Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Pe na ala mai le gafa o le Mesia iā Iakopo, ona na ia mauaina le tofi o le ulumatua sa iā Esau?

Fesili Mai le ʻAufaitau

Fesili Mai le ʻAufaitau

I Isaraelu anamua, pe sa fesootaʻi atu le gafa na tupuga mai ai le Mesia i le tofi o le ulumatua?

Na tatou tali atu ioe i lenā fesili i tausaga ua mavae. Na foliga mai e ōgatusa lenā manatu ma le Eperu 12:16. Ua faapea mai lenā mau e faatatau iā Esau, e na te leʻi “talisapaia mea paia” ma na ia “lafoaʻia lona tofi o le ulumatua [iā Iakopo] ina ia maua ai se ʻaiga e tasi.” Pe a fua i lenā mau, ina ua maua e Iakopo le “tofi o le ulumatua,” na foliga mai o le a ala mai iā te ia le gafa e tupuga mai ai le Mesia.​—Mata. 1:2, 16; Luka 3:23, 34.

Peitaʻi, ina ua toe iloiloina tala o le Tusi Paia, ua faaalia mai ai e lē faapea e tatau ona avea se tane ma atalii ulumatua ina ia ala mai ai iā te ia le gafa o le Mesia. Seʻi o tatou iloilo ni faamaoniga o lenā manatu:

O le atalii ulumatua o Iakopo (Isaraelu) i lana avā o Lea, o Reupena. Mulimuli ane, o le atalii ulumatua o Iakopo i lana avā pele o Rasela, o Iosefa. Ae ina ua faia e Reupena se agasala matuiā, sa tuuina atu loa le tofi o le ulumatua iā Iosefa. (Kene. 29:31-35; 30:22-25; 35:22-26; 49:22-26; 1 No. 5:1, 2) E ui i lea, e leʻi ala mai iā Reupena po o Iosefa le gafa o le Mesia. Nai lo o lea, na ala mai iā Iuta, o le atalii lona fā o Iakopo i lana avā o Lea.​—Kene. 49:10.

O loo taʻua i le Luka 3:32 isi tane e toʻalima na ala mai ai le gafa o le Mesia. E foliga mai o nei tane uma e toʻalima o i latou o ulumatua. Na fanaua e Poasa o Opeta, ma na fanaua e Opeta o Iese.​—Ruta 4:17, 20-22; 1 No. 2:10-12.

Peitaʻi, e lē o Tavita le ulumatua a Iese ae o le uii o ona atalii e toʻavalu. E ui i lea, na ala mai iā Tavita le gafa o le Mesia. (1 Samu. 16:10, 11; 17:12; Mata. 1:5, 6) O le tagata na sosoo ane iā Tavita i le gafa o le Mesia, o Solomona, e ui lava e lē o le atalii ulumatua lenā o Tavita.​—2 Samu. 3:2-5.

E lē faapea la ua lē tāua le ulumatua. O le atalii ulumatua o se tulaga na faaaloalogia, ma na masani ona avea o ia ma ulu e sosoo ai o le aiga. O le atalii foʻi lenā sa mauaina vaega e lua o le tofi o le aiga.​—Kene. 43:33; Teu. 21:17; Iosua 17:1.

Peitaʻi, na mafai ona tuu atu i se isi atalii le tofi o le ulumatua. Na tuliese e Aperaamo Isamaeli ma tuuina atu le tofi o le ulumatua iā Isaako. (Kene. 21:14-21; 22:2) E pei ona taʻua muamua, na tuuina atu iā Iosefa le tofi o le ulumatua lea sa iā Reupena.

Seʻi o tatou toe faitau i le Eperu 12:16 lea e faapea mai: “Ina ia leai sē e faitaaga po o se tasi na te lē talisapaia mea paia, e pei o Esau o lē na lafoaʻia lona tofi o le ulumatua ina ia maua ai se ʻaiga e tasi.” O le ā le manatu tāua o lenei mau?

E lē o talanoa le aposetolo o Paulo i inei i le gafa o le Mesia. O lea ua faatoʻā uma ona faalaeiau e Paulo Kerisiano ia ʻfaasaʻo ala mo o latou vae.’ O le faia faapea e latou te lē ʻteʻa ese ai mai i le agalelei faifua o le Atua,’ lea e mafai ona tupu pe a latou faia ni amioga lē mamā. (Epe. 12:12-16) Pe a latou faia ni amioga lē mamā, o le a pei i latou o Esau o lē e leʻi “talisapaia mea paia,” ae na ia faia se gaoioiga e lē paia.

Na ola Esau a o avea ulu o aiga ma ositaulaga mo o latou aiga, ma atonu na ia maua le faaeaga e ofo atu ai ni taulaga. (Kene. 8:20, 21; 12:7, 8; Iopu 1:4, 5) Ae o lona pupū i mea faaletino, na ia lafoaʻia ai na faaeaga uma ina ia maua ai sina meaʻai. Atonu e leʻi manaʻo Esau e tofo i puapuaga ia na valoia mai o le a oo i le fanau a Aperaamo. (Kene. 15:13) Na faaalia foʻi e Esau le tuʻinanau i mea e lē paia, e ala i le faaipoipo atu i ni fafine faapaupau se toʻalua. O se mea na matuā tigā ai loto o ona mātua. (Kene. 26:34, 35) Na matuā eseese o ia ma Iakopo, o lē na faia taumafaiga uma ina ia faaipoipo atu i se fafine e tapuaʻi i le Atua moni.​—Kene. 28:6, 7; 29:10-12, 18.

O lea la, o le ā so tatou manatu e tatau ona iai e faatatau i le gafa na tupuga mai ai Iesu le Mesia? Na iai taimi na ala mai ai lenā gafa i se atalii ulumatua, po o se isi atalii na tuu atu i ai le tofi o le ulumatua. Peitaʻi, e lē o taimi uma na tupu ai lenā tulaga. Na iloa e tagata Iutaia lenā manatu ma talitonu i ai, auā na latou taʻutino mai e faapea na tupuga mai le Keriso i le gafa o Tavita, o le uii o atalii o Iese.​—Mata. 22:42.