Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

E mata, ne fai a Iakopo mo tupuga o te Mesia ona ko te ‵togiga ne ia o te tulaga toekimua o Esau?

Fesili Mai Tino Fai‵tau

Fesili Mai Tino Fai‵tau

I Isalaelu mua, e mata, e isi se sokoga o te laina telā e tau atu ki te Mesia ki te tulaga toekimua?

E isi ne taimi ne fai ei ne tatou a fakamatalaga ki te manatu tenā. Ne foliga mai me e ‵lago atu te mea tenā ki mea e fai‵tau ne tatou i te Epelu 12:16. E fai mai te fuaiupu tenā me ne ‘seki fakatāua ne Esau a mea tapu’ kae “ne tuku atu ne ia [ki a Iakopo] tena tulaga toekimua ke fesuiaki mo se ‵kaiga fua e tasi.” Ne foliga mai i te mea tenei me i te taimi ne maua ei ne Iakopo te “tulaga toekimua,” ne aofia foki a ia i te laina o tupuga o te Mesia.—Mata. 1:2, 16; Luka 3:23, 34.

Kae kafai e toe fai‵tau ki tala i te Tusi Tapu e fakaasi mai i ei me e se manakogina ke fai se tagata mo fai se toekimua ko te mea ke fai a ia mo fai se tupuga o te Mesia. Mafaufau ki nisi fakamaoniga konei:

Mai tama tagata a Iakopo (Isalaelu), a tena toekimua i a Lea ko Leupena. Fakamuli ifo, a te tama tagata muamua a Iakopo i tena avaga fakapelepele, ko Lasela, ko Iosefa. I te taimi ne fai ei ne Leupena se amioga masei, ne tuku atu tena tulaga toekimua ki a Iosefa. (Kene. 29:31-35; 30:22-25; 35:22-26; 49:22-26; 1 Nofo. 5:1, 2) Kae ne seki vau eiloa te laina o te Mesia i a Leupena io me ko Iosefa. Ne auala mai eiloa i a Iuta, ko te tamaliki tagata i te tokofa a Iakopo i a Lea.—Kene. 49:10.

E taku mai i te Luka 3:32 a nisi tino e tokolima kolā ne aofia i te laina telā ne iku atu ki te Mesia. E foliga mai me i tagata konā ne tama toekimua. A Poasa ko te tamana o Opeta, telā ko Iese tena tama.—Luta 4:17, 20-22; 1 Nofo. 2:10-12.

Kae ko te tama a Iese ko Tavita, e se ko te toekimua. A ia ko te toekimuli o tama tāgata e tokovalu. Kae ne vau te Mesia i te laina o Tavita. (1 Samu. 16:10, 11; 17:12; Mata. 1:5, 6) E penā foki loa, a te suā tino ko Solomona, faitalia loa me i a ia e se ko te toekimua a Tavita.—2 Samu. 3:2-5.

E se ko tena uiga i ei me e se tāua a te tulaga toekimua. Ne fakaaloalo eiloa te tulaga o te tama toekimua kae ne masani o fai mo fai te sui ulu o te kaukāiga. A ia foki ko te tama telā e tapolo tena vaega i laukele.—Kene. 43:33; Teu. 21:17; Iosu. 17:1.

Kae ko te tulaga o te toekimua e mafai fua o tuku ki te suā tino. Ne ‵tuli ne Apelaamo a Isamaeli, kae tuku atu te tulaga toekimua ki a Isaako. Kae e pelā mo te mea ne lavea atu, ne tuku atu foki te tulaga toekimua o Leupena ki a Iosefa.

Kae nei la, ke toe ‵foki tatou ki te Epelu 12:16, e fai‵tau tatou penei: “Kae onoono ke seai se tino i a koutou e fina ki amioga fakatauavaga sē ‵tau io me se tino telā e se fakatāua ne ia a mea tapu, e pelā mo Esau, telā ne tuku atu ne ia tena tulaga toekimua ke fesuiaki mo se ‵kaiga fua e tasi.” Se a te manatu ne fakaasi mai i konei?

Ne seki faipati a te apositolo ko Paulo i konei ki te gafa o te Mesia. Ne fatoa fakamalosi atu a ia ki Kelisiano ke ‘faka‵tonu aka faeloa a auala mō olotou vae.’ I te mea ma ‘se maua ne se tino i a latou a te alofa tauanoa o te Atua,’ telā se mea fakafanoanoa e mafai o tupu māfai e aofia latou i amioga fakatauavaga sē ‵tau. (Epe. 12:12-16) Kafai e fai latou penā, ka ‵pau eiloa latou mo Esau. Ne fakatamala a ia ke ‘fakatāua a mea tapu,’ kae ne aofia tonu eiloa a ia i te faiga o te mea “masei.”

Ne ola a Esau i taimi ne fai ei a tāgata mo takitaki, kae kāti ne maua ne ia te tauliaga i nisi taimi ke ofo atu a taulaga. (Kene. 8:20, 21; 12:7, 8; Iopu 1:4, 5) Kae ona ko te ma‵losi o ana mafaufauga faka-te-foitino, ne fesuiaki ne Esau a tauliaga katoa konā ki se pōla supu. Kāti ne manako a ia o fakaseke mo logo‵maega kolā ne ‵valo mai me ka oko mai ki te tama a Apelaamo. (Kene. 15:13) Ne fakaasi atu foki ne Esau a tena manako malosi ki te mea masei, kae e se fakatāua ne ia a mea tapu, mai te avaga ki fāfine fapaupau e tokolua, kae ne loto mafatia i ei ana mātua. (Kene. 26:34, 35) Ko oko eiloa i te ‵kese o tou tagata mo Iakopo, telā ne fakamautinoa aka ne ia ke avaga ki se tino tapuaki ki te Atua tonu!—Kene. 28:6, 7; 29:10-12, 18.

Tela la, se a te mea e mafai o fakaiku aka ne tatou e uiga ki te gafa telā e tau atu ki a Iesu, te Mesia? I nisi taimi, ne vau te laina tenā e auala i te tama toekimua—kae ne seki faeloa penā. Ne iloa ne te kau Iutaia te mea tenei kae ne talia ne latou, i te taimi ne taku ‵tonu mai latou me ne vau te Keliso e auala i a Tavita, te tama toekimuli a Iese.—Mata. 22:42.