Ir al contenido

Ir al índice

Ngisaa nʼio machjén ndʼaibi nga si̱nʼioá kon xíngiaa

Ngisaa nʼio machjén ndʼaibi nga si̱nʼioá kon xíngiaa

“Si̱kjaʼaitsjenjinnía xíngiaa nga jngójngoá, nga si̱nʼiojiaan xíngiaa, [...] tongisa [...] nga je nichxinbe nroachrian” (HEB. 10:24, 25).

KJOAJNDA 90, 87

1. Ánni kʼoakitsosínile Pablo je chjota hebreo xi chjotale Cristo koan nga katasínʼio kon xínkjín.

NDʼAIBI machjénní nga si̱nʼioá kon xíngiaa. Je xo̱n xi kiskile pastro Pablo je chjotale Cristo, itso: “Si̱kjaʼaitsjenjinnía xíngiaa nga jngójngoá, nga si̱nʼiojiaan xíngiaa, nga sʼe̱ná kjoatjaocha, kʼoa nga kʼoasʼiaan xá xi nda. Likui si̱kʼéjnaa nga koa̱nñaa, josʼin nga tjín kʼa xi kʼoasʼin mangale, tonga kʼoénelee xíngiaa, tongisa kʼoasʼiaon josʼin nga jchao nga je nichxinbe nroachrian” (Heb. 10:24, 25). Aon nó koanskanni, je chjotale Cristo xi tsakatio ya Jerusalén koanjinle nga jechrian tíjna “je nichxinle Jeobá”. Koanjinle nga jetíbitjoson jmeni xi tongini kitso je Jesús kʼoa nga tjínnele xin kikatio (Hech. 2:19, 20; Luc. 21:20-22). “Je nichxinle Jeobá” kʼiaa jaʼai nga nó 70, kʼianga kichosíkjeson je chjota romano ya Jerusalén.

2. Ánni nga nʼio machjénni nga kuinyakoaa xíngiaa kʼianga si̱nʼioá kon.

2 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, tiʼyañá nga je nichxinle Jeobá jechrian tíjna (Joel 2:11). Kʼoa jmeni xi tso ya Sofonías 1:14 kʼoati tíbitjoson ndʼaibi, nga itso: “Je nichxin jeyale Jeobá jetíjnachrian. Jetíjnachrian, kʼoa nʼio tísíxátíya”. Kuinga i̱ kitsoni je Pablo: “Si̱kjaʼaitsjenjinnía xíngiaa nga jngójngoá, nga si̱nʼiojiaan xíngiaa, nga sʼe̱ná kjoatjaocha, kʼoa nga kʼoasʼiaan xá xi nda” (Heb. 10:24). Kui xi tsonile nga ngisa kuenta sʼiaan je ndsʼee ánni nga koa̱n kuinyakaoñá kʼianga nganʼio koa̱nchjénle.

ʼYÁNI XI MACHJÉNLE NGA SI̱NʼIOÁ KON

3. Jméni xi kitso je pastro Pablo tʼatsʼe nga si̱nʼioá kon je xíngiaa (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi).

3 Je Biblia itso: “Jme xi nʼio síkjáojin ya jinni̱ma̱le jngo chjota kui xi kjoaba síkʼéjnajin, tonga je én xi nda tso kui xi tsjoa bʼé kon” (Prov. 12:25). Ngatsʼiñá nga sakʼoa machjénná ʼyani xi nda tso én kjoakaoná. Je Pablo kʼoakitso nga kʼoati machjén nga si̱nʼioá kon je xi binyakaoná nga sínʼio tokoán. Itso xi kiskile je chjotale Cristo xi tsakatio ya Roma: “Kjaínga mena nga skoeno, jméni nga tsjoasínino jngo kjoatjao xi tsʼe Espíritu Santo, kʼoa jméni nga sʼe̱sínino nganʼio xi tsole nga tojngo si̱jetokoán xíngiaa kao josʼin makjainná kao jon kao an” (Rom. 1:11, 12). Tojosʼin tiʼyaa, je pastro Pablo kʼoati koanchjénle nga sakʼoa kininʼio kon (tʼexkiai Romanos 15:30-32). *

4, 5. ʼYáni xi machjénle nga si̱nʼioá kon nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kʼoa ánni.

4 Nkjín ndsʼee xi ñaki to xále Niná tjíosʼín ninga nkjín koya jmeni xi síkatío. Tobʼelañá, je xi precursor sʼin tjíosíxá, je misionero, betelita, superintendente xi tsʼe circuito kao yánchjínle, kʼoa kao je ndsʼee xi ya tjíosíxá ndʼia jña faʼatoya xo̱n xi Énle Niná nroatʼa. Ngatsʼi ndsʼee jebi, machjén nga kʼoakʼuínlee nga nʼio nda tjíosʼín. Je xi kʼoati machjénle nga kʼoakʼuínlee, jé ndsʼee xi to xále Niná kisʼin ngasʼa xi tsín tikʼoamanile ndʼaibi nga kʼoasʼin tjíosíxá.

5 Kʼoati machjénle je ndsʼee kao tichjaa xi tjíotoje nga si̱nʼioá kon nga̱ tjíofitjenngi je kjoatéxomale Niná xi kʼoatso nga toje xi koa̱n kuixankao xi kʼoati Niná síxále (1 Cor. 7:39). Je xi xʼin machjén nga kʼoakuitsole je chjoónle nga tsjoake kʼoa nga bechjí je xá xi sʼín (Prov. 31:28, 31). Kʼoa likui si̱chajiaan je chjotale Cristo xi kixi fitʼale Niná ninga chjota fitjenngike kʼoa ninga chʼin bʼetʼale (2 Tes. 1:3-5). Je Jeobá kao Jesús sínʼio kon ndsʼee jebi nga kixi tjíofitʼale (tʼexkiai 2 Tesalonicenses 2:16, 17). *

JE XI CHJOTAJCHÍNGA SʼIN TJÍO BʼÉNELE YAOLE NGA SÍNʼIO TOKOÁN

6. Jmé xá xi tjínle je chjotajchínga xi síkʼaxki̱ Isaías 32:1, 2.

6 (Tʼexkiai Isaías 32:1, 2). * Nga nʼio ñʼai kjimachon nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, sakʼoaa nikinroajeen tokoán. Kʼianga bándiaaná kʼoa sínʼio tokoán je Jesucristo, jé síchjén chjotale xi ya ngʼajmi koai kao je xi “chjotatítjon tjío”, xi tsonile, je xi chjotajchínga sʼin tjío xi ya tjíojinle je xi kjaʼaí barré ʼmile. Je xi chjotajchínga sʼin tjío alikui je batéxomale kjoamakjainle je ndsʼe̱, tosaa binyakao nga tsjoa katasatío kon (2 Cor. 1:24).

7, 8. Jósʼin je xi chjotajchínga sʼin tjío nga sinʼio kon je ndsʼe̱.

7 Je Pablo nʼio nda choa̱ tsakʼéjna xi koa̱n skénngi je xi chjotajchínga sʼin tjío. Itso xi kiskile je chjotale Cristo xi kjoa tjíofaʼatojin ya Tesalónica: “Kʼoasʼin tonʼio tjaochalaijin, nga menajin nga kʼoailaijin ali tsa toje énnda tʼatsʼe Niná, saʼnda menajin kʼoailaijin ni̱ma̱najin. Kjaínga tjaocha koanlaijin” (1 Tes. 2:8).

8 Je Pablo kʼoakitso nga sakʼoa likui to én xi machjén nga si̱nʼioá kon je xíngiaa. I kitsole je xi chjotajchínga sʼin tsakatio ya naxinandá Éfeso: “Kjaínga tomachjén nga kʼoasʼin nixá nga kuinyakoaa xi tjíomʼe, nga si̱kjaʼaitsjeen je énle Nainá Jesús xi kitso: Tongisa ndaní nga kʼoee kaoni tsa nga chjoé” (Hech. 20:35). Je Pablo ali tsa tokuijin xi kisʼin nga kisinʼio kon je ndsʼe̱, nga̱ i kitsosa: “Kao kjoatsjoa sikjejian nganʼiona [xi tʼatsaon]” (2 Cor. 12:15). Kʼoatisʼinni je xi chjotajchínga sʼin tjío, kʼianga sinʼio kon je ndsʼe̱, machjén nga koako nga mandosin kjoaixile (1 Cor. 14:3).

9. Jmé xi kuinyakao je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼianga tsjoále kjoafaʼaitsjen je ndsʼe̱.

9 Nga kui xi mele je xi chjotajchínga sʼin tjío nga nda koatio je ndsʼe̱, sakʼoajin koa̱nchjén nga tsjoále kjoafaʼaitsjen nga sikixiyanda. Xi koasenkao kuinga sikjaʼaitsjenjin jmeni xi tso je Biblia. Kʼianga jejaʼáyanile je Jesús, nʼio nda choa̱ tsakʼéjna josʼin tsakatekjáyale je jtín xi kisatio ya Asia Menor. Kʼoa nga kjesa síkixiyandajin je jtín xi kisatio ya Éfeso, Pérgamo kao Tiatira títjonkjoanla kui kʼoakitsole jñani nda kisʼin (Apoc. 2:1-5, 12, 13, 18, 19). Kʼoa je jtín xi kisʼejna ya Laodicea i kitsole: “[Batekjáyale], tsjoale kjoañʼai [sikixiyandaña] ngatsʼi xi an tsjoake̱, tisinsao kʼoa tikʼantjaiyao kjoafaʼaitsjenno” (Apoc. 3:19). Nda sʼín je xi chjotajchínga sʼin tjío nga fitjenngi je choa̱le Cristo kʼianga tsjoá kjoafaʼaitsjen.

ALIKUI TOJE XI CHJOTAJCHÍNGA SʼIN TJÍO KJINELE NGA SINʼIOJINNÁ

Jon xi xijchá mao, a tiʼmiyalao je ʼndíxtino nga sinʼio kon je ndsʼee (Chótsenlai párrafo 10)

10. Jméni xi koa̱n sʼiaan ngatsʼiaa nga kʼoainganʼiole xíngiaa.

10 Alikui toje xi chjotajchínga sʼin tjío kjinele nga sinʼiojinná. Je Pablo kʼoatsoná ngatsʼiaa xi chjotale Cristo maa nga tjínnele kʼoakʼuínlee je xíngiaa je “én xi nda tjín xi kuinyakao, xi machjénle” xíngiaa (Efes. 4:29). Tojo kitso je Pablo, ngatsʼiñá nga tjínnele koa̱nndosinná je ndsʼee kʼoa kuenta sʼiaan jmeni xi machjénle. Je Pablo i kitso: “Chjómitjaon ndsao xi tsín ma síkjan, kʼoa tʼainganʼiolao xkóno xi tsín timatinyani. Chjoʼaiʼndao ndiaa xi kixi xi tʼatsʼe ndso̱ko, jméni nga je xi chjiʼngé likui koatjijinnile xínkjín nindandso̱ko̱, tonga katandani” (Heb 12:12, 13). Saʼnda je xi sʼa xti koaan kjoakaonajmí je ndsʼee nga sinʼio kon.

11. Jmé nganʼio xi tsakʼaile jngo tichjaa xi depresión tsakʼetʼale.

11 Kataʼyala choa̱le jngo tichjaa xi Marthe * ʼmi, xi depresión tsakʼetʼale. Je tichjaa jebi itso: “Ñandia kʼianga kisijéle nganʼio je Jeobá, kʼiakjoán kiskajian jngo tichjaa xi jetjínle nó, tsakakóna kjoamatokon kʼoa kao kjoatsjoacha tsakjákaonajmínina, kʼoati tsakʼéyanajmína nga kʼoati kui kjoa jaʼatojin je kjoa xi tifaʼatojian, kʼoa nda kisʼe tokoan nga kʼoakitsona”. Tsakui nichxin likui koanjinle je tichjaa jokji tsakasenkao je Marthe jmeni xi kitsole.

12, 13. Jósʼin koa̱n kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Filipenses 2:1-4.

12 Je Pablo kui kjoafaʼaitsjen jebi kitsjoale je jtín xi kisʼejna ya naxinandá Filipos: “Tsa sínʼiotakoán Cristo, tsa je kjoatjaocha bʼénená, tsa ñaki kjoakixi tiyokjoaa kao je Espíritu Santo, tsa tjínná kjoatjaocha kao kjoamatakon, tijngonáo kjoatsjoana. Tʼejngotakon, tikʼoasʼinni katamatsjoachao, tijngo yaono, kʼoa tojngo kjoafaʼaitsjen katasʼeno. Ali kʼoa tochʼaondai mao. Ali kʼoajin tongʼatakon mao. Tosa kjoayo̱ma̱ kjiatakon nga chósonnilao nga xikʼa ngisa nda male kjoa xi tjín kaoni tsa jon. Ali kuindajin nʼiao xi totsaon kjoa, tonga kʼoati tʼiaon kuinda tsʼe xi kjaʼaí chjota” (Filip. 2:1-4).

13 Tojo tso testo jebi, ngatsʼiaa tjínnele si̱kjaʼaitsjeen jósʼin kuisenkoaa je ndsʼee nga si̱nʼioá kon. Koaan kuinyakoaa, koakolee kjoatsjoacha, si̱miyoaa, koakolee kjoatjaocha kao kjoamatokon.

JÓSʼIN KOA̱N SI̱NʼIOÁ KON JE XÍNGIAA

14. Jméni xi koasenkaoná nga tsjoa sa̱tío tokoán.

14 Je xi nʼio tsjoa báya tokoán, kuinga ʼyaa nga tojo je Jeobá tjíosíxále je xi tsakinyakoaa ngasʼa. Je pastro Juan itso xi kiski: “Tsínna kjoajin xi ngisa sʼe̱na kjoatsjoa joni tsa jebi, nga nrʼoenia nga je xtina kao kjoakixi tjíomani” (3 Juan 4). Nkjín xi precursor sʼin tjíosíxá xi kʼoatso nga nʼio tsjoa satío kon kʼianga be nga tojo kixi tífitʼale je Jeobá jngo chjota xi Biblia kitsoyale ngasʼa, kʼoa tsa saʼnda precursor sʼin tísíxá ndʼaibi. Kuinga ndatjínsíni nga kʼoakʼuínlee jngo precursor xi tísíkinroajen kon josʼin basenkao chjota nga tsoya je Énle Niná, tsakui nichxin koasenkao nga tsjoa sʼe̱ kon.

15. Jngo koya tikʼaxki̱ jósʼin koa̱n kʼoainganʼiolee je xi ñaki to xále Niná tjíosʼín.

15 Nkjín ndsʼee xi superintendente xi tsʼe circuito sʼin tjíosíxá kao yánchjínle xi kʼoatso nga nʼio nda satío kon kʼianga jngo xo̱n tsjoále je ndsʼee nga tsjoále kjoanda nga kʼoasʼin bichósíxatʼa je jtín. Kʼoa je xi chjotajchínga sʼin tjío, xi misionero ma, xi precursor sʼin tjíosíxá, kʼoa kao xi betelita ma, kʼoati bʼailee kjoanda nga kʼoasʼin tjíosíxá.

JMENI XI KOA̱N SʼIAAN NGATSʼIAA

16. A ñʼai tíjna nga koa̱n si̱nʼioá kon tsa ʼyani.

16 Tsa soaná nga nokjoanajmiá, alikui koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín koa̱n si̱nʼioá kon je xi ngikʼa. Tobʼelañá, koaan kuijnokoaa je ndsʼee kʼianga si̱tiʼndaa. Kʼoa tsa tsín kuijno, tsakui nichxin kuinga kjoa tjínle kʼoa kuijin xi machjénle nga tjín xi kjoakaonajmí. Ndajin sʼe̱ kon je ndsʼee kʼianga kuinóʼyalee (Sant. 1:19).

17. Jmé nganʼio xi tsakʼaile jngo ndsʼee xi sʼa xti.

17 Kataʼyala je choa̱le jngo ndsʼee xi sʼa xti xi Henri ʼmi. Nʼio kinroajen kon kʼianga nkjín xínkjín xi kisikatío je Énle Niná, jolani je nʼaile, xi chjotajchínga sʼin tsakʼejna tsakai. Jngoo superintendente xi tsʼe circuito kitsjoanganʼiole je Henri, ñatjen kikʼi kafé kʼoa nda kinrʼoéle jmeni xi kitso. Je Henri koanjinle nga koa̱n koasenkao je familiale kʼiatsa kixi koaitʼale je Niná. Kʼoati nʼio tsakasenkao nga tsakʼéxkia jotso Salmo 46, Sofonías 3:17 kao Marcos 10:29, 30.

Ngatsʼiñá nga koa̱n kuinyakoaa je ndsʼee xi nganʼio machjénle (Chótsenlai párrafo 18)

18. 1) Jméni xi kitso je rey Salomón. 2) Jmé kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa je pastro Pablo.

18 Jmé xi bakóyaná je choa̱le Henri kao Marthe xi kanikʼaxkiaa ya párrafo 11. Kui bakóyaná nga koa̱n kuinyakoaa ngatsʼiaa je ndsʼee xi nganʼio machjénle. Je rey Salomón itso xi kiski: “Jngo én xi kʼiakjoan nokjoaa nga machjén, ¡kjaínga nda síkao je xi nrʼoé!”. Kʼoa i kitsosa: “Jngo xi tsjoa tjínle sítsjoayale je ni̱ma̱ná, kʼoa jngo én xi nda tso ñaki sítajaa je nindaná” (Prov. 15:23, 30). Kʼiatsa jchaa jngo xi tísíkinroajen kon, jósʼin koa̱n kuisenkoaa. Koaan kʼoéxkialee je Xo̱n xi Bájinkonná kʼoa tsakuije̱ jmeni xi faʼaitʼa pájina xi tíjnaná ya Internet. Je Pablo itso xi kiski: “Takoyalao tʼenelao xíngio kao ngayije kjoaʼisentakon. Tijndálao Niná je énle, tijndáo je xi bʼasjejeya Niná, tijndáo jajin ni̱ma̱no. Nga sin nga nda tijndálao Nainá [Jeobá] jajin ni̱ma̱no” (Col. 3:16; Hech 16:25). Tojosʼin tiʼyaa, kʼianga ñatjen jndalee je Niná, nda satío tokoán.

19. Ánni nga nʼio koa̱nchjénniná nga tosi tonda si̱nʼioá kon je xíngiaa, kʼoa jméni xi tjínnele sʼiaan.

19 Kʼianga sa chrian sa chrian tiyolee je nichxinle Jeobá, nʼio machjén nga tosi tonda si̱nʼioá kon je xíngiaa (Heb. 10:25). Kuinga ndatjínsíni nga kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa je pastro Pablo, nga i̱ kitso: “Kʼoasʼin ngaʼi̱ ngaján tijetakon xíngio tʼaisalao nganʼio xíngio, josʼin timanʼiao” (1 Tes. 5:11).

^ párr. 3 Romanos 15:30-32: “Tonga bʼetsʼoano ndsʼe, xi totʼatsʼe Nainá Jesucristo, kʼoa xi totʼatsʼe kjoatjaochale Espíritu Santo, nga tojngo kao an nʼio bʼao nganʼiono nga bʼetsʼoalao Niná xi tʼatsʼan, jméni nga kuitjontjaisínia tʼatsʼe chjota xi tsínkui makjainle xi tjío ya Judea, kʼoa jméni nga je kjoatjaole xánabi tʼatsʼe chjotale Cristo xi tjío ya Jerusalén sa̱sénsínile, kʼoa jméni nga kao kjoatsjoa kjuichokonsínino nga jon josʼin mele Niná, kʼoa jméni nga kʼoasʼin tojngo kʼoainganʼiosínináo nga jon”.

^ párr. 5 2 Tesalonicenses 2:16, 17: “Tijeni Nainá Jesucristo kao Niná Nʼainá, je xi kjaínga koantsjoakená, kitsjoaná kjoajetakon xi kʼoéjnajinntsjainá, kʼoa xi nda tichoyalee xi totʼatsʼe kjoandale. Katasíjekon ni̱ma̱no, kʼoasʼin nʼio katasíkatíono ngayije énno kao xáno xi nda tjío”.

^ párr. 6 Isaías 32:1, 2: “¡Koeni! jngo rey xi kao kjoakixi koatexoma; kʼoa je xi chjotatítjon tjío, kao kjoakixi koatexoma. Kʼoa nga jngó jngó yaa koa̱nngóson jngo ʼnde jñani bijnaʼmalee je ntjao̱, jngo ʼnde jñani bijnangʼiánlee je jtsínʼio, yaa koa̱nngóson je xo̱ngá xi tjín ya ʼnde jñani kixí chon, joni tsa ngʼiánle jngo na̱xi̱ xi nʼioje kji, xi tíjna ya ʼndekixí”.

^ párr. 11 Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi.