1. Me yi Baibol na ọ ta kpahen ọghwọghwu?

WU RHE rhon ẹmro na “ọghwọghwu,” me wa karorhọ? Ọkezẹko, wa karorhọ ẹfa yanghene ekpe, ọrẹn, ọghwọghwu ọ ghwẹ ọrana. Uvuẹn i Baibol na, a ha ọghwọghwu dje omamọ emru, a haye ruiruo ọke ra tẹmro kpahen irherhe, ẹghwanren, ẹguọlọ ọrhẹ arhọ. (Prov. 1:2-7; 4:11-13) Ọghwọghwu Osolobrugwẹ o djephia taghene ọye o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan, ọ ji guọlọ taghene e vwo arhọ i bẹmẹdẹ. (Heb. 12:6) Ọghwọghwu Osolobrugwẹ ọ vwọ vrẹn ovwa-an, o vwo ji rhiẹ ọrẹ ọko-on. Itiọrurhomẹmro, “ọghwọghwu” o surhobọmwu uyono, jerẹ uyono ra harẹn ọmọ re vwo ẹguọlọ kpahen ọke rọ ghwanran.

2, 3. Marhẹ ọghwọghwu ono ru sabu rhiẹ ọrẹ uyono ọrhẹ ẹfa yanghene ekpe? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

² Roro kpahen udje ọnana: Ọmọvwerhe owu re se Johnny nọ fa ibọru uvuẹn oghwa. Izie nọ ta riẹn: “Johnny, wu vwa fa ibọru uvuẹn oghwa na-a! Wu na sabu ghwọghọ emru.” Ọrẹn, Johnny ọ damerhọ ọkpọvi izie-e, nọ ji fa ibọru uvuẹn oghwa na, nọ ghwọghọ eriẹ re fi idodo rhọ. Marhẹ izu i Johnny ọnọ ghwọghwie lele? Ọghwọghwu ro no tiobọnu riẹn, ọnọ sabu rhiẹ ọrẹ uyono, ẹfa yanghene ekpe. Ọrhọ guọlọ yonie, ọnọ ta riẹn oborẹ ọsoriẹ oborẹ o ruru na ọ sọ. Izie ono yonie taghene  o fori nọ huvwele eri vwiẹriẹ, jeghwai dje riẹn taghene irhi aye emru erere riẹn. Omarana, nọ sabu dje ọghanromẹ ẹmro ọnẹyen riẹn, ọnọ sabu ha ibọru i Johnny mie yi ibiọke, neneyo o rhe taghene oborẹ o ruru na, ọ sọre. Ọrana, ọnọ sabu ha userhumu riẹn rhe taghene ja huvwele ọ suẹ ẹkuọn.

³ Re rhiẹ Ilele Kristi na, ọwan nẹ ekrun owu uvuẹn ukoko i Jehova. (1 Tim. 3:15) Omarana, na ha uphẹn rẹn i Jehova no jurhi rẹn ọwan, nọ jeghwai ha ọghwọghwu rẹn ọwan erhe gbe irhi enẹyen ghwu. Habaye, orhianẹ idjaghwẹ ọwan i kparare ọ suẹ ebẹnbẹn ezẹko, ọghwọghwu i Jehova ọnọ karorhọ ọwan oborẹ ọsọriẹ ọ ghanren na huvwele yi. (Gal. 6:7) Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan, ọ ji guọlọ ne nyerẹn omamọ akpọ.—1 Pet. 5:6, 7.

4. (a) Aruẹ uyono ọgo yi Jehova ọ ha ebrurhọ riẹn? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

⁴ Arha ha i Baibol na yono emọ ọwan yanghene ọwọrọ, ọnọ ha userhumu rẹn aye rhiẹ odibo i Kristi. Baibol na ra ha yono ihworho, ọ ha userhumu rẹn ọwan ha ‘ọghwọghwu phia izede ọrẹ ọsoso.’ Omarana, ana sabu ha userhumu rẹn emọ ọwan ọrhẹ era ha i Baibol yono nẹ aye i sabu vwẹruọ ‘ọsoso oborẹ i Jesu o je ekama ye harẹn ọwan.’ (2 Tim. 3:16; Matt. 28:19, 20) Itiọrurhomẹmro, Jehova ọ ha ebrurhọ rẹn aruẹ iyono enana, ọnana nọ ji ha userhumu rẹn awọrọ rhiẹ idibo i Kristi. (Se Titus 2:11-14.) Jene a mẹrẹn ẹkpahenrhọ rẹn enọ eghoghanren esa: (1) Marhẹ ọghwọghwu Osolobrugwẹ o ru dje ẹguọlọ ro vwo kpahen ọwan phia? (2) Me ya na sabu yono nẹ ọghwọghwu rẹ Osolobrugwẹ ọ harẹn ihworho ọke ahwanren? (3) Arha ghwọghwu ihworho, marhẹ ene ru hẹrokele i Jehova ọrhẹ Ọmọyen?

5. Marhẹ ọghwọghwu i Jehova o ru dje ẹguọlọ ye phia?

⁵ Fọkiẹ ẹguọlọ i Jehova o vwo kpahen ọwan, nọ ha ọkpọvi jeghwai yono ọwan na sabu daji uvuẹn ẹguọlọ ọnẹyen jeghwai vwo arhọ i bẹmẹdẹ. (1 John 4:16) Jehova o vwo phien ọwan yanghene phọphọ ọwa-an, nọ jọ rhọ lẹrhẹ ọwan roro taghene e fiemru-u. (Prov. 12:18) Ukpomaran, Jehova no brọghọ rhẹ idibo yi oma jeghwai ni orhorhomu rọ ha uvuẹn ọmudu aye, ọ jeghwai ha uphẹn rẹn aye nẹ aye i brorhiẹn omobọ aye. Ọghwọghwu ro nẹ i Baibol na rhe, ẹbe ukoko na, emiemọ ri rhiẹ Ilele Kristi ọrhẹ ekpako na, e djephia taghene i Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan. Itiọrurhomẹmro, arha kpare “udjoghwẹ rọ sọre,” ekpako ra ha ọkpọvi rẹn ọwan izede ẹguọlọ, e djephia taghene aye a hẹrokele ẹguọlọ i Jehova.—Gal. 6:1.

6. Erhe ti uphẹn ohworho o vwori uvuẹn ukoko na nie abọ, marhẹ ọghwọghwu ọnana o ru dje ẹguọlọ Osolobrugwẹ phia?

⁶ Ọkezẹko, ọghwọghwu ọnọ sabu vrẹn ọrẹ urhebro. Ohworho orho ruẹ ọdandan ọghwaghwa, ọghwọghwu na ọnọ sabu rhiẹ ọrẹ ene ti uphẹn ro vwori uvuẹn ukoko na nie abọ. Ọrhọ tobọ phia omaran, ọghwọghwu ọrana o dje ẹguọlọ Osolobrugwẹ phia. Jerẹ udje, erhe ti uphẹn ohworho o vwori uvuẹn ukoko na nie abọ, ọnọ ha userhumu riẹn mẹrẹnvwrurhe taghene o fori nọ dabu fiomarhọ uyono i Baibol, eroro kodo, ọrhẹ ẹrhomo ẹnẹ. Omarana, nẹ ọnọ sabu gbanhon uvuẹn ogame i Jehova. (Ps. 19:7) Orho ru, ana sabu rharhumu ha uphẹn ro vwori bi na riẹn. Arha tobọ le ohworho nẹ ukoko, ọrana o dje ẹguọlọ i Jehova phia, nime ọ sẹrorẹ ukoko na nẹ irueruo ri sọre. (1 Cor. 5:6, 7, 11) Nime i  Jehova ọ ha ọghwọghwu ro serhọ ovwan phia, erhe le ohworho nẹ ukoko, ọnọ ha userhumu riẹn rhe oborẹ ọdandan yen ọ ghwa te, ọnọ jeghwai mwuie ghwẹriẹ.—Acts 3:19.

7. Ọrọmo yi Shebna, orharhere uruemru ọgo yo vwori?

⁷ Ne rhe oborẹ ọghwọghwu ọ ghanren te, jene yono kpahen ihworho awanva ri Jehova ọ ghwọghwu: Shebna, ro nyerẹnren ọke Orodje Hezekiah, ọrhẹ i Graham ro rhiẹ omizu ọhworhare uvuẹn ọke ọwan na. Shebna o vwo ẹrhẹ ọduado, nime, ọye yẹ “oniruo oghwa” Orodje Hezekiah. (Isa. 22:15) Ọrẹ omemwurhọ, Shebna nọ kparoma jeghwai guọlọ ujiri ọnẹyen. Shebna ọ tobọ ru usin ọduado rẹn omayen, nọ ji ghwa okalokpọ owọnren ro rhoma omamọ!—Isa. 22:16-18.

8. Marhẹ i Jehova o ru ghwọghwu i Shebna, me yo nẹ erhumie rhe?

⁸ Fọkime Shebna ọ guọlọ ujiri omobọ ọnẹyen, Osolobrugwẹ no ‘tirie nẹ ẹrhẹ rọ havwọ,’ no fi Eliakim rhẹ ẹrhẹ ye. (Isa. 22:19-21) Ewene ọnana ọ homaphia ọke Orodje Assyria re se Sennacherib ọ guọlọ ghwọghọ i Jerusalem. Ọke oru, Orodje Sennacherib no dje ekakuro yi riẹ i Jerusalem, rhẹ isodja buebun, nọ djofẹn mwu itu i Jew, neneyo Orodje Hezekiah o fiobọrhotọre. (2 Ki. 18:17-25) Omarana, ne dje Eliakim ọrhẹ awanva erọrọ ya tẹmro rẹn ekakuro na. Owuọwan usuẹn awanva ri lelirie, yẹ Shebna ro rhiẹ ọyẹbe ọke ọrana. Ọkezẹko, ọnana o djephia taghene i Shebna ọ tuekwẹre taghene e ti uphẹn ro vwori nie abọ-ọ, ukpomaran nọ homariotọre ha ẹrhẹ ro riotọre ra yẹriẹ na. Omarana, jene yono kpahen ekwakwa esa ra na sabu yono mie yi.

9-11. (a) Iyono eghoghanren ego ya na sabu yono nẹ udje i Shebna? (b) Urhebro ọgo ye wu mẹrẹn nẹ ọghwọghwu i Jehova ọ yẹ i Shebna?

⁹ Ọrukaro, e ti ẹrhẹ i Shebna nie abọ. Oborẹ ọ phia riẹn, o djephia taghene “omẹkpare ọrhọ kobaro, oghwọghọ no lelie, habaye, omẹwọn ọ kobaro rẹn ese.” (Prov. 16:18) Wu rhe vwo uphẹn ẹga uvuẹn ukoko na, wu na damoma ne wu dje omeriotọre phia? Wu na ha ujiri na vwe i Jehova fọkiẹ ena wu vwori yanghene fọkiẹ oborẹ wu sabu ru ne? (1 Cor. 4:7) Ọnyikọ Paul ọrhọ ya: “Mia ta rẹn kohworho kohworho rọ ha uvwre are taghene are i vwe ni oma are gegerege vrẹn oborẹ o fori-i, ọrẹn, are i ni oma are rhẹ iroro rọ gbare.”—Rom. 12:3.

¹⁰ Ọreva, ri Jehova ọ ghwọghwu i Shebna na, no djephia taghene i Jehova o vwo imwẹro taghene i Shebna  ọnọ ghwẹriẹ. (Prov. 3:11, 12) Ọnana omamọ udje rẹn ihworho re ti uphẹn ẹga nẹ aye abọ inyenana! Ukperẹ aye ina tuekwẹre yanghene sẹrorẹ ẹghwọ rhẹ ẹhẹn, o fori nẹ aye i rha ga i Jehova uvuẹn erhirhiẹ aye i havwọ, nẹ aye i ji mẹrẹnvwrurhe taghene ọghwọghwu o dje ẹguọlọ i Jehova phia. Karorhọ taghene i Jehova ọnọ hẹrote ọwan, arha homariotọre riẹn. (Se 1 Peter 5:6, 7.) Ọghwọghwu ra yẹrẹ ọwan izede ẹguọlọ, izede i Jehova o ru ọwan rhiẹ ihworho rọ nọ ha ruiruo.

¹¹ Ọresa, oborẹ i Jehova ọ ghwọghwu i Shebna lele, o dje omamọ uyono rẹn emiemọ ọrhẹ ekpako ukoko ra ha ọghwọghwu phia. Me ya na sabu yono? Dedevwo ọghwọghwu i Jehova o djephia taghene o vwo utuoma kpahen ọdandan, ọrẹn, ọ jeghwai djephia taghene o vwo ẹguọlọ kpahen oruọdandan na. O fori nẹ ekpako ọrhẹ emiemọ i hẹrokele i Jehova ọke aye a ha ọghwọghwu phia, nyoma aye ine vwo utuoma kpahen ọdandan, ọrẹn, aye i vwa guọlọ orhorhomu uvuẹn emọ aye yanghene idibo i Jehova erọrọ.—Jude 22, 23.

12-14. (a) Me yẹ ihworho ezẹko e ruẹ arha ghwọghwu aye? (b) Marhẹ i Baibol na o ru ha userhumu rẹn i Graham kpọ uruemruie vi, me yo nẹ erhumie rhe?

¹² Ọrẹ omemwurhọ, ọghwọghwu ra yẹ ihworho ezẹko, ọ lẹrherẹ aye tiomanẹ ukoko i Jehova. (Heb. 3:12, 13) Ọrẹn, ọrana o djephia taghene a sabu ha userhumu rẹn aruẹ ihworho erana-a. Roro kpahen udje i Graham, re le nẹ ukoko, ra jeghwai rharhumu se, ọrẹn, ọke oru nọ dobọ uyono ẹnya ji. Ẹgbukpe ezẹko a vrẹn hin, Graham nọ ta rẹn ọkpako owu rọ hariẹ mwu ugbehian nọ lelie yono i Baibol na.

¹³ Ọkpako na nọ tare: “Graham o vwo obẹnbẹn omẹkpare. Ọye o biomevwan kpahen ekpako ri guẹnzọn re le yi nẹ ukoko na. Omarana, ni mi tuẹn uyono yi rhọ rhẹ ekete i Baibol ri tẹmro kpahen omẹkpare ọrhẹ oborẹ o nẹ erhumie sa. Omarana, Graham nọ dabu ma mẹrẹn ọsọre ọnẹyen, nọ jeghwai daye te ẹhẹn omamọ! Oborẹ o nẹ erhumie rhe o gberi mẹ unu! Ọke i Graham ọ mẹrẹnvwrurhe taghene oborẹ ọ lẹrhiẹ biomevwan kpahen ekpako na yẹ omẹkpare, nọ ghwẹriẹre ogege. Nọ rharhumu tuẹn uyono ẹnya rhọ, nọ dabu fiomarhọ uyono i Baibol na, nọ jeghwai nẹrhomo ọke ephian. Nọ jeghwai dabu hẹrote ekrun ọnẹyen, ọnana nọ lẹrhẹ oma merhen aniẹ ọrhẹ emọyen.”—Luke 6:41, 42; Jas. 1:23-25.

¹⁴ Ọkpako ukoko na nọ habaye: “Ẹdẹ owu, Graham nọ tẹmro owu mẹ ro teri mẹ ẹhẹn. Nọ tare ‘Mi ha ukoko na ẹgbukpe buebun ne, mi jeghwai ga ẹrhẹ ọkobaro ne. Ọrẹn, itiọrurhomẹmro, mi tu vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova obọ.’ O jiri-i, na yẹriẹ owian rọ nọ mọrọn imaikrofonu uvuẹn Aghwẹlẹ Uvie, ọnana uphẹn ro vwo ọdaremẹro okokodo kpahen. Udje i Graham o yonirin mẹ taghene ohworho ọrhọ homariotọre rẹn Osolobrugwẹ, jeghwai ha ọghwọghwu, ebrurhọ buebun e nie sa!”

15. Arha guọlọ nẹ ọghwọghwu o te ẹhẹn ihworho, me ye ne vi ru?

¹⁵ Na sabu rhiẹ omamọ oyono, ene vi rhiẹ omamọ emọ iyono vwẹre. (1 Tim. 4:15, 16) Omaran ọ ji havwọ, ihworho ra ha ọghwọghwu phia, ina vi nyalele ọkpọvi Jehova. Uruemru omeriotọre ọrana, ọ lẹrhẹ ihworho họghọ rẹn aye, ọ jeghwai lẹrhẹ aye vwo ugbomọphẹ ẹmro ẹta ọke aye e yono awọrọ yanghene ghwọghwu awọrọ. Jene yono kpahen udje i Jesu.

16. Iyono ego ya na sabu yono mie i Jesu kpahen ọghwọghwu ọrhẹ uyono ro mwidjẹn ra haphia?

 ¹⁶ Ọke ephian yi Jesu ọ huvwele Ọsẹ ye, tobọ te ọke rọ dẹrughwaroghwẹ erhirhiẹ ọgbogbanhon. (Matt. 26:39) Jesu ọ jeghwai ta rẹn ihworho taghene iyono yi ọrhẹ ẹghwanren ọnẹyen, i nẹ obẹ Ọsẹ ye rhe. (John 5:19, 30) Uruemru ra huvwele ọrhẹ omẹriotọre i Jesu, ọ lẹrhẹ ihworho ti kẹriẹ, jeghwai lẹrhiẹ rhiẹ oyono ro vwo ẹguọlọ. (Se Luke 4:22.) Ẹmro i Jesu ọ ha omẹgbanhon rẹn ihworho ra ha dje uphrophro orhan yanghene ukpẹ rọ joma fun ne. (Matt. 12:20) Ọke idibo yi e ru oborẹ o vwo serhọ, Jesu ọ ha urhebro rẹn aye izede ẹguọlọ. A mẹrẹn ọnana vwrurhe ọke rọ ha ọkpọvi rẹn idibo yi ri vwo uruemru omẹkpare.—Mark 9:33-37; Luke 22:24-27.

17. Omamọ iruemru ego yi na ha userhumu rẹn ekpako dabu hẹrote idibo i Jehova?

¹⁷ Ihworho ra hẹrokle i Jesu ọke aye a ha ọghwọghwu phia, e dje ẹghwanren phia. Itiọrurhomẹmro, uruemru ọrana o djephia taghene aye a nyalele ọkpọvi Osolobrugwẹ ọrhẹ Ọmọyen. Ọnyikọ Peter ọrhọ ya: “Are ri rhiẹ iniruo, are i hẹrote igegede Osolobrugwẹ ọ harẹn are mọrọn, rhẹ ọrẹ ana gba are ru-u, ọrẹn, ọrẹ e ruẹ nẹ ẹhẹn sa harẹn Osolobrugwẹ; rhi fọkiẹ erere ọghware-e, ọrẹn, ọrẹ i ghwologhwolo; rhẹ ọrẹ ene rhiẹ olori rẹn ihworho Osolobrugwẹ-ẹ, ọrẹn, ọrẹ are ine rhiẹ idje harẹn igegede na.” (1 Pet. 5:2-4) Itiọrurhomẹmro, ekpako ra nyalele ọkpọvi Osolobrugwẹ ọrhẹ Kristi ro sun ukoko na, a mẹrẹn erere rẹn oma aye ọrhẹ idibo i Jehova.—Isa. 32:1, 2, 17, 18.

18. (a) Me yi Jehova ọ guọlọ mie emiemọ? (b) Marhẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn aye nẹ aye i sabu kpare ohwan aye?

¹⁸ Iruemru-urhi enana i ji sekpahen ekrun na. Baibol na ọ ha urhebro ọnana rẹn esẹ: “Are i vwe ru oborẹ ọnọ lẹrhẹ emọ are tuekwẹre-e, ọrẹn, are i rha ghwọghwu aye, jeghwai yono aye lele ọkpọvi i Jehova.” (Eph. 6:⁠4) Marhẹ ẹmro ọnana ọ ghanren te? Proverbs 19:18 ọrhọ ta: “Ghwọghwu ọmọ ọke uphẹn na o rhiefirhọ, wu vwe rhiẹ ohworho ro no vwobọrhọ uhwu ro no kpe yi-i.” Itiọrurhomẹmro, Jehova ọnọ ha emiemọ ri rhiẹ Ilele Kristi guẹnzọn, aye arha ghwọghwu emọ aye-e! (1 Sam. 3:12-14) Ọren, emiemọ i rha nekpẹn ẹghwanren, omẹgbanhon, ọrhẹ ẹhẹn ọfuanfon na mie i Jehova jeghwai yono i Baibol na, ono tiobọnie rẹn aye.—Se James 1:5.

19, 20. (a) Eburhọ ego ya mẹrẹn arha ha ọghwọghwu Osolobrugwẹ? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

¹⁹ Ọ bẹnren ra na sabu hunute ọsoso ebrurhọ ra na mẹrẹn arha ha ọkpọvi Jehova ruiruo, arha jeghwai hẹrokele i Jehova ọrhẹ i Jesu ọke ra ghwọghwu ihworho. Jerẹ udje, ekrun ọwan kugbe ukoko na ne vwo ufuoma. Ohworho nọ ji mẹrẹnvwrurhe taghene e vwo ẹguọlọ kpahiẹn, a hẹrote yi, ọ jeghwai vwo omefuon, ọnana jẹ ebrurhọ ra na mẹrẹn vuọnvuọn obaro na. (Ps. 72:7) Itiọrurhomẹmro, ọghwọghwu i Jehova o yono ọwan ne nyerẹnkugbe ọrẹ ufuoma ye te bẹmẹdẹ obotọre usun ọnẹyen. (Se Isaiah 11:9.) Arha ha ukẹro ọnana ni ọghwọghwu, ene vwo ọdaremẹro kpahiẹn taghene o dje ẹguọlọ Osolobrugwẹ phia.

²⁰ Uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana, ene yono kpahen ọghwọghwu uvuẹn ekrun ọrhẹ ukoko na. Ana jeghwai yono kpahen ọghwọghwu omobọ kugbe oborẹ ọ ghwẹ omiamiamọ rẹ ọghwọghwu ọ rhua sa.