Twende kovidio oini

Twende komurya

Yanḓiparisasaneye “tjinga amamu munu kutja Eyuva ra Muhona ri ri pokuya”

Yanḓiparisasaneye “tjinga amamu munu kutja Eyuva ra Muhona ri ri pokuya”

‘Ngatu rikenderasane mokupandiparisasana . . . , tjinga amatu munu kutja Eyuva ra Muhona ri ri pokuya.’​—HEBR. 10:24, 25.

OMAIMBURIRO: 90, 87

1. Ongwaye omuapostele Paulus tja tunduuza Ovakriste Ovaheberi voruveze orukuru okupandiparisasana, ‘tjinga amave munu kutja’ eyuva ra Muhona ri ri pokuya?

ONGWAYE tji twa sokuungura oukukutu kutja tu yanḓiparise varwe? Omuapostele Paulus we tu pa eziriro kepuriro ndo, morutuu rwe kombongo yOvaheberi. Eye we ve raera na tja: “Ngatu rikenderasane mokupandiparisasana morusuvero na moviungura oviwa. Atu isa okuyenda kozombongarero zombongo otja tjiva tjinga ave tjita; nungwari ngatu pandiparisasane okuyenda ku zo, tjinga amamu munu kutja Eyuva ra Muhona ri ri pokuya.” (Hebr. 10:24, 25) Mozombura 5 uriri, Ovakriste Ovajuda mba turire moJerusalem va muna “Eyuva ra Muhona” amari vaza popezu, nu va zemburuka oviraisiro Jesus mbye ve pa kutja ve pite motjihuro okuyama omiinyo vyawo. (Oviung. 2:19, 20; Luk. 21:20-22) Eyuva ra Jehova re ya mombura ndji 70 O.Z., indu Ovaroma tji va nyona Jerusalem otja Jehova pa heya.

2. Ongwaye tji matu sokukurisa onḓero yetu yokuyanḓiparisasana?

2 Kundino, tu novikaṋena ovingi mbi tu raisira kutja, “Eyuva ra Muhona enene netirise” ri ri popezu. (Joel 2:11) Omuprofete Sefanja wa tja: “Eyuva enene ra Muhona ri ri popezu, ri ri popezu tjinene, nu mari ya tjimanga!” (Sef. 1:14) Erakiza romaprofetero ngo, ri ṱuna ku eṱe ndino wina. Mena rokutja eyuva ra Jehova ri ri popezu, Paulus we tu raera kutja “ngatu rikenderasane mokupandiparisasana morusuvero na moviungura oviwa.” (Hebr. 10:24) Kunao, matu sokukurisa onḓero yetu movakambure ovakwetu, kokutja tu yenene okuveyanḓiparisa indu tji mave hepa okuyanḓiparisiwa.

OOUṊE MBE HEPA OMAYANḒIPARISIRO?

3. Omuapostele Paulus wa tja tjike ohunga nokuyanḓiparisiwa? (Tara kotjiperendero pomautiro worupa ndwi.)

3 “Omerikendero maye yumanisa omundu, nungwari embo rouwa mari mu yorokisa.” (Omiano 12:25) Atuhe matu itavere kutja imbwi ouatjiri. Atuhe tu hepa okuyanḓiparisiwa povikando tjiva. Paulus wa raisa kutja, nandarire ingwi ngu nomerizirira wokuyanḓiparisa varwe, wina u hepa okuyanḓiparisiwa. Eye wa tjanga kOvakriste mba turire moRoma, na tja: “Ami me zeri okumumuna tjinene kokutja mu kare norupa pamwe na ami motjiyandjewa tjOmbepo okumuzeuparisa. Ami me hee kutja atuhe pamwe tu vaterasane mongamburiro, ami mbi vaterwe i ongamburiro yeṋu, neṋe mu vaterwe i ongamburiro yandje.” (Rom. 1:11, 12) Otjiperi kutja, Paulus ngwaa yanḓiparisa varwe nawa, povikando tjiva wina aa hepa okuyanḓiparisiwa.​—Lesa Ovaroma 15:30-32.

4, 5. Oouṋe ndino mbu matu yenene okuyanḓiparisa, nu ongwaye tji matu sokutjita nao?

4 Ovakambure mbe zemba ozonḓero zawo nokuyandja ombango koviungura vyokuvatera varwe, ve hepa okutangwa. Tjiva vawo ovakandjira mbe ungurira Jehova nouṱakame. Ovengi vawo va tjita omarundurukiro omanene mehupo rawo, kokutja ve yenene okurira ovakandjira. Ovahindwa, na imba mbe ungura poBetel, novatarere vorukondwa novakazendu vawo, na imba mbe ungura pozomberoo zomatorokero, wina va tjita omarundurukiro ngo. Avehe mba, va tjita omarundurukiro mehupo rawo, kokutja ve kare noruveze oruingi motjiungura tja Jehova. Kunao, owo ve hepa okuyanḓiparisiwa. Nu wina imba mbe nonḓero ngamba yokuungurira Jehova oruveze aruhe, posiya mbe ha yenene mena romapu pekepeke nge ve tjaera okukayenda komurungu, ve hepa okuyanḓiparisiwa.

5 Ovakambure ngamba mbe ri ovakombe mena rokutja ve vanga okuṱakamisa eronga ndi tja, ngatu kupasane ‘nomukriste’ uriri, wina ve hepa okuyanḓiparisiwa. (1 Kor. 7:39) Nu ovakazendu mbe ungura oukukutu wina ve hepa okuzuva omambo omawa okuza kovarumendu vawo. (Omiano 31:28, 31) Ovakriste mba kara nouṱakame kehi yondatumisire poo kehi youvere, wina ve hepa okuyanḓiparisiwa. (2 Tes. 1:3-5) Jehova na Kristus ve yanḓiparisa ovakarere ovaṱakame avehe mba.​—Lesa 2 Ovatesalonika 2:16, 17.

OVANENE VOMBONGO VE KONDJA OKUYANḒIPARISA VARWE

6. Ovanene vombongo mba tamunwa mu Jesaja 32:1, 2, va pewa otjiungura tjaye?

6 Lesa Jesaja 32:1, 2Jesus Kristus u yandja omayanḓiparisiro nomuhunga ku imba mba wa mombepo na imba mba ngundipara, motuveze twouzeu twi, okupitira movangu ve ovatwirisiwa, “novahongore” mbe ri orupa rwozonḓu zarwe. Nu tjiri pe sokukara nao, orondu ovanene vombongo mba kave “vanga okuhonapara” kombanda yongamburiro ya varwe, posi yokutja owo “ovaungurevapamwe” venyando rovakambure ovakwao.​—2 Kor. 1:24.

7, 8. Pendje nokuyanḓiparisa ovakwao notjinyo uriri, ovanene vombongo mave yenene vi okutunga varwe mombepo?

7 Omuapostele Paulus wa raisa otjihorera otjiwa, tji matu sokuhorera ko. Eye wa tjanga kOvakriste moTesalonika mba ri kehi yondatumisire, na tja: “Eṱe twe mu suvera tjinene nai nga tji twe rirongera okuzuvarisa Ombuze Ombwa, nu ku ku he ri ko porwakwo, nungwari wina ku ku ri ingwi okuyandjera eṋe omiinyo vyetu.”​—1 Tes. 2:8.

8 Okuraisa kutja okuyanḓiparisa varwe uriri kaku ya yenena, Paulus wa tja nai kovanene wombongo moEfesus: “Otji matu vatere imba ovingundi amatu zemburuka omambo wa Muhona Jesus indu tja tjere: ‘Mokuyandja mu nenyando tjinene pokupewa.’” (Oviung. 20:35) Paulus kaa yanḓiparisa varwe uriri, nungwari wina aa vanga ‘okuyandja avihe mbye na vyo, nangarire imbwi omuinyo we porwawo’ ku wo. (2 Kor. 12:15) Momuano otjingewo, ovanene vombongo kave sokuyanḓiparisa nokuhuhumiṋa ovakambure ovakwao notjinyo uriri, nungwari wina mave sokuvetunga mombepo mokuraisa onḓero yatjiri mu wo.​—1 Kor. 14:3.

9. Ovanene vombongo mave yandja vi omaronga momuano omuyanḓiparise?

9 Okutunga varwe mombongo mape ya aku kamburire mo okuvepa omaronga. Posi yokutja, ovanene vombongo ve sokuhorera otjihorera tji tji ri mOmbeibela, ohunga nokuyandja omaronga momuano omuyanḓiparise. Jesus wa raisa otjihorera tjapeke ohunga notjiṋa hi, kombunda yonḓiro nombendukiro ye. Eye wa yandja omaronga omakukutu kozombongo tjiva moAsie, posi yokutja yandja ombango komuano mbwa yandja omaronga ngo. Komurungu wokuyandja omaronga ngo, Jesus rutenga wa tanga ozombongo moEfesus, moPergamum na moTiatira. (Omavan. 2:1-5, 12, 13, 18, 19) Eye wa tja nai kombongo ya Laodisea: “Imba mbu mba suvera me ve vere nokuvevyura, okutja mu pandipare nu mu ritanaure komauvi weṋu.” (Omavan. 3:19) Ovanene vombongo mave sokuhorera ku Kristus, indu tji mave yandja omaronga.

KAMERIZIRIRA WOVANENE VOMBONGO URIRI

Vanene, hapo mu honga ovanatje veṋu okuyanḓiparisa varwe? (Tara koparagrafa 10)

10. Atuhe matu yenene vi okukara norupa mokuyanḓiparisasana?

10 Okuyanḓiparisa varwe, kamerizirira wovanene vombongo uriri. Paulus wa tunduuza Ovakriste avehe okuhungira “omambo omawa nomatunge otja pu pe ri ohepero, kokutja inga ngu mamu hungire, ye yandje onyuṋe” ku varwe. (Ef. 4:29) Auhe wetu ma sokukara katumba mokuripurira kovihepwa vyovakwao. Paulus wa ronga Ovakriste mombongo yOvaheberi, na tja: “Notji mu sokuyera omake, nga rire ovitata, nu mu zeuparise ozongoro nḓu maze teratera! Twareye ozondjira ozosemba, kokutja ozombaze nḓa remana aze ha pihuka, nungwari ze veruke.” (Hebr. 12:12, 13) Atuhe, na wina imba omitanda, matu yenene okuyanḓiparisasana mokuhungira omambo omatunge.

11. Marthe tja munine ombameno, wa vaterwa vi?

11 Omukazendu omukambure wena Marthe, * ngwa munine ombameno, wa tja: “Eyuva rimwe tji mba ri ame ningire omasa mongumbiro, ami mba hakaena ku nomukazendu omukambure omunene motjiwondo ngwe ndji raisira orusuvero notjari, mbyee hepa tjiri oruveze ndo. Eye wina we ndji raera ohunga nomarorero nga muna nga ri tjimuna owandje, nu hee rimunu ourike tjinene rukwao.” Omukazendu omukambure omunene motjiwondo ngwi, mape ya kena pa undjira ko kutja omambo we omawa maye ṱunu ku Marthe momuano mu ya ṱuna.

12, 13. Omomuano uṋe omuwa mu matu yenene okuṱakamisa eronga ndi ri mOvafilipi 2:1-4?

12 Paulus wa yandja omaronga nga kovakambure avehe mba ri mombongo ya Filipi: “Ongarero yeṋu mu Kristus mai mu zeuparisa, norusuvero rwe maru mu hekununa. Eṋe mu noruwano nOmbepo, nu mu ṱirasana otjari nondjenda. Otji me riyarikaṋa ku eṋe kutja mu urise ondjorokero yandje mokuripura tjimwe na mokukara norusuvero rumwe na mokukara nomutima umwe nouripura umwe. Amu tjiti otjiṋa ngamwa mokurivara oveni poo mokurihiva oveni, nungwari zarasaneye nomerisusuparisiro, aruhe ovakweṋu amamu ve vara otja ovanene pu eṋe. Amu tara ku imbi ovyeṋu porwavyo, nungwari tareye ku imbi ovyovakweṋu wina.”​—Fil. 2:1-4.

13 Atuhe tjiri matu sokukondja okutara ku imbi ovyovakwetu, nu matu ‘sokuvehekununa norusuvero rwa Kristus’ ‘noruwano mOmbepo,’ natu “ṱirasana otjari nondjenda” nokuyanḓiparisa ovakambure ovakwetu.

OMBURO YOMAYANḒIPARISIRO

14. Ovikeṋa mbi yenena okuyanḓiparisa varwe?

14 Tji matu zuu kutja, imba mbu twa vatera morukapitaveze ngamba va ṱakama, ku tu yanḓiparisa tjinene. Omuapostele Johanes ngwa yanḓiparisiwa momuano mbwo, wa tja: “Kape notjiṋa tji tji ndji pa enyando tjinene komeho posi yaingwi okuzuva kutja ovanatje vandje ve nongarero ombwa youatjiri.” (3 Joh. 4) Ovakandjira ovengi mave yenene okuitavera kutja, tjiri otjiyanḓiparise tjinene ku wo okuzuva kutja imba mbu va vatera ozombura ozonguru, va ṱakama nu nandarire ve karera otjovakandjira. Okuzemburukisa omukandjira ngwa ngundipara mombepo ohunga nondjoroka ndja ri na yo rukuru, ku yenena okumuhuhumiṋa tjinene.

15. Omomuano uṋe umwe, mu matu yenene okuyanḓiparisa imba mbe karera Jehova nouṱakame?

15 Ovatarere ovengi vorukondwa va raisa omuano owo novakazendu vawo, mu va yanḓiparisiwa i oumbapira wondangi mbu ve pewa i ovakambure ovakwao, tji mave varura ombongo. Ovanene vombongo, novahindwa, novakandjira nouṋepo weṱunḓu roBetel, wina ve yanḓiparisiwa tji mave munu omambo wondangi kotjiungura tjawo tji ve ungura nouṱakame.

ATUHE MATU YENENE VI OKUYANḒIPARISA VARWE?

16. Pe hepa tjike kutja u yenene okuyanḓiparisa omundu?

16 Ma rire navi okumuna kutja katu nokuyenena okuyanḓiparisa varwe, mena rokutja kaweṱe ovandu mbu tu tjiwa okuhungira. Kaku hepa oviṋa ovingi, kutja u rire omundu ngu yanḓiparisa varwe. Povikando tjiva pe hepa kutja u meṱameṱe uriri tji mo korisa omundu. Indu omundu tje ha meṱameṱere kuna ove, okutja mape ya pe nouzeu. Nu okupuratena komundu ngo uriri, mape ya aku mu yanḓiparisa.​—Jak. 1:19.

17. Omurumendu umwe omutanda wa vaterwa vi moruveze rwouzeu?

17 Omurumendu omutanda wena Henri, wa ri nomuhihamo tjinene momuinyo, indu ovazamumwe ve vopopezu, na ihe ngwa ri omunene wombongo, tji va isa Jehova. Henri wa zeuparisiwa i omutarere worukondwa, ngwe mu twara koruveze ovandu ku ve kapwena okosiva, nemu pe oruveze rwokuhungira ohunga nouzeu mbwa ri na wo. Henri wa muna kutja omuano ouyerike mbu mau tjiti kutja ovamumwe ve ve kotoke ku Mukuru, eendu eye omuini tja ṱakama mu Jehova. Eye wa muna omahuhumiṋino omanene, indu tja lesa Epsalme 46; Sefanja 3:17; na Markus 10:29, 30.

Atuhe matu yenene okutungasana nokuyanḓiparisasana (Tara koparagrafa 18)

18. (a) Ombara Salomo ya ri noumune uṋe? (b) Omuapostele Paulus wa tunduuza ovakambure ovakwao okutjita vi?

18 Ovihorera vya Marthe na Henri, vi raisa kutja eṱe matu yenene okuyanḓiparisa ovakambure ovakwetu mbu mave hepa okuyanḓiparisiwa. Ombara Salomo ya tja: “Tjiri, eziriro ndi zirwa moruveze orusemba ri yandja ohange. Omeho nge nondjiririsa ye yorokisa omutima; ombuze ombwa i ku pa omasa morutu.” (Omiano 15:23, 30) Nu wina, okulesa okambo kOruhungu poo okuyenda korungovi rwetu, ku yenena okuyanḓiparisa omundu ngu nomuhihamo momutima. Paulus wa raisa kutja okuimbura pamwe omaimburiro wOuhona, ku yenena okutuyanḓiparisa. Eye wa tja: ‘Hongasaneye nokurongasana [poo okuyanḓiparisasana, NW] nounongo auhe. Imbureye omapsalme nomaimburiro nomatangero omayapuke; imburireye Ndjambi nondangero momitima vyeṋu.’​—Kol. 3:16; Oviung. 16:25.

19. Ongwaye okuyanḓiparisasana tji maku rire otjiṋa otjinanḓengu tjinene momayuva ngu maye ya, nu matu sokutjita vi?

19 Okuyanḓiparisasana maku rire otjiṋa otjinanḓengu tjinene, otja tji matu munu eyuva ra Jehova tji “ri ri pokuya.” (Hebr. 10:25) Otja Paulus tja raera Ovakriste voruveze rwe, ngatu ‘pandiparisasane nu tu vaterasane otja punga atu tjita hapo.’​—1 Tes. 5:11.

^ par. 11 Omana ya rundururwa.