1. Mesoriẹ ọnyikọ Paul ọ ta rẹn Ilele Kristi ọke ọnẹyen taghene aye i rha ha urhebro rẹn owuowọnwan?

MESORIẸ o fo na damoma na rha ha urhebro phia? Ọnyikọ Paul ọ kpahenrhọ onọ ọrana uvuẹn ileta rọ ya vwe Ilele Kristi ra djẹ edjadjẹ Hebrew. Nọ ta rẹn aye: “E jenẹ ọwan i roro harẹn owuowọnwan neneyo a sabu dje ẹguọlọ ọrhẹ iruo esiri phia, a vwa sẹrerhumuji okugbe ọrẹ ọwa-an, jerẹ uruemru ihworho ezẹko i vwori, ọrẹn, jenẹ arha ha urhebro rẹn owuowọnwan, maido rẹ ẹdẹ na o tiẹ kẹrẹ ne na.” (Heb. 10:24, 25) Ọke ọ ya ileta na, emrẹ ẹgbukpe isionrin ọvo yi hẹrherẹ nẹ Ilele Kristi ri rhiẹ itu i Jew re rhirhiẹ i Jerusalem, i mẹrẹn eka ri djephia taghene oghwọghọ ri Jesu ọ ta kpahen na o te ne, ọ jeghwai te ọke aye ina zẹ nẹ amwa na ne. (Acts 2:19, 20; Luke 21:20-22) Oborẹ i Jesu ọ tare na, no rugba uvuẹn ẹgbukpe 70 C.E., ọke itu i Rome a ghwọghọ i Jerusalem.

2. Mesoriẹ o fo na rha ha urhebro rẹn owuowọnwan inyenana?

² Inyenana, e vwo imwẹro taghene ẹdẹ rode i Jehova, rọ jeghwai  mwofẹn omamọ na, o ti kẹrẹ ne. (Joel 2:11) Ọmẹraro Zephaniah nọ tare: “Ẹdẹ rode i Jehova o ti kẹrẹ ne! O ti kẹrẹ ne, ọ jeghwai sa rhẹ okpakpa!” (Zeph. 1:14) Orhetio ọrana o ji sekpahen ọwan inyenana. Fọkiẹ ẹdẹ i Jehova ro ti kẹrẹ ne, Paul nọ ta rẹn ọwan ne “roro harẹn owuowọnwan neneyo a sabu dje ẹguọlọ ọrhẹ iruo esiri phia.” (Heb. 10:24) Omarana, no fori ne vwo ọdamẹ kpahen imizu ọwan, na sabu ha urhebro rẹn aye ọke aye a guọliẹ.

3. Me yẹ ọnyikọ Paul ọ ta kpahen urhebro? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

³ “Ọfiamu ọ lẹrhẹ ẹhẹn onyakpọ seriotọre, ọrẹn, omamọ ẹmro ọ lẹrhiẹ ghọghọ.” (Prov. 12:25) Ẹmro ọrana o sekpahen ọwan inyenana. Ọwan ephian i guọlọ urhebro nẹ ọke ya ruẹ ọke. Paul o djephia taghene o fori nẹ ohworho rọ ha urhebro rẹn awọrọ, ọ ji rha bọn omayen gbanhan. Paul nọ ya ileta vwe Ilele Kristi re rhirhiẹ i Rome: “Uhrun mi na mẹrẹn are o ti mẹ, neneyo mi sabu tiobọnu ẹghẹlẹ ro nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe rẹn are, nẹ are i sabu mevigbanhon; yanghene, na sabu bọn omoma ọwan gbanhon nyoma esegburhomẹmro owuowọnwan, ọnẹmẹ ọrhẹ ọrẹ are.” (Rom. 1:11, 12) Itiọrurhomẹmro, Paul rọ ha urhebro rẹn awọrọ, ọ ji guọlọ urhebro ọkezẹko.—Se Romans 15:30-32.

4, 5. Ayọmo ya na sabu ha urhebro riẹn inyenana, mesoriẹ?

⁴ O fori na kpẹmẹ ihworho ri gbobọhiẹn akpenyerẹn ọduado fọkiẹ ogame i Jehova. Ezẹko usuẹn aye yẹ ekobaro ọke ephian. Imizu buebun i tiobọnu ekwakwa buebun neneyo aye i sabu rhiẹ ekobaro. Omaran ji te imishọnari, era wian uvuẹn oghọn ukoko, iniruo okinhariẹ ọrhẹ ane aye, kugbe ihworho ra wian uvuẹn ekete ra rhian erhianrhian. Imizu enana ephian i tiobọnu ekwakwa neneyo aye i sabu vwo ọke rẹ aye ina ga i Jehova vuọnvuọn. Omarana, no fori na yẹ aye urhebro. O ji fo na ha urhebro rẹn ihworho ri vwo ẹhẹn rẹ aye ina homakpahontọre wian vuọnvuọn, ọrẹn, aye a sabu ruie fọkiẹ erhirhiẹ aye-e.

⁵ O ji fo na ha urhebro rẹn imizu ri vwa ji rọnmọ nime aye i guọlọ ronmọ “uvuẹn Ọrovwori na ọvo.” (1 Cor. 7:39) Oma ọ ji merhen emẹse orhianẹ esa aye a ha urhebro rẹn aye. (Prov. 31:28, 31) Habaye, o ji fo na urhebro rẹn Ilele Kristi ri sẹrorẹ atamwu aye udabọ ekparehaso yanghene emiamo. (2 Thess. 1:3-5) Jehova ọrhẹ i Jesu a ha urhebro rẹn idibo enana ri fuevwan kpahen aye na.—Se 2 Thessalonians 2:16, 17.

6. Me yẹ owian ekpako ukoko re dje kpahen uvuẹn Isaiah 32:1, 2?

⁶ Se Isaiah 32:1, 2. Jesu Kristi ọ nyoma “emọ orodje” na, nọyẹ ekpako ukoko ephian ri ha usuẹn eri ne lele i Jesu sun ọrhẹ igegede ereva na, ha urhebro ọrhẹ ọkpọvi rẹn ihworho rẹ ẹhẹn aye o seriotọre. Omaran yo fori no rhirhiẹ, nime ekpako e rhiẹ “inini” rẹn esegburhomẹmro awọrọ-ọ, ọrẹn, aye e lele aye wian kugbe neneyo oma ọ sabu merhen aye.—2 Cor. 1:24.

7, 8. Haba ẹmro urhebro ekpako ukoko ina ha phia, marhẹ aye ine ru bọn awọrọ gbanhon?

⁷ O fori na hẹrokele udje ọnyikọ Paul. Paul nọ ya ileta vwe Ilele Kristi ra kparahasua obẹ i Thessalonica, nọ tare: “Fọkiẹ ẹguọlọ okokodo ame i vwo kpahen are, ame ni brorhiẹn rẹ ame ina ta rẹn are kpahen iyẹnrẹn Esiri ọrẹ Osolobrugwẹ jeghwai tiobọnu arhọ ame rẹn are, fọkime ame i me vwo ẹguọlọ kpahen are omamọ ne.”—1 Thess. 2:8.

⁸ Neneyo i Paul o djephia taghene ẹmro  urhebro ọvo o te-e, nọ ta rẹn ẹkpako ukoko ri ha uvuẹn Ephesus: “Are ina vi ha userhumu harẹn eri vwiẹlẹre ji vwo rhẹ ẹhẹn ẹmro Ọrovwori na Jesu, ọke rẹ ọye ọ ta: ‘Omamerhomẹ ọ havwiẹ harẹn ọrẹ o tiobọnẹ ghwẹ ọrẹ a yẹre.’” (Acts 20:35) Paul o vwo omwemẹ rọ nọ ha urhebro rẹn imizu na jeghwai ha userhumu rẹn aye rhẹ i “kemru kemru” ro vwori. (2 Cor. 12:15) Omaran ọ ji havwọ, o fori nẹ ekpako ukoko i ha urhebro rẹn imizu ukoko na, jeghwai bọn aye gbanhon nyoma ọdamẹ rẹ aye ine djephia rẹn aye.—1 Cor. 14:3.

9. Marhẹ ekpako ukoko ine ru ha urhebro phia izede ro serhọ?

⁹ Dedevwo userhumu ẹ ha phia o surhobọmwu urhebro, ọrẹn, o fori nẹ ekpako ukoko i hẹrokele udje ri ha uvuẹn i Baibol na sekpahen urhebro rọ bọn ohworho gbanhan. Jesu o dje udje rọ gbare sekpahen ọnana ọke ra rhọmiẹ nẹ uhwu rhe. Ọ ha urhebro rẹn ikoko ezẹko uvuẹn Asia Minor, ọrẹn, djokarhọ oborẹ ọ hariẹ phia lele. Jesu ọ ki ghwọghwu ukoko ri ha Ephesus, Pergamum, ọrhẹ Thyatira, o kiki jiri aye sasasa. (Rev. 2:1-5, 12, 13, 18, 19) Jesu nọ ta rẹn imizu ri ha uvuẹn Laodicea: “Ọsoso ihworho mi vwo ẹguọlọ kpahen, yi mia ghwọghwẹ jeghwai kpọviẹ. Omarana, are i gbe vwo oruru jeghwai ghwẹriẹ.” (Rev. 3:19) O fori nẹ ekpako ukoko i hẹrokele udje i Kristi ọke aye a ha urhebro phia.

10. Marhẹ ọwan ephian ine ru bọn owuowọnwan gbanhon?

¹⁰ Rhẹ ekpako ukoko na ọvo yi vwo owian urhebro ẹ ha phia-a. Paul ọ ha urhebro rẹn Ilele Kristi ephian nẹ aye i tẹmro ‘ro rhomurun, rọ bọn ihworho gbanhan sekpahen oborẹ erhirhiẹ na ọ havwọ, neneyo ẹmro na ọ sabu rhua erere vwe’ awọrọ. (Eph. 4:29) O fori nẹ ọwan ephian i rhe oborẹ o rhiẹ ọdamẹ rẹn awọrọ. Paul nọ ha urhebro rẹn Ilele Kristi ra djẹ edjadjẹ i Hebrew: “Are i ru abọ ri seriotọre gbanhon, omaran ji te  aghwẹ re kpogho are i jeghwai rhe ru izede ọphiọnphiọn harẹn aghwẹ are, neneyo a sabu simi aghwẹ ihworho ri rhiẹ ukpolo.” (Heb. 12:12, 13) Ọwan ephian, kugbe iphuphẹn, ina sabu bọn owuowọnwan gbanhon nyoma ẹmro urhebro.

11. Marhẹ e ru ha userhumu rẹn i Marthe ọke ẹhẹn yen o seriotọre?

¹¹ Marthe, * ro rhiẹ omizu ọmase owu rọ dẹrughwaroghwu ẹhẹn ro seriotọre, nọ tare: “Ọke owu mia nẹrhomo vwe i Jehova nọ yẹ mẹ urhebro, ni mi mẹrẹn omizu ọmase owu rọ kpako ne ro dje ẹguọlọ ọrhẹ arodọmẹ phia mẹ, ọnana oborẹ mi vi guọlọ ọke ọrana. Omizu na no ji gbikun oborẹ oye o ji rhiẹromẹrẹn ne, omarana, ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene orhiẹ omẹmẹ ọvo ya dẹrughwaroghwẹ aruẹ erhirhiẹ ọrana-a.” Ọkezẹko, omizu na o rhe taghene urhebro rọ ha phia na o te i Marthe ẹhẹ-ẹn.

12, 13. Marhẹ ene ru sabu ha oborẹ ọ ha uvuẹn i Philippians 2:1-4 ruiruo?

¹² Paul ọ ha urhebro rẹn imizu ri ha ukoko i Philippi ọke rọ ta: “Omarana, orho vwo urhebro uvuẹn i Kristi na, orho vwo urhebro ẹguọlọ, orho vwo irueruo ogame, orho vwo ẹguọlọ okokodo, ọrhẹ arodọmẹ, are i gba lẹrhe mẹ ghọghọ, nyoma are ine vwo ẹhẹn owu ọrhẹ aruẹ ẹguọlọ owu ọvo, are i nyerẹnkugbe, are i vwo iroro ọrhẹ ẹhẹn owu ọvo. Are i ruẹ kemru kemru vabọ unuẹkọ yanghene omẹkpare, ọrẹn, rhẹ omeriotọre are i ni ereva are taghene aye i do ghwẹ are, are i vwa guọlọ ọdamẹ are ọvo-o, ọrẹn, are i ji guọlọ edamẹ erẹ awọrọ.”—Phil. 2:1-4.

¹³ O fori nẹ ọwan ephian i damerhọ ereva ọwan, nyoma ana ha urhebro ẹguọlọ phia, kwomakugbe ga ogame, jeghwai vwo ẹguọlọ okokodo ọrhẹ arodọmẹ kpahen imizu ri ha uvuẹn ukoko na.

14. Bọgo ana sabu mẹrẹn urhebro?

¹⁴ Erhe rhon omamọ iyẹnrẹn kpahen ihworho ra ha userhumu riẹn bi ne, ọ sabu yẹ ọwan urhebro, jerẹ oborẹ ọnyikọ John ọ yare: “O vwo omamerhomẹ mi vwori rọ ghwẹ ọnana-a: ọrẹ mi ne rhon taghene emọ mẹ a nya riaro uvuẹn urhomẹmro na.” (3 John 4) Ekobaro buebun ina sabu ta kpahen urhebro rẹ aye i mẹrẹnren, orhianẹ ohworho rẹ aye i lele yono i Baibol na, ọ sabu sẹrorẹ atamwu ro vwori yanghene nọ ga ẹrhẹ ọkobaro ọke ephian. Arha karorhọ ekobaro kpahen aghọghọ aye i mẹrẹn bi ne, ọnọ sabu yẹ aye urhebro.

15. Izede ọgo ya na sabu ha urhebro rẹn ihworho ra ga i Jehova vuọnvuọn?

¹⁵ Iniruo okinhariẹ buebun i gbikun kpahen oborẹ aye ọrhẹ eniẹ aye i mẹrẹn urhebro lele fọkime ihworho rẹ aye i gare i dje ọdaremẹro rẹn aye. Itiọrurhomẹmro, oma ọ ji merhen ekpako ukoko, imishọnari, ekobaro, ọrhẹ imizu ra ga uvuẹn Oghọn Ukoko, aye i rha mẹrẹn ekpẹmẹ fọkiẹ owian aye.

16. Marhẹ ene ru sabu ha urhebro rẹn awọrọ?

¹⁶ O fo ne roro taghene a sabu ha urhebro phia fọkime e tẹn ona ẹmro ẹta-a. Ọ ghwai rhiẹ oborẹ ọ bẹnren ra na ha urhebro phia-a, fọkime ana sabu ru ọnana nyoma a chẹẹ ibiesuọn ọke ra mroma ohworho. Ohworho na ọrhọ mroma ọwan rhẹ ẹchẹẹ-ẹ, ọnọ sabu mevirhọ taghene ekwakwa e serhọ riẹ-ẹn, habaye, arha kerhọ ohworho ọrana ọnọ sabu ha urhebro riẹn.—Jas. 1:19.

17. Marhẹ e ru ha userhumu rẹn omizu owu ro rhiẹ uphuphen ọke rọ dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn?

¹⁷ Ẹhẹn omizu ọhworhare owu re se  Henri ro rhiẹ idama, o seriotọre ọke ihworho ezẹko uvuẹn ekrun ọnẹyen tobọ te ọsẹ ye ro rhiẹ ọkpako e nẹ ukoko. Oniruo okinhariẹ owu nọ ha urhebro rẹn i Henri, ọke rọ kpariẹ riẹ ekete ra rhẹ i kọffi, nọ jeghwai dẹ riẹn, nọ ha uphẹn riẹn nọ ta oborẹ ọ ha ẹhẹn yen. Henri nọ mẹrẹnvwrurhe taghene nọ sabu ha userhumu rẹn ekrun ọnẹyen rharhumu rhiẹ ogame i Jehova, o fori nọ dabu fuevwan ga i Jehova rhẹ erhionrin. Ọ mẹrẹn urhebro ọke o se Psalm 46; Zephaniah 3:17; ọrhẹ Mark 10:29, 30.

18. (a) Me yẹ Orodje Solomon ọ djokarhọ? (b) Urhebro ọgo yẹ ọnyikọ Paul ọ ha phia?

¹⁸ Udje i Marthe ọrhẹ Henri o djephia taghene ana sabu ha urhebro rẹn imizu ri ha uvuẹn ukoko na. Orodje Solomon nọ tare: “Ẹmro ra tare ọke ro fori, marhẹ o rhomu te! Ughwaro rọ sasare ọ lẹrhẹ ọmudu na ghọghọ; Omamọ iyẹnrẹn ọ lẹrhẹ usuaso na gbanhan.” (Prov. 15:23, 30) Habaye, ohworho rẹ ẹhẹn yen o seriotọre ọnọ sabu mẹrẹn urhebro orho se oborẹ ọ ha uvuẹn Oghwa Odẹrẹ ọwan yanghene oborẹ ọ ha uvuẹn iwẹbsaiti ọwan. Paul ọ tare taghene arha so ijoro ukoko na kugbe, ọ ji sabu ha urhebro rẹn ọwan. Paul nọ yare: “Are i rhe yono, jeghwai ha urhebro rẹn owuowọnwan rhẹ ijoro ujiri, ijoro ujiri rẹn Osolobrugwẹ, ijoro ekpẹmẹ ra sua ha ga Osolobrugwẹ, are i rha so ijoro uvuẹn ọmudu are jiri Jehova.”—Col. 3:16; Acts 16:25.

19. Mesoriẹ o fo na rha ha urhebro phia maido uvuẹn ọke rọ sa na, me yo fori ne ru?

¹⁹ O fori na rha ha urhebro phia maido ra mẹriẹn taghene ẹdẹ i Jehova o “tiẹ kẹrẹ ne na.” (Heb. 10:25) Omarana, jene rhe ruẹ oborẹ i Paul ọ ta rẹn Ilele Kristi ọke ọnẹyen nẹ aye i ru, jenẹ arha ‘ha urhebro rẹn owuowọnwan jeghwai bọn owuowọnwan gbanhan, jerẹ oborẹ e ruẹ bi.’—1 Thess. 5:11.