Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MAI ‵TOU FALETUSI

Ne Salalau Atu te Tala ‵Lei i Ireland e Auala i Lāuga mō Tino Katoa

Ne Salalau Atu te Tala ‵Lei i Ireland e Auala i Lāuga mō Tino Katoa

I te taimi ne ulu atu ei te vaka ki te namo o Belfast, ne ‵tu atu eiloa a pasese i te tēki kae lavea atu a mauga fo‵liki ‵lanu lauusiusi. A te masina tenā ko Me, 1910. E tokotasi mai i a latou ko te tagata e igoa ki a Charles T. Russell, kae tenei ko te lima o malaga a ia ki Ireland. Mai mua malie, ko vaka e lua koi faite ko te Titanic mo te Olympic. * Mai mua atu i koga o vaka, e ‵tu mai i ei se tokoafe o Tino A‵koga ki te Tusi Tapu i te uafu, o faka‵tali ki tino ma‵laga ke oko atu.

I se 20 tausaga mai mua atu i ei, i te salasalaga o te ‵toe auala ‵lei ke fakasalalau atu te tala ‵lei ki te lalolagi kātoa, ne fakaiku aka ne te Taina ko Russell ke fai ne ia ne malaga asiasi ki fenua mai tua atu o Amelika. Ne kamata muamua eiloa tena āsiga ki Ireland, i a Iulai 1891. I tena nofoga i luga i te vaka ko te City of Chicago, ne lavea eiloa ne ia te tōga o te mata o te lā e sulu ‵tonu atu eiloa ki luga i koga ki uta o Queenstown kae mautinoa eiloa me ne masaua ne ia a fakamatalaga a ana mātua ki te lotou fenua tonu. I te taimi ne olo atu ei te kau malaga ki fakai fo‵liki mo koga ‵pili ki te tafatai gali o te fenua, ne iloa aka ei ne latou me lasi ‵ki te fatoaga “telā ko toka ke ‵kati.”

Ne asi atu te Taina ko Russell fakafitu taimi ki Ireland. A te fiafia telā ne maua i tena asiga muamua ne iku atu loa ki se selau, kae i nisi taimi e nofo ki se fia afe o tino ne olo atu o fakalogo‵logo ki a ia i ana toe āsiga fakamuli ifo. I tena āsiga i te lua, i a Me 1903, ne kamata eiloa o faka‵pula atu i nusipepa a fakatasiga i koga e tokouke i ei a tino) i Belfast mo Dublin. Ne iloa aka ei ne Russell me i te tokoukega o tino ne fia fakalogo‵logo ki te mataupu ko te “The Oath-Bound Promise” e uiga ki te fakatuanaki o Apelaamo mo fakamanuiaga mō tino katoa i aso mai mua.

Ona ko te lasi o te fia‵fia o tino i konā, ne aofia eiloa ne te taina ko Russell a Ireland i loto i tena malaga i te tolu ki Eulopa kātoa. I se taeao e tasi i a Apelila, 1908, ne fakafetaui atu a taina e tokolima ki a ia i tena okoatuga ki te uafu i Belfast. Ne fakasalalau atu eiloa te lāuga mō tino katoa, “The Overthrow of Satan’s Empire,” fakamuli ifo i te afiafi tenā, ne olo atu ne “tino ata‵mai toeitiiti ko kātoa te 300.” E tokotasi mai i ei se tino ‵teke telā ne fakatonutonu aka mai te fakaaogaga o tusi fai‵tau fakavae mai i te Tusi Tapu i te toe auala magoi. I Dublin, ne taumafai a O’Connor, se tino ‵teke kae se failautusi o te YMCA o ‵futi ne ia a tino fakalogo‵logo e silia atu mo te toko 1,000 ke ‵teke atu ki Tino A‵koga ki te Tusi Tapu. Se a te mea ne tupu?

Ke ‵foki tatou ki te taimi tenā kae mafau‵fau ki mea ne mafai o ‵tupu. Ne fakaiku aka ne se tagata telā ne fiafia o ‵sala ki muna‵tonu mai i te Tusi Tapu ke kau atu a ia ki te lāuga mō tino katoa telā ne faka‵pula i te The Irish Times. Ne seki mafai eiloa o maua ne ia se nofoaga ke sagasaga i loto i te potu fai fono lasi. Ne fakalogo‵logo faka‵lei eiloa tou tagata ki te toeaina ko sinā tena ulu kae fai talafa telā e pei ki te peleue ‵loa kae uli. I te taimi ne fai ei te lāuga a te failauga, ne gasuesue eiloa tou tagata i luga i te tulaga o fakamatala atu se fakasologa faka‵lei o tusi fai‵tau kae taumafai ke malamalama te tagata telā e fakalogologo i muna‵tonu mai te Tusi Tapu. E aunoa mo te fakaaogaga o mea faka‵lasi leo, ne lagona atu te leo o te failauga i te potu fai fono lasi kātoa, ke fakatumau te fia‵fia o tino ke fakalogo‵logo atu e ‵tusa mo se tasi ki te āfa itula. Fakamuli ifo, i te faiga o fesili mo tali, ne fakatau kinau atu a O’connor mo ana taugasoa ki a ia kae ne ‵lago atu eiloa ki te fekau e auala mai i te Tusi Tapu. Ne patipati atu loa a lima o tino e fia‵fia o fakalogologo. I te ‵leiga o te kinauga, ne fanatu eiloa te tagata fiafia o fakafetaui atu ki taina ke tauloto ki mea e uke atu. E ‵tusa mo tala ‵tonu ne lavea atu ki mata, e tokouke ne tauloto a te munatonu i te auala tenei.

I te tiakinaga ne ia a Niu Ioki i a Me 1909 i luga i te Mauretania mō tena āsiga i te fa o taimi, ne puke eiloa ne te Taina ko Russell te taina ko Huntsinger, e pelā me se failautusi ke fakaaoga te taimi tenā e faima‵laga atu i te vasa ke faitau kae fakamau ki lalo a mataupu o te Faleleoleo Maluga. E nofo ki se 450 o tino ne ‵kau atu o fakalogo‵logo ki te lāuga mō tino katoa telā ne fai ne te Taina ko Russell i Belfast, kae nofo ki se toko 100 o latou ne ko ‵tu fua i luga ona ko te sē lava o koga mo saga‵saga.

Taina ko  C. T. Russell i luga i te vaka ko te Lusitania

I te lima o ana malaga, telā ne fakamatala atu i te kamataga, ne fai foki loa penā i se auala tai ‵pau. Mai tua ifo o te lāuga mō tino katoa i Dublin, ne maua eiloa ne se faifeau lauiloa telā ne au‵mai tasi mo O’connor a tali ki ana fesili kolā ne fakavae mai i te Tusi Tapu, ne fakaopoopo atu ki te fia‵fia o tino fakalogo‵logo. I te aso mai tua ifo, ne puke ne tino se lanisi ave meli ki Liverpool kae ‵sopo atu ki te vaka ko te Lusitania o olo atu ki Niu Ioki. *

Lāuga mo tino katoa e faka‵pula i te The Irish Times, Me 20, 1910

A lāuga mō tino katoa kolā ne fakasalalau atu ne te taina ko Russell i te ono mo te fitu o ana malaga, i te 1911. I se taimi o aso mafanafana, ne fai eiloa ne Tino A‵koga ki te Tusi Tapu a fakatokatokaga mo se aofaki o tino e 2,000 kolā ne ‵kau atu kae ne fakalogo‵logo ki te lāuga ko te “Hereafter.” Ne ‵toe kau atu loa a O’Connor mo se suā faifeau telā ne silisili atu foki ana fesili i te fakai o Dublin, kae ne patipati atu loa te vaitino ki tali fakavae mai i te Tusi Tapu. I te tausaga foki loa tena, i te tau o aso mai tua o te ‵tau vela, ne maoopopo mai foki a tino mai nisi fakai, se aofaki ‵lei. Ne taumafai malosi a O’Connor fakatasi mo se aofaki o tagata e toko 100 ke fakamakosu aka te maopoopoga ne fai i Dublin, kae ko te vaitino ne ‵lago mālō atu loa ki te feitu o te failauga.

Faitalia me ne fai faeloa ne te taina ko Russell a lāuga mō tino katoa i taimi konā, ne iloa ne ia me e “‵se fakatāuagina a tagata,” ona loa i te “galuega tenei i a te Atua; kae e se i a tāgata.” A te fakasalalauga o lāuga mō tino katoa—mo te takitaki o Fakatasiga i koga e tokouke i ei a tino—ne fai eiloa mo fai te ‵toe auala ‵lei ke akoako ei a muna‵tonu faka-te-Tusi Tapu. Te ikuga? Ne fesoasoani atu eiloa a lāuga mō tino katoa ke fakasalalau atu te tala ‵lei, kae ne faka‵tu aka loa i ei a fakapotopotoga i fakai e uke i Ireland.—Mai ‵tou fale tusi i Peletania.

^ pala. 3 I se lua tausaga ne pulu i ei a te Titanic.

^ pala. 9 Te vaka ko te Lusitania ne pulu ifo i te feitu ki uta i saute o Ireland i a Me,1915.