Skip to content

Skip to table of contents

Akonakí​—Ko e Fakamo‘oni ‘o e ‘Ofa ‘a e ‘Otuá

Akonakí​—Ko e Fakamo‘oni ‘o e ‘Ofa ‘a e ‘Otuá

“Ko kinautolu ‘oku ‘ofa ai ‘a Sihová ‘okú ne akonaki‘i.”​—HEP. 12:6.

HIVA: 43, 20

1. ‘Oku anga-fēfē hono fa‘a fakamatala‘i ‘e he Tohi Tapú ‘a e akonakí?

KO E HĀ ‘okú ke fakakaukau ki ai ‘i ho‘o fanongo ‘i he fo‘i lea ko e “akonaki”? ‘Oku fakakaukau ‘a e kakai tokolahi fekau‘aki mo e tautea, ka ko e akonakí ‘oku mahulu atu ia ‘i he me‘a ko iá. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú ko e akonakí ‘oku lelei kiate kitautolu pea ‘oku lave ki ai ‘i he taimi ‘e ni‘ihi fakataha mo e ‘ilo, poto, ‘ofa, mo e mo‘ui. (Pal. 1:2-7; 4:11-13) Ko hono ‘uhingá ‘oku fakamo‘oni‘i ‘i he akonaki ‘a e ‘Otuá ‘okú ne ‘ofa ‘iate kitautolu peá ne loto ke tau mo‘ui ta‘engata. (Hep. 12:6) Neongo ko e akonaki ‘a e ‘Otuá ‘oku kau ki ai ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘a e tautea, ‘oku ‘ikai ‘aupito ke fakamamahi pe fakatupu maumau ia. Ko hono mo‘oní, ko e ‘uhinga mahu‘inga taha ‘o e fo‘i lea “akonaki” ‘oku kau ki ai ‘a e ako, hangē ko e ako ‘oku ‘oange ‘e ha mātu‘a ki ha‘ane ki‘i tama ‘ofeina.

2, 3. ‘Oku lava fēfē ke kau ki he akonakí ‘a e ako‘i mo e tautea? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

2 Fakakaukau angé ki he fakatātā ko ení. Na‘e hapohapo ‘e ha ki‘i tamasi‘i ko Johnny ha fo‘i pulu ‘i he loto falé. Na‘e pehē ange ‘e he‘ene fa‘eé: “Johnny, ‘okú ke ‘ilo‘i ‘oku ‘ikai totonu ke ke va‘inga‘aki ‘a e fo‘i pulú ‘i he loto falé! ‘E lava ke ke maumau‘i ai ha me‘a.” Ka na‘á ne tukunoa‘i ‘a e lea ‘a ‘ene fa‘eé pea hokohoko atu ‘ene va‘inga‘aki ‘a e fo‘i pulú. Na‘e tau ‘a e fo‘i pulú ‘i ha vaasi, pea na‘e mafahi! Ko e hā na‘e fai ‘e he fa‘ē ‘a Johnny ke akonaki‘i iá? Na‘á ne ako‘i ia ‘aki hono fakamatala‘i ‘a e ‘uhinga na‘e hala ai ‘a e me‘a na‘á ne faí. Na‘á ne loto ke ne ‘ilo‘i ‘oku lelei ke ne talangofua ki he‘ene ongo mātu‘á pea ko ‘ena tu‘utu‘uní ‘oku fiema‘u pau pea ‘oku ‘uhinga lelei. Ke tokoni‘i ‘a Johnny ke ne ako ‘a e lēsoni ko ení, na‘á ne fakapapau‘i ‘e toe fe‘ungamālie ke tautea‘i ia ‘aki hono ‘ave meiate ia ‘a ‘ene fo‘i pulú ‘i ha vaha‘a taimi. Na‘e ‘ikai fakafiefia ia kia Johnny, ka na‘e tokoni‘i ai ia ke ne manatu‘i ‘e ‘i ai ‘a e ngaahi nunu‘a kapau te ne talangata‘a ki he‘ene ongo mātu‘á.

3 ‘I he tu‘unga ko e kau Kalisitiané, ko e konga kitautolu ‘o e fale ‘o e ‘Otuá. (1 Tīm. 3:15) Ko ‘etau Tamaí, ‘a Sihova, ‘okú ne ma‘u ‘a e totonu ke ne fakapapau‘i ‘a e me‘a ‘oku tonú mo ia ‘oku halá pea ke akonaki‘i kitautolu ‘i he taimi ‘oku tau talangata‘a ai kiate iá. Pehē foki, kapau ko ‘etau ngaahi tō‘ongá ‘oku ‘i ai hono ngaahi nunu‘a kovi, ko e akonaki anga-‘ofa ‘a Sihová ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu ke tau manatu‘i ‘a e mahu‘inga ke tau talangofua kiate iá. (Kal. 6:7) ‘Oku ‘ofa lahi ‘aupito ‘a e ‘Otuá ‘iate kitautolu pea ‘oku ‘ikai te ne loto ke tau faingata‘a‘ia.​—1 Pita 5:6, 7.

4. (a) ‘Oku fiema‘u mai ‘e Sihova ke fēfē ‘etau ako‘i ‘a e ni‘ihi kehé? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu ko ení?

4 ‘I he‘etau fai ‘a e akonaki makatu‘unga ‘i he Tohi Tapú, ‘e lava ke tau tokoni‘i ai ha ki‘i tama pe ko ha tokotaha ako Tohi Tapu ke ne hoko ‘o muimui ‘ia Kalaisi. ‘Oku tau ngāue‘aki ‘a e Tohi Tapú ke ako‘i ki he‘etau kau akó ‘a e me‘a ‘oku totonú pea tokoni‘i kinautolu ke nau mahino‘i pea ‘tauhi ‘a e ngaahi me‘a kotoa pē kuo fekau mai ‘e Sīsū kiate kitautolú.’ (Māt. 28:19, 20; 2 Tīm. 3:16) Ko e founga eni ‘oku fiema‘u ‘e Sihova ke ako‘i ‘aki kinautolú koe‘uhi ke nau lava mo kinautolu foki ‘o tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé ke nau muimui ‘ia Kalaisi. (Lau ‘a e Taitusi 2:11-14.) Sai tau lāulea angé ki he fehu‘i mahu‘inga ‘e tolu: (1) ‘Oku anga-fēfē hono fakamo‘oni‘i ‘i he akonaki ‘a e ‘Otuá ‘okú ne ‘ofa ‘iate kitautolu? (2) Ko e hā ‘e lava ke tau ako mei he fakatātā ‘o fekau‘aki mo e kakai na‘e akonaki‘i ‘e he ‘Otuá? (3) ‘E lava fēfē ke tau fa‘ifa‘itaki ki he anga ‘o hono fai ‘e Sihova mo hono ‘Aló ‘a e akonakí?

AKONAKI ‘A E ‘OTUÁ ‘I HE ‘OFA

5. ‘Oku anga-fēfē hono fakamo‘oni‘i ‘i he akonaki meia Sihová ‘okú ne ‘ofa ‘iate kitautolu?

5 ‘Oku fakatonutonu, fakahinohino, mo ako‘i kitautolu ‘e Sihova koe‘uhi ko ‘ene ‘ofa ‘iate kitautolú. ‘Okú ne fiema‘u ke tau nofo ofi kiate ia pea ke tau mo‘ui ta‘engata. (1 Sio. 4:16) ‘Oku ‘ikai ‘aupito te ne ngāhi‘i kitautolu pe ‘ai ke tau ongo‘i ‘oku ‘ikai hatau mahu‘inga. (Pal. 12:18) ‘I hono kehé, ‘oku tokangataha ‘a Sihova ki hotau ‘ulungaanga leleí pea faka‘atā ke tau ma‘u ‘a e tau‘atāina ke fili. ‘Oku lava ke ke sio ki he anga hono fakamo‘oni‘i ‘i he akonaki ‘oku tau ma‘u fakafou ‘i he Tohi Tapú, ko ‘etau ‘ū tohí, ko ‘etau ongo mātu‘á, pe ko e kau mātu‘á ‘a e ‘ofa ‘a Sihova ‘iate kitautolú? Ko hono mo‘oní, ‘i he taimi ‘oku feinga ai ‘a e kau mātu‘á ke fakatonutonu kitautolu ‘i he anga-malū mo e anga-‘ofá na‘a mo e ki mu‘a ke tau ‘ilo‘i kuo tau fai ha me‘a ‘oku halá, ‘oku nau fa‘ifa‘itaki mo‘oni ai ki he ‘ofa ‘a Sihova ‘iate kitautolú.​—Kal. 6:1.

6. ‘Oku anga-fēfē ‘a e fakahāhā ‘i he akonakí ‘a e ‘ofa ‘a e ‘Otuá neongo kapau ‘oku ‘uhinga iá he‘ikai ke kei taau ai ha taha ki ha vāhenga-ngāue?

6 ‘Oku kau ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ki he akonakí ‘a e me‘a lahi ange ‘i ha fale‘i pē. Kapau kuo faiangahala mamafa ha taha, he‘ikai te ne kei taau ai ki ha ngaahi vāhenga-ngaue pau ‘i he fakataha‘angá. Na‘a mo e taimi ‘oku hoko ai ení, ‘oku fakahaa‘i ‘i he akonakí ‘a e ‘ofa ‘a e ‘Otuá ‘iate iá. Ko e fakatātaá, ‘e tokoni‘i nai ai ia ke ne sio ki he mahu‘inga ke fakamoleki ‘a e taimi lahi ange ‘i hono ako ‘a e Tohi Tapú, fakalaulaulotó, mo e lotú. Ko hono fai ‘a e ngaahi me‘a ko ení ‘e lava ke tokoni ia ke hoko ‘o toe mālohi ange ai ‘a hono vaha‘angatae mo Sihová. (Saame 19:7) ‘I he faai atu ‘a e taimí, te ne toe ma‘u nai ai ‘a e ngaahi fatongia pe vāhenga-ngāue na‘e mole meiate iá. Na‘a mo e taimi ‘oku tu‘usi ai ha tahá, ‘oku fakamo‘oni‘i ai ‘a e ‘ofa ‘a Sihová he ‘oku malu‘i ai ‘a e fakataha‘angá mei he ngaahi tākiekina koví. (1 Kol. 5:6, 7, 11) Pea koe‘uhi ‘oku totonu ma‘u pē ‘a e akonaki ‘a e ‘Otuá, ‘oku tokoni‘i ai ‘a e tokotaha ‘oku tu‘usí ke ne mahino‘i ‘a e mafatukituki ‘o ‘ene angahalá. ‘E lava ke ‘ai ia ‘e he me‘á ni ke ne fakatomala.​—Ngā. 3:19.

MA‘U ‘AONGA MEI HE AKONAKI ‘A SIHOVÁ

7. Ko hai ‘a Sepinā, pea ko e hā ‘a e ‘ulungaanga kovi na‘á ne fakatupulekiná?

7 Ke mahino‘i ‘a e mahu‘inga ‘o e akonakí, te tau lāulea he taimí ni ki ha ongo me‘a na‘e akonaki‘i ‘e Sihova. Ko e taha ko Sepinā, ko ha ‘Isileli na‘e mo‘ui lolotonga ‘a e taimi ‘o Tu‘i Hesekaiá, pea ko e taha ko Graham, ko ha tokoua ‘i hotau taimí. Ko Sepinā na‘á ne “tokanga‘i ‘a e falé,” ngalingali ko e fale ‘o Tu‘i Hesekaiá, pea na‘á ne ma‘u ‘a e mafai lahi. (‘Ai. 22:15) Ka na‘e hoko ‘a Sepinā ‘o hīkisia peá ne loto ke ‘ai ke fakakaukau ‘a e ni‘ihi kehé na‘á ne mahu‘inga. Na‘e a‘u ‘o ne ngaohi ha fonualoto totongi mamafa ma‘ana peá ne heka ‘i ha “ngaahi saliote nāunau‘ia.”​—‘Ai. 22:16-18.

Kapau ‘oku tau anga-fakatōkilalo pea loto-lelei ke fakatonutonu ‘etau fakakaukaú, ‘e tāpuaki‘i kitautolu ‘e he ‘Otuá (Sio ki he palakalafi 8-10)

8. Na‘e anga-fēfē hono akonaki‘i ‘e Sihova ‘a Sepinaá, pea ko e hā ‘a e olá?

8 Koe‘uhi na‘e feinga ‘a Sepinā ke ne ma‘u ma‘ana ‘a e lāngilangí, na‘e foaki ‘e he ‘Otuá ‘a hono vāhenga-ngāué ki ha tangata ko ‘Ilaiakimi. (‘Ai. 22:19-21) Na‘e hoko eni ‘i he taimi na‘e palani ai ‘a Tu‘i Senakalipe ‘o ‘Asīliá ke ne ‘ohofi ‘a Selusalema. Ki mui ai, na‘e fekau‘i atu ‘e Senakalipe ha kulupu ‘o ha kau ‘ōfisa mo ha fu‘u kau tau ke nau fakailifia‘i ‘a e kau Siú pea ‘ai ke tukulolo ‘a Tu‘i Hesekaia. (2 Tu‘i 18:17-25) Na‘e fekau‘i atu ‘e Hesekaia ‘a ‘Ilaiakimi mo e ongo tangata kehe ‘e toko ua ke nau fakafetaulaki ki he kau ‘ōfisá. Ko e taha ‘o e ongo tangata ko ení ko Sepinā, ‘a ia na‘e hoko ko e sekelitali ‘i he taimi ko ení. ‘Oku lava ke tau ‘ilo‘i ‘i he me‘á ni ‘oku ngalingali na‘e ako ‘a Sepinā ke ne hoko ‘o anga-fakatōkilalo pea na‘e ‘ikai te ne ongo‘i loto-mamahi pe faka‘ofa‘ia ‘iate ia tonu. Na‘á ne loto-lelei ke tali ha tu‘unga na‘e ‘ikai loko mahu‘inga. Ko e lēsoni eni ‘e tolu ‘e lava ke tau ako mei he me‘a na‘e hoko kia Sepinaá.

9-11. (a) Ko e hā ‘a e ngaahi lēsoni mahu‘inga ‘e lava ke tau ako meia Sepinaá? (e) ‘Oku fēfē ho‘o ongo‘i fekau‘aki mo e anga ‘o e fakafeangai ‘a Sihova kia Sepinaá?

9 ‘Uluakí, ko e mo‘oni‘i me‘a ko ia ‘a e mole meia Sepinā ‘a hono tu‘ungá ‘oku fakamanatu mai ai “ko e pōlepolé ‘oku iku atu ia ki he ‘auha.” (Pal. 16:18) ‘Oku tau ma‘u nai ha ngaahi vāhenga-ngāue makehe ‘i he fakataha‘angá, pea ‘e fakakaukau nai ‘a e ni‘ihi kehé ‘oku tau mahu‘inga. Kapau ko ia, te tau hanganaki anga-fakatōkilalo? Te tau manatu‘i ko ha ngaahi malava pē nai ‘oku tau ma‘u mo ha ngaahi me‘a lelei pē ‘oku tau lava‘i ko e tupu pē ia meia Sihova? (1 Kol. 4:7) Na‘e fakatokanga ‘a e ‘apositolo ko Paulá: “‘Oku ou tala ai ki he tokotaha kotoa ‘i hena ‘i homou lotolotongá ke ‘oua ‘e fakakaukau kiate ia tonu ‘o mahulu hake ia ‘i he me‘a ‘oku totonu ke fakakaukau ki aí, ka ke fakakaukau ‘i ha founga ‘oku hā ai ‘a hono ma‘u ‘a e fakakaukau leleí.”​—Loma 12:3.

10 Uá, ko e akonaki mālohi na‘e fai ‘e Sihova kia Sepinaá ‘oku fakahaa‘i nai ai na‘á ne tui ‘e lava ke liliu ‘a Sepinā. (Pal. 3:11, 12) Ko ha lēsoni eni ki he fa‘ahinga kuo mole meiate kinautolu ha vāhenga-ngāue makehé. ‘I he ‘ikai ‘ita mo loto-mamahí, ‘e lava ke nau hokohoko atu hono foaki kia Sihova honau lelei tahá. ‘E lava ke nau fili ke vakai ki he akonakí ko e fakamo‘oni ia ‘o e ‘ofa ‘a Sihová. Manatu‘i ‘e faifai pē ‘o fakapale‘i ‘e he‘etau Tamaí ‘a e fa‘ahinga ‘oku hanganaki anga-fakatōkilaló. (Lau ‘a e 1 Pita 5:6, 7.) Ko e akonaki anga-‘ofa ‘a Sihová ‘e lava ke ne fakafuo kitautolu kapau ‘oku tau anga-fakatōkilalo pea hangē ko e ‘umea moluú.

11 Tolú, ‘oku tau ako ha lēsoni mahu‘inga mei he fakafeangai ‘a Sihova kia Sepinaá. Neongo ko e founga ‘o e akonaki ‘a Sihová ‘oku fakahaa‘i ai ‘okú ne fehi‘a ‘i he angahalá, ‘oku toe fakahaa‘i ai ‘okú ne ‘ofa ‘i he tokotaha na‘e faiangahalá. ‘Oku fakasio ‘a Sihova ki he lelei ‘i he kakaí. Kapau ko ha mātu‘a tauhi fānau pe ko ha mātu‘a koe, te ke fa‘ifa‘itaki ki he anga hono fai ‘e Sihova ‘a e akonakí?​—Sute 22, 23.

12-14. (a) ‘Oku anga-fēfē ‘a e fakafeangai ‘a e ni‘ihi ki he akonaki meia Sihová? (e) Na‘e anga-fēfē hono tokoni‘i ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá ha tokoua ke liliu ‘ene fakakaukaú, pea ko e hā ‘a e olá?

12 Ko e me‘a fakamamahí, ‘oku ongo‘i mātu‘aki loto-mamahi ‘a e kakai ‘e ni‘ihi ‘i he taimi ‘oku akonaki‘i ai kinautolú ‘o nau mavahe ai mei he ‘Otuá mo e fakataha‘angá. (Hep. 3:12, 13) ‘Oku ‘uhinga iá he‘ikai lava ke tokoni‘i ‘e ha taha kinautolu? ‘Ikai! Vakai angé ki he fakatātā fekau‘aki mo Graham, ‘a ia na‘e tu‘usi pea toe fakafoki ki mui. Neongo ia, ‘i he hili iá, na‘e tuku ‘ene malangá mo e ‘alu ki he ngaahi fakatahá. Na‘e feinga ha mātu‘a ke ne hoko ko e kaume‘a ‘o Graham, pea na‘e faifai pē ‘o kole ‘e Graham ki he mātu‘á ke na ako Tohi Tapu.

13 ‘Oku manatu ‘a e mātu‘á: “Ko e palopalema na‘e ma‘u ‘e Graham ko e hīkisiá. Na‘á ne fakaanga‘i ‘a e kau mātu‘a na‘a nau kau ‘i hono tu‘usi iá. Ko ia ‘i he ngaahi ako hono hokó, na‘á ma lāulea ai ki he ngaahi konga Tohi Tapu ‘oku kau ki he hīkisiá mo hono ngaahi nunu‘á. Na‘e kamata ke sio lelei ‘a Graham kiate ia ‘i he sio‘ata ko e Folofola ‘a e ‘Otuá, pea na‘e ‘ikai te ne sai‘ia ‘i he me‘a na‘á ne sio ki aí! Na‘e fakaofo ‘a e olá! Hili ‘ene ‘ilo‘i na‘e fakakuihi ia ‘e ha ‘kupu‘i ‘akau’ ko e hīkisiá pea ko e fakakaukau fakaangá ‘a ‘ene palopalemá, na‘e kamata ke ne liliu vave ki ha tu‘unga lelei ange. Na‘e kamata ke ne ma‘u ma‘u pē ‘a e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, ako tōtōivi ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá, pea tō‘onga‘aki ‘a e lotu faka‘ahó. Na‘á ne tali foki ‘a hono ngaahi fatongia fakalaumālie ko e ‘ulu ‘o e fāmilí, ‘o fiefia lahi ai ‘a hono uaifí mo ‘ene fānaú.”​—Luke 6:41, 42; Sēm. 1:23-25.

14 Na‘e toe pehē ‘e he mātu‘á: “‘I he ‘aho ‘e taha, na‘e tala mai ai ‘e Grahama ha me‘a ‘a ia na‘e maongo ki hoku lotó. ‘Kuó u ‘ilo‘i ‘a e mo‘oní ‘i ha laui ta‘u,’ ko ‘ene leá ia, ‘pea kuo a‘u ‘o u ngāue ko ha tāimu‘a. Ka ko e toki taimi pē eni ‘oku lava ai ke u lea faitotonu ‘oku ou ‘ofa kia Sihová.’” ‘Ikai fuoloa mei ai, na‘e vahe‘i ai ‘a Graham ke ne tokoni ‘i he to‘o maika ‘i he ngaahi fakatahá, pea na‘á ne fiefia ‘i hono ma‘u ‘a e vāhenga-ngāue ko iá. Na‘e pehē ‘e he mātu‘á: “Ko ‘ene fa‘ifa‘itaki‘angá na‘e ako‘i mai ai kiate au ‘i he taimi ‘oku fakatōkilalo‘i ai ‘e ha tokotaha ‘a ia tonu ‘i he ‘ao ‘o e ‘Otuá ‘aki hono tali ‘a e akonakí, ‘oku taumalingi mai ai pē ‘a e ngaahi tāpuaki!”

FA‘IFA‘ITAKI KI HE ‘OTUÁ MO KALAISI ‘I HO‘O FAI ‘A E AKONAKÍ

15. Ko e hā kuo pau ke tau fai ke ola lelei ai ‘etau akonakí?

15 Kapau ‘oku tau loto ke hoko ko e kau faiako lelei, kuo pau ke tau tomu‘a hoko ko e kau ako lelei. (1 Tīm. 4:15, 16) ‘I he founga tatau, kapau ko ha tokotaha koe ‘oku ngāue‘aki ‘e Sihova ke ke akonaki‘i ‘a e ni‘ihi kehé, kuo pau ke ke hanganaki anga-fakatōkilalo pea tuku ke tataki koe ‘e Sihova ‘i ho‘o mo‘uí. ‘I he sio ‘a e ni‘ihi kehé ‘okú ke anga-fakatōkilaló, te nau faka‘apa‘apa‘i koe pea ‘e faingofua ange ai ke nau tali ‘a e fale‘i pe akonaki meiate koé. ‘E lava ke tau ako mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Sīsuú.

16. Ko e hā ‘e lava ke tau ako meia Sīsū fekau‘aki mo e akonaki pea mo e faiako ola leleí?

16 Na‘e talangofua ma‘u pē ‘a Sīsū ki he‘ene Tamaí, na‘a mo e taimi na‘e mātu‘aki faingata‘a ai ke fai peheé. (Māt. 26:39) Na‘á ne fakamanatu ki he‘ene kau fanongó ko ‘ene ngaahi akonakí mo hono potó na‘e ha‘u mei he‘ene Tamaí. (Sione 5:19, 30) Na‘e anga-fakatōkilalo mo talangofua ‘a Sīsū, pea na‘e tokoni‘i ia ‘e he me‘á ni ke ne hoko ko ha faiako manava‘ofa. Na‘e fiefia ‘a e kakai loto-mo‘oní ‘i he feohi mo iá. (Lau ‘a e Mātiu 11:29.) Ko e ngaahi lea anga-‘ofa ‘a Sīsuú na‘e fakalototo‘a‘i ai ‘a e fa‘ahinga na‘e loto-si‘i mo ongo‘i vaivaí. (Māt. 12:20) Na‘á ne fakatonutonu ‘a ‘ene kau ‘apositoló ‘i he anga-lelei mo e anga-‘ofa na‘a mo e taimi na‘e mei malava ke ne ‘ita ai ‘i he‘enau fakakikihi pe ko hai na‘e lahi taha ‘iate kinautolú.​—Mk. 9:33-37; Luke 22:24-27.

17. Ko e hā ‘a e ngaahi ‘ulungaanga te ne tokoni‘i ‘a e kau mātu‘á ke nau tokanga‘i lelei ‘a e fakataha‘angá?

17 ‘I ha taimi pē ‘e fai ai ‘e he kau mātu‘á ha akonaki makatu‘unga ‘i he ngaahi tefito‘i mo‘oni Fakatohitapú, ‘oku fiema‘u ke nau fa‘ifa‘itaki kia Kalaisi. ‘I he foungá ni te nau fakamo‘oni‘i ai ‘oku nau loto ke tataki kinautolu ‘e he ‘Otuá mo hono ‘Aló. Na‘e tohi ‘a e ‘apositolo ko Pitá: “Tauhi ‘a e tākanga ‘a e ‘Otuá ‘oku mou tokanga‘í, ‘o mou ngāue ko e kau mātu‘a, ‘o ‘ikai fai fakafatongia pē, ka ‘i he loto-lelei ‘i he ‘ao ‘o e ‘Otuá; ‘o ‘ikai ‘i he ‘ofa ki ha me‘a ‘oku ma‘u ta‘efaitotonu, ka ‘i he loto-vēkeveke; pea ‘ikai hoko ‘o fiepule ki he fa‘ahinga ‘a ia ko e tofi‘a ‘o e ‘Otuá, kae hoko ko e ngaahi fa‘ifa‘itaki‘anga ki he tākangá.” (1 Pita 5:2-4) Ko e kau mātu‘a ‘oku nau fakamo‘ulaloa fiefia ki he ‘Otuá mo Kalaisí te nau ma‘u ‘aonga mei ai, pea ‘e pehē pē mo e fa‘ahinga ‘oku nau tokanga‘í.​—‘Ai. 32:1, 2, 17, 18.

18. (a) Ko e hā ‘oku ‘amanekina ‘e Sihova ke fai ‘e he ngaahi mātu‘á? (e) ‘Oku anga-fēfē hono tokoni‘i ‘e he ‘Otuá ‘a e ngaahi mātu‘á?

18 Fēfē ‘a e akonakí mo e faiako ‘i he fāmilí? ‘Oku tala ‘e Sihova ki he ngaahi ‘ulu‘i fāmilí: “‘Oua ‘e faka‘ita‘i ho‘omou fānaú, kae hokohoko atu hono ‘ohake kinautolú ‘i he akonaki mo e enginaki ‘a Sihová.” (‘Ef. 6:4) ‘Oku fiema‘u mo‘oni ‘a e faiakó mo e akonakí? ‘Oku tau lau ‘i he Palōveepi 19:18: “Akonaki‘i ho fohá lolotonga ‘oku kei ‘i ai ha ‘amanakí, pea ‘oua ‘e hoko ‘o ‘i ai ha‘o kaunga ki he‘ene maté.” ‘Oku ‘oange ‘e Sihova ki he ngaahi mātu‘á ‘a e fatongia ko hono akonaki‘i ‘enau fānaú. Kapau ‘oku ‘ikai te nau fai ia, kuo pau ke nau fai ha tali kiate ia! (1 Sām. 3:12-14) Ka ‘oku ‘oange ‘e Sihova ki he ngaahi mātu‘á ‘a e poto mo e mālohi ‘oku nau fiema‘ú ‘i he taimi ‘oku nau kole ai ‘a ‘ene tokoní ‘i he lotu pea falala ki he‘ene Folofolá mo hono laumālie mā‘oni‘oní ke ne tataki kinautolú.​—Lau ‘a e Sēmisi 1:5.

AKO KI HE FOUNGA KE MO‘UI TA‘ENGATA AI ‘I HE MELINO

19, 20. (a) Ko e hā ‘a e ngaahi tāpuaki ‘e hoko ‘i he‘etau tali ‘a e akonaki ‘a e ‘Otuá? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu hono hokó?

19 Kapau ‘oku tau tali ‘a e akonaki mei he ‘Otuá pea fa‘ifa‘itaki ki he founga ‘o hono fai ‘e Sihova mo Sīsū ‘a e akonakí, te tau ma‘u ‘a e ngaahi tāpuaki lahi ‘aupito! ‘E melino ‘a hotau ngaahi fāmilí mo e fakataha‘angá, pea ‘e ongo‘i ‘e he tokotaha kotoa ‘oku ‘ofa‘i kinautolu, mo fakamahu‘inga‘i, mo nau malu. Ko ha ki‘i fakatātā pē eni ‘o e melino mo e fiefia te tau ma‘u ‘i he kaha‘ú. (Saame 72:7) Ko e akonaki ‘a Sihová ‘oku teu‘i ai kitautolu ke tau mo‘ui ta‘engata ko ha fāmili melino mo fā‘ūtaha, pea ‘e hoko ‘a Sihova ko ‘etau Tamaí. (Lau ‘a e ‘Aisea 11:9.) Kapau ‘oku tau manatu‘i eni, te tau mahino‘i ai ‘a e tu‘unga mo‘oni ‘o e akonakí: Ko ha founga fisifisimu‘a ia ‘oku fakahāhā mai ai ‘e he ‘Otuá ‘a ‘ene ‘ofá.

20 ‘I he kupu hono hokó, te tau ako ai ‘a e me‘a lahi ange fekau‘aki mo e akonaki ‘i he fāmilí pea ‘i he fakataha‘angá. Te tau lāulea ai ki he founga ‘e lava ke tau akonaki‘i ai kitautolú. Pea te tau ako ai ki he founga ke faka‘ehi‘ehi ai mei he me‘a ‘oku toe fakamamahi ange ia ‘i ha fa‘ahinga akonaki pē ‘e lava ke faifai ange pea tau ma‘u.