Kʼelo li kʼusi yichʼoje

Batan ta saʼobil

¡Mas to skʼan jtsatsubtasbe jba koʼontontik li avie!

¡Mas to skʼan jtsatsubtasbe jba koʼontontik li avie!

«Skʼan me oyuk ta koʼonton jbatik ta jujuntal yoʼ [...] jpatbe jba [o jtsatsubtasbe jba] koʼontontik ta jujuntal, mas to skʼan jech jpastik ta skoj ti chnopaj xa talel skʼakʼalil chavilike» (EVR. 10:24, 25).

KʼEJOJ: sn 53, sn 20

1. Li yajtsʼaklomtak Kristo ti jaʼik j-evreoetike, ¿kʼu chaʼal albatik yuʼun Pablo ti mas to skʼan stsatsubtasbe sba yoʼontonik li vaʼ orae?

¡MAS to tsots skʼoplal skʼan jtsatsubtasbe jba koʼontontik li avie! ¿Kʼu yuʼun? Xi laj yalbe smelolal jtakbol Pablo kʼalal la stakbe batel karta li j-evreoetike: «Skʼan me oyuk ta koʼonton jbatik ta jujuntal yoʼ jtijbe jba koʼontontik sventa jkʼan jbatik xchiʼuk ti jpastik li kʼusitik toj leke, jech xtok, mu me xkiktatik ti ta jtsob jbatik jech kʼuchaʼal oy nopem xaʼiik spasel junantike, jaʼ lek jpatbe jba koʼontontik ta jujuntal, mas to skʼan jech jpastik ta skoj ti chnopaj xa talel skʼakʼalil chavilike» (Evr. 10:24, 25). Kʼalal takbatik batel li kartae, jutuk xa ox tajek skʼan xilik xvul ta Jerusalen ‹li skʼakʼalil Jeovae›, kʼajomal xa ox voʼob jabil skʼan. Lik yakʼik venta ti chkʼot xa ta pasel li senyailtak laj yal komel Jesuse xchiʼuk ti persa skʼan xjatavik lokʼel li ta Jerusalene (Ech. 2:19, 20; Luk. 21:20-22). Kʼalal kʼot li sjabilal 70 une, vul li skʼakʼalil Jeovae, jaʼo kʼalal la sjinesik Jerusalen li jromaetike.

2. ¿Kʼu yuʼun yantik to skʼan jtsatsubtas jbatik ta jujuntal li avie?

2 Li avie xuʼ xkaltik ek ti nopol xa tajek skʼan xtal li smukʼta kʼakʼalil Jeova ti «¡toj ven xiʼbal [sbae]!» (Joel 2:11). Xi laj yal li j-alkʼop Sofoniase: «¡Nopol xa scʼan sta li smucʼta cʼacʼalil Mucʼul Diose, poʼot xa, jutuc xa scʼan!» (Sof. 1:14). Li avie jaʼ jech chkiltik ek li kʼusi laj yal li j-alkʼope. Jaʼ yuʼun, xi laj yal li jtakbol Pabloe: «Skʼan me oyuk ta koʼonton jbatik ta jujuntal yoʼ jtijbe jba koʼontontik sventa jkʼan jbatik xchiʼuk ti jpastik li kʼusitik toj leke» (Evr. 10:24). Li jujun kʼakʼal ch-echʼ batele mas to tsots skʼoplal skʼan teuk jsatik ta stojolal li kermanotaktike sventa xkiltik ti butik skʼanik koltaele.

¿BUCHʼUTIK SKʼAN JTSATSUBTASBETIK YOʼONTONIK?

3. Jech kʼuchaʼal laj yal li Pabloe, ¿buchʼutik skʼanik tsatsubtasel ek? (Kʼelo li lokʼol ta slikebale).

3 Xi chal li Vivliae: «Li at-oʼntonale ta slajesbutic stsatsal coʼntontic; yan li lequil aʼyeje ta xacʼ xcuxetel coʼntontic» (Prov. 12:25). Jkotoltik ta jkʼantik kʼupil kʼoptael chaʼoxpʼeluk sventa stsatsub li koʼontontike. Li Pabloe laj yal ti skʼanik tsatsubtasbel yoʼontonik ek li buchʼutik tstsatsubtasvanike. Jaʼ jech laj yakʼ ta aʼiel kʼalal la stakbe batel karta li yajtsʼaklomtak Kristo ta Romae, xi laj yale: «Oy tajek ta koʼonton ta jkʼeloxuk, sventa chkakʼboxuk sbendision Dios yoʼ stsatsub avoʼontonik; ti xkaltike, jaʼ ti koʼoluk jtsatsubtasbe jba koʼontontik ta sventa li xchʼunel koʼontontik ta jujuntale, li xchʼunel avoʼontonike xchiʼuk li xchʼunel koʼonton eke» (Rom. 1:11, 12). Kʼuchaʼal chkiltike, kʼalal ta Pablo skʼan tsatsubtasel laj yaʼi ek (kʼelo Romanos 15:30-32).

4, 5. ¿Buchʼutik skʼan jtsatsubtasbetik yoʼonton li avie, xchiʼuk kʼu yuʼun?

4 Pe, ¿buchʼutik van xuʼ jtsatsubtasbetik yoʼontonik? Oy ep ermanoetik ti tspas bu kʼalal xuʼ yuʼunik sventa xtunik ta tsʼakal ora ta stojolal li Jeovae. Jech kʼuchaʼal li prekursoretik ti tukʼ-o yakʼoj sbaike, li misioneroetike, li buchʼutik chtunik ta Betele, li jkʼelvanejetik ta sirkuito xchiʼuk yajnilike xchiʼuk li buchʼutik chtunik ta Ofisina ti bu chichʼ Jelubtasel Kʼope. Skotol li ermanoetik taje staik-o ti xichʼik kʼupil kʼoptaele, jaʼ yuʼun, skʼan jkʼupil kʼoptatik. Jech xtok, oy ep ermanoetik ti tunik ta tsʼakal ora leʼ olon tale mu xa xuʼ jech xtunik avi ta skoj ti oy kʼusi la snuptanike. Skʼan jkʼupil kʼoptatik li ermanoetik taje xchiʼuk tstojik tajek ta vokol kʼalal jech ta jpastike.

5 ¿Buchʼutik to yan skʼan jtsatsubtasbetik yoʼontonik? Jaʼ li buchʼutik muʼyuk to bu tsaʼ snup xchiʼilik ta skoj ti jpʼel yoʼonton chchʼunik li mantal ti jaʼ noʼox chnupunik «ta sventa [Kajvaltike]» (1 Kor. 7:39). Skʼanik tsatsubtasbel yoʼontonik ek li ajnilaletike. Xkuxet to tajek yoʼonton chaʼiik kʼalal xi ch-albat yuʼun li smalalike: «Jkʼanojot ta jyalel; ep tajek sbalil chkil skotol li kʼusi chavakʼ avip spasele» (Prov. 31:28, 31). Li yan buchʼutik skʼanik tsatsubtasele jaʼ li ermanoetik ti tukʼ-o yakʼoj sbaik akʼo mi tsots chichʼik kontrainel o akʼo mi te noʼox stsʼikoj li xchamelike (2 Tes. 1:3-5). Li Jeova xchiʼuk Jesuse te-o oyik sventa stsatsubtasbeik yoʼonton li tukʼil ermanoetik taje (kʼelo 2 Tesalonisenses 2:16, 17).

CHAKʼIK PERSA SVENTA STSATSUBTASUTIK LI MOLETIKE

6. Jech kʼuchaʼal chal li ta Isaías 32:1 xchiʼuk 2, ¿kʼusi tspasik ta jtojolaltik li moletik ta tsobobbaile?

6 (Kʼelo Isaías 32:1, 2). Li avie vokol xa ta jyalel li jkuxlejaltike, jaʼ yuʼun, mu jaluk xuʼ xlik kat koʼontontik o ti xijchibaje. Pe li Jesukristoe chakʼ stsatsal koʼontontik xchiʼuk tsbeiltasutik. Sventa jech tspase jaʼ tstunes li «jpasmantaletic» o bankilaletik yuʼune, jaʼ xkaltik, li moletik ta tsobobbail ti xuʼ van tʼujbil chbatik ta vinajele o ti jaʼik li ta yan chijetike. Pe ‹maʼuk skʼan xal ti yuʼun sventainoj xchʼunel koʼontontik› li moletike, moʼoj, yuʼun jaʼik ‹jchiʼiltik ta abtel sventa xkuxetuk noʼox koʼontontik›. Tskʼan tskoltautik ta melel yoʼ xijmuyubajuk noʼoxe xchiʼuk ti tukʼuk-o xkakʼ jbatike (2 Kor. 1:24).

7, 8. ¿Kʼuxi xuʼ stsatsubtasbe yoʼonton yermanotakik li moletik ta tsobobbaile?

7 Kʼalal jaʼo chichʼik tajek kontrainel li yajtsʼaklomtak Kristo ta Tesalonikae, xi tsatsubtasbat yoʼontonik ta jun karta yuʼun li jtakbol Pabloe: «Ta skoj ti kʼuxoxuk ta koʼontonkutike ximuyubajkutik la jcholbotkutik li lekil aʼyejetike, pe maʼuk noʼox taje, yuʼun laj kakʼ jkuxlejalkutik xtok ta skoj ti kʼanbiloxuk kuʼunkutike» (1 Tes. 2:8). Li moletik ta tsobobbaile lek me tajek ti xchanbeik stalelal li Pabloe.

8 Pe, ¿mi bal noʼox van ti oy kʼusitik lek xkalbetik yantik sventa stsatsub-o yoʼontonike? Moʼoj. Li Pabloe xi laj yalbe batel li moletik ta Efesoe: «[Skʼan] xakoltaik li buchʼutik kʼunike. Jech xtok skʼan teuk ta ajolik li kʼusi xi laj yal stuk li Kajvaltik Jesuse: ‹Jaʼ mas xmuyubaj li buchʼu chakʼe, jaʼ mu sta li buchʼu chichʼe›» (Ech. 20:35). Li jtakbole maʼuk noʼox oy ta yoʼonton tstsatsubtas yermanotak ta sventa li kʼusitik chlokʼ ta yee, xi laj yale: «Ta jlajes kipal [o skotol kʼusitik oy kuʼun] ta aventaik, ta xkakʼ sjunlej jkuxlejal ta atojolalik» (2 Kor. 12:15). Jaʼ jech skʼan spasik ek li moletike, maʼuk noʼox skʼan stsatsubtas yermanotakik ta sventa li kʼusitik chalbeike, moʼoj, yuʼun skʼan oyuk kʼusitik spasik xtok. Vaʼun, jaʼ jech chakʼik ta ilel ti oy ta yoʼontonik ta melel li yermanotakike (1 Kor. 14:3).

9. ¿Kʼusi xuʼ spasik sventa ta slekil yoʼonton xtojobtasvanik li moletike?

9 ¿Kʼuxi to xuʼ stsatsubtasbeik yoʼonton yermanotakik li moletik ta tsobobbaile? Jaʼ ti stojobtasik o stukʼibtasik bakʼintike. Sventa ta slekil yoʼonton jech spasike, skʼan svules ta sjolik ti kʼu yelan chchanubtasvan li Vivliae. Li Jesuse laj yakʼ ta ilel ti kʼu yelan skʼan pasele. Kʼalal chaʼkuxiem xa oxe, tsots la stukʼibtas jayibuk tsobobbailetik li ta Asia Menore. Pe, ¿kʼuxi la spas un? Kʼalal skʼan toʼox stukʼibtas li tsobobbailetik ta Efeso, Pergamo xchiʼuk ta Tiatirae, baʼyel ta sjunul yoʼonton laj yalbe li kʼusitik lek tspasike xchiʼuk laj yalbe ti akʼo muyubajikuk ta skoj taje (Apok. 2:1-5, 12, 13, 18, 19). Xi laj yalbe ek li tsobobbail ta Laodiseae: «Chkakʼbe mantal xchiʼuk ta jtukʼibtas skotol li buchʼutik jkʼanoje. Jech oxal oyuk me tajek ta avoʼonton li kʼusi chapase xchiʼuk suteso me avoʼonton» (Apok. 3:19). Jaʼ yuʼun, li moletike lek me tajek ti xchanbeik stalelal Jesus kʼalal tstojobtasik junuk ermanoe.

JKOTOLTIK SKʼAN XIJTSATSUBTASVAN

Totil meʼiletik, ¿mi yakal chachanubtas avalab anichʼnabik yoʼ stsatsubtasbeik yoʼonton li ermanoetike? (Kʼelo parafo 10).

10. ¿Kʼusi xuʼ jpas jkotoltik sventa jtsatsubtasbe jba koʼontontik ta jujuntale?

10 ¿Mi jaʼ noʼox van stuk moletik oy ta sbaik stsatsubtasbel yoʼonton li yantike? Moʼoj. Xi chalbutik mantal jkotoltik li Pabloe: «[Alik] li kʼusi lek ti tstsatsubtasvan kʼalal jech chtune, sventa stabe sbalil avuʼunik li buchʼu chchikintae» (Efes. 4:29). Jaʼ jech, jkotoltik skʼan teuk jsatik ta stojolal li kermanotaktike, skʼan jkʼeltik ti kʼusi chtun yuʼunike. Xi albatik mantal yuʼun Pablo li j-evreoetike: «Tsatsubtaso li akʼobik ti jecheʼ te jokʼole xchiʼuk tukʼibtaso li sjol avakanik ti kʼunibeme xchiʼuk jechuk-o me tukʼ xapas batel abeik ta sventa li avokike, sventa mu xpitkʼuj lokʼel sbakil ti bu koxoe, moʼoj, jaʼ mas lek ti koluke» (Evr. 12:12, 13). Li kerem tsebetik eke xuʼ me stsatsubtasik yantik ta sventa li kʼusitik chlokʼ ta yeike.

11. ¿Kʼuxi laj yichʼ koltael Marte kʼalal ipaj ta at-oʼontone?

11 Jkʼeltik avil kʼuxi tsatsubtasbat yoʼonton jun ermana ti Marte * sbie xchiʼuk ti ipaj ta at-oʼonton kʼuuk sjalile, xi laj yale: «Jun velta kʼalal la jkʼanbe Jeova ti akʼo skoltaune, la xchiʼinun ta loʼil jun ermana ti oy xa sjabilale. Ta xkʼuxul yoʼonton la skʼoponun xchiʼuk laj yakʼ ta ilel ti skʼanojune. Laj yalbun ti oy kʼuuk sjalil jech laj yaʼi sba eke. Kʼalal jech laj yalbune, mu xa jtukuk tajek laj kaʼi jba xchiʼuk jaʼ li kʼusi ta jkʼan chkaʼi li vaʼ orae». Xuʼ van li ermanae muʼyuk xa bu laj yaʼi kʼu to yelan tsatsub yoʼonton Marte ta skoj li kʼusi laj yalbee.

12, 13. ¿Kʼuxi xuʼ xkakʼ ta jkuxlejaltik li kʼusi chal Filipenses 2:1 kʼalal ta 4?

12 Li Pabloe xi laj yalbe batel skotol li ermanoetik ta tsobobbail ta Filipose: «Ta skoj ti jmoj oyoxuk xchiʼuk li Kristoe, ta skoj ti chatsatsubtasbeik yoʼonton xchiʼuk chapatbeik yoʼonton yantik ta skoj ti akʼanojike, ta skoj ti oy ta avoʼontonik li yantike, ti akʼanojik xchiʼuk ti kʼux ta avoʼontonike, kuxetuk me lek koʼonton avuʼunik ta skoj ti koʼol anopbenike, ti koʼol akʼanoj abaike, ti koʼol lek oyoxuke xchiʼuk ti koʼol kʼusi chanopike. Mu me kʼusi xapasik ti jaʼ tstij avoʼontonik li kontrainejbaile xchiʼuk ti jaʼ noʼox tsots akʼoplal chavaʼi aba atukike, jaʼ lek bikʼit xavakʼ abaik, jaʼ masuk tsots skʼoplal xavilik li yantike. Oyuk-o me ta avoʼontonik li yantike, maʼuk noʼox me xanop akʼoplal atukik» (Filip. 2:1-4).

13 Kʼuchaʼal chkiltike, jkotoltik skʼan xkakʼtik persa skʼelel kʼuxi xuʼ jtsatsubtasbetik yoʼonton li kermanotaktike. Jaʼ yuʼun, jpatbetik yoʼontonik, kakʼtik ta ilel ti jkʼanojtike, nopol oyukutik ta stojolalik xchiʼuk kakʼtik ta ilel ti kʼux ta koʼontontike.

¿KʼUSI XUʼ JPASTIK SVENTA XIJTSATSUBTASVANE?

14. ¿Kʼusi toj lek xuʼ stsatsubtas li koʼontontike?

14 ¿Kʼusi xuʼ xkalbetik sventa jtsatsubtasbetik yoʼonton li yantike? Jtos ti kʼusi xkuxet tajek koʼontontik yuʼune jaʼ kʼalal chkaʼitik ti yokel-o chtunik ta stojolal Jeova li buchʼutik la jkoltatike. Xi laj yal li jtakbol Juane: «Muʼyuk xa bu yan ti jech ximuyubaj yuʼun jech kʼuchaʼal liʼe: ti chkʼot ta jchikin ti yakal chanavik-o ta stojolal kʼusi melel li jnichʼnabe» (3 Juan 4). Epal prekursoretike chalik ti tstsatsubtasbat tajek yoʼontonik kʼalal chaʼiik ti jech-o chtun ta stojolal Jeova o chtun xa ta prekursor li buchʼu laj yakʼbeik estudioe. Jaʼ yuʼun, mi laj kiltik ti chibajem noʼox chaʼi junuk prekursore, lek me ti jvulesbetik ta sjol li kʼusitik spasoj tal ta stojolal li yantike.

15. Alo jtosuk kʼuxi xuʼ jtsatsubtasbetik yoʼonton li buchʼutik tukʼ chtunik ta stojolal li Jeovae.

15 ¿Kʼusi to yan xuʼ jpastik xtok? Epal ermanoetik ti chtunik ta jkʼelvanej ta sirkuito xchiʼuk yajnilike chalik ti xkuxet to tajek chaʼiik kʼalal ch-akʼbatik jlikuk uni karta o kʼox vun sventa xtojbatik ta vokol ti ay svulaʼanik li ermanoetik ta tsobobbaile. Jaʼ noʼox jech ek li moletik ta tsobobbail, li prekursoretik, li misioneroetik xchiʼuk li buchʼutik chtunik ta Betele lek tajek chaʼi sbaik kʼalal chtojbatik ta vokol li kʼusitik tspasike.

XUʼ KUʼUNTIK SPASEL JKOTOLTIK

16. ¿Mi persa ep kʼusitik skʼan xkalbetik sventa jtsatsubtasbetik yoʼonton li yantike?

16 ¿Pe kʼusi xuʼ jpastik mi xijtsʼijet noʼox o mi mu noʼox jnaʼ kʼusi chkalbetik sventa jtsatsubtastik li kermanotaktike? Akʼo mi jaʼ jechutik, xuʼ me xijtsatsubtasvan ek. Yuʼun mu tsotsuk ta pasel. Jtos ti kʼusi xuʼ xapase jaʼ liʼe: kʼalal mi la akʼopon junuk ermano o ermanae, akʼo persa ti stseʼet noʼox xvinaj li asate. Pe mi muʼyuk bu stseʼet sat la skʼelot eke, xuʼ van jaʼ ta skoj ti oy svokole. Jech xtok, xuʼ van oy buchʼu tskʼan chcholbe ti kʼu yelan chaʼi sbae. ¿Kʼusi xuʼ xapas un? Xuʼ jaʼ noʼox xachikintabe, yuʼun xuʼ van xkuxet xa chaʼi kʼalal mi la slokʼes li kʼusi oy ta yoʼontone (Sant. 1:19).

17. ¿Kʼuxi laj yichʼ koltael li Jenrrie?

17 Jkʼeltik avil kʼuxi tsatsubtasbat yoʼonton jun ermano ti Jenrri sbie xchiʼuk ti naka to 20 sjabilale. Chat tajek yoʼonton ta skoj ti lokʼ ta mantal jayvoʼuk yutsʼ yalale xchiʼuk lokʼ ta mantal ek li stot ti jaʼ toʼox jun mol ta tsobobbail ti lek ichʼbil ta mukʼe. Pe jun veltae ikʼat batel ta uchʼ kafe yuʼun jun ermano ti chtun ta jkʼelvanej ta sirkuitoe. Te lik yal kʼu yelan chaʼi sba li Jenrrie xchiʼuk lek tajek chikintabat yuʼun li ermanoe. Albat xtok ti skʼan tukʼ-o xakʼ sba sventa sutik tal ta mantal li stot xchiʼuk li yutsʼ yalale. Patbat tajek yoʼonton xtok kʼalal la skʼel li Salmo 46, Sofonías 3:17 xchiʼuk li Markos 10:29 xchiʼuk 30.

Jkotoltik xuʼ jtsatsubtastik li buchʼu chat yoʼonton chkiltike. (Kʼelo parafo 18).

18. 1) ¿Kʼusi laj yal li ajvalil Salomone? 2) ¿Kʼusi laj yal ek li Pabloe?

18 ¿Kʼusi chakʼ jchantik ti kʼu yelan tsatsubtasbat yoʼontonik li Marte xchiʼuk Jenrrie? Jaʼ ti jkotoltik xuʼ jtsatsubtastik li buchʼutik chat yoʼonton chkiltike. Xi laj yal li ajvalil Salomone: «Xcuxet noʼox contontic me la jtabetic stacʼubil li caʼyejtique; pero jaʼ jun to yutsil me ta yorail noʼox la jtatique». Xi to laj yal xtoke: «Me lec jsatic chijqʼuelvane chacʼ xcuxetel oʼntonal; jech noxtoc, me oy lequil aʼyej chcaʼitique ta stsatsub lec coʼntontic yuʼun» (Prov. 15:23, 30). Jaʼ yuʼun chaʼa, ¿kʼusi xuʼ jpastik mi oy buchʼu chibajem yoʼonton chkiltike? Xuʼ jchanbetik li revista Li Jkʼel osil ta toyole o jtosuk mantal li ta jpajinatik ta Internete. Xi la stsʼiba li Pabloe: «Jechuk-o xachanubtas abaik xchiʼuk jechuk-o xapatbe aba avoʼontonik ta jujuntal ta salmoetik, ta skʼupil kʼoptael Dios, ta kʼejimoletik sventa yichʼobil ta mukʼ Dios ti ta kʼejimol chichʼ tojel ta vokole xchiʼuk kʼejintaik ta avoʼontonik li Jeovae» (Kol. 3:16; Ech. 16:25). Kʼuchaʼal chkiltike, bal me tajek chkaʼitik kʼalal jmoj chijkʼejine.

19. ¿Kʼu yuʼun mas to skʼan jtsatsubtasbe jba koʼontontik li avie, xchiʼuk kʼusi skʼan jpastik?

19 Avi ti yantik xa chnopaj talel li skʼakʼalil Jeovae, mas to me tsots skʼoplal skʼan jtsatsubtasbe jba koʼontontik ta jujuntal (Evr. 10:25). Jech oxal, jchʼuntik-o me li tojobtasel laj yal Pablo liʼe: «Jech-o xapatbe aba avoʼontonik xchiʼuk xatsatsubtasbe aba avoʼontonik ta jujuntal jech kʼuchaʼal yakal onoʼox chapasike» (1 Tes. 5:11).

^ par. 11 Jelbil li biiletike.