ỌKE mia ha isukuru, ekwakwa buebun e wene-e. Fọkime, ame ephian ri tuẹn isukuru rhọ kugbe, yi ji ruotọre kugbe; omarana, ame ephian ni rhe odẹ owuowọnwan.

Owian ikebi ya mai wian uvuẹn i Liberty, habaye, eka ya mai wọ. Ọke e vwiẹ mẹ, ọsẹ mẹ ọ wian rẹn ọghwẹrẹ owu uvuẹn amwa na. Ọke mia ha uphuphẹn, ni mi yono oborẹ a ghwa imoto ra ha wian owian ikebi, habaye, ni mi ji yono ena erọrọ kpahen owian ikebi na.

Mie rhe oborẹ ọsẹ mẹ ọ havwọ ọke ọ ha uphuphẹ-ẹn. Fọkime, ọke e vwiẹ mẹ, ọsẹ mẹ o te ẹgbukpe 56 ne; izu mẹ ọ ha ẹgbukpe 35. Ọsẹ mẹ ọ duoma-a, o vwo omọkpokpọ, o ji vwo omẹgbanhon ọrhẹ ẹguọlọ kpahen iruo ọgbogbanhon, omarana, no ji yono ame ephian nẹ ame i ji vwo iruemru erana. O vwo igho bu-un, ọrẹn, ọ kwaphiẹ ekete ame ine rhirhiẹ, iwun ọrhẹ emaren rẹn ame, habaye, ọ ji hẹrote ame ọke ephian. O hwuru ọke ọ ha ẹgbukpe 93. Izu mẹ o hwuru ọke ọ ha ẹgbukpe 86. Aye awanva a ga i Jehova-a. Ọrẹn, omizu mẹ ọmọvwerhe owu ọ fuevwan ga i Jehova ẹrhẹ ọkpako ukoko nẹ ẹgbukpe 1972 rhe ne.

Izu mẹ o vwo ọdamẹ kpahen ẹga omamọ. Omarana, nọ kpare ame riẹ ishọshi Baptist ki Sọnde ki  Sọnde. Ọke mia ha ẹgbukpe 12 yi mie tu rhon kpahen Isolobrugwẹ esa ri tan kugbe. Fọkime, mi guọlọ rhe kpahiẹn rhọ, ni mi nọ izu mẹ: “Marhẹ yi Jesu ọvo ono ru sabu rhiẹ Ọmọ ọrhẹ Ọsẹ?” Mi ji karorhọ ẹkpahenrhọ ye: “Ọmọ mẹ, a vwa sabu vwẹruọ ye-e.” Itiọrurhomẹmro, mie ghini vwẹruọ ye-e. Ọrẹn, ọke mie te ẹgbukpe 14, ni mi bromarhame uvuẹn usurhẹn owu rọ ha amwa ame, ne dimirin mẹ rhẹ uvuẹn ame na ọgbesa fọkiẹ uyono Isolobrugwẹ esa ri tan kugbe na!

Ọke mia ha isukuru, mi vwo ugbehian owu ro ruiruo re fi ọchiẹ, na jeghwai kwosa riẹn, omarana, nọ ta mẹ taghene mi fiobọrhọ iruo na. Omarana, ni mie yono oborẹ e fi ọchiẹ uvuẹn ukoko owu re se Golden Gloves. Mia dabu tẹn ona-a, omarana, ni mi tiomanie. Ọke oru, ni mi homaba isodja i U.S. Aye ni djeri mẹ riẹ Germany. Ọke mia ha avwaye, eduado mẹ ni djeri mẹ riẹ isukuru harẹn isodja ri vwo ena isuensun, nime aye e roro taghene mi vwo ena isuensun. Aye i guọlọre ni mi daji owian isodja. Ọrẹn, mie vwo omwemẹ mi ne daji jijiri-i, omarana, ọke mia wian te ẹgbukpe eva, ni mi ruotọre uvuẹn ẹgbukpe 1956. Ọrẹn, o jiri-i, ni mi me rhiẹ isodja i Kristi.

Mi ki yono urhomẹmro na, mia dabu vwẹruọ oborẹ o mevirhọ ne rhiẹ obọdẹn ọhworhare-e. Fọkime, oborẹ e djephia uvuẹn ekpetughe ọrhẹ ividio sansan ọ hobọte mẹ omamọ. Ni mie roro taghene ehworhare re ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na, evwiẹlẹ. Ọrẹn, ni mi yono kpahen ekwakwa ezẹko ri wene akpenyerẹn mẹ. Ẹdẹ owu, ọke mia ghwa imoto mẹ ọbobare rọ dabu rhoma uvuẹn amwa, egbọtọ awanva ni phieghe abọ mẹ. Mi rheri aye nime omizu aye ọhworhare ọ rọnmọ omizu mẹ ọkpako. Egbọtọ awanva na Iseri Jehova. Mi ha Watchtower ọrhẹ Awake! mie aye bi ne, ọrẹn, ni mie roro taghene Watchtower na ọ gbanhon phan mẹ. Ọrẹn, ọke ọnana, aye ni ha use mẹ ni mi rhiẹ uyono i Baibol re ruẹ uvuẹn ọghwa aye, re se Congregation Book Study. Ni mi ta rẹn aye taghene mi ne roro kpahiẹn. Aye ni nọren mẹ rhẹ ughwaro sasasa: “Wu vive taghene wu na ghini rhe?” Ni mi tare: “Mi veri.”

Ukukaro, oma ọ merhen mẹ taghene mi vive na-a, ọrẹn, o vwo oborẹ mi na sabu ru ghwomara-an. Omarana, ni mi riẹ uyono na. Emọvwerhe na yi mai ruẹ oborẹ o gberi mẹ unu. Aye i rhe i Baibol na omamọ! Dedevwo mi lele izu mẹ riẹ ishọshi ọgbọ buebun, ọrẹn, mie vwo irherhe i Baibol na bu-un. Omarana, ni mi brorhiẹn mi ne yono riaro rhọ. Ni mi kweri ne yoni mẹ i Baibol na. E yonirin mẹ bi ne taghene odẹ Osolobrugwẹ Ọrọmaigbanhon na, yi Jehova. Ọke mia nọ izu mẹ kpahen Iseri Jehova ẹgbukpe ezẹko ri vrẹnren, nọ ta mẹ, “Oh, aye a ga ọmomaren owu re se i Jehova.” Ọrẹn, vwana mi rhe urhomẹmro na ne!

Ogege ni mi ru riaro, nime, mi rheri taghene mi mẹrẹn urhomẹmro na ne. Mi bromarhame uvuẹn i March 1957, uvwre ibiamo irhinrin nẹ ọke mie tu riẹ uyono ọrukaro na. Ukẹro mia ha ni akpenyerẹn nọ wẹnẹren. Mie rhe roro kpahen uruemru mi vwori bi, oma nọ merhen mẹ taghene mi sabu yono kpahen oborẹ i Baibol na ọ tare kpahen obọdẹn ọhworhare. Jesu ohworho rọ gbare. O vwo omẹgbanhon ghwẹ ituakpọ ephian. Jesu o vwobọrhọ owọnre-en, ọrẹn, jerẹ oborẹ a tariẹ rhotọre bi ne, ọ ‘kpahen ẹmro ọke ra ha oja riẹ-ẹ.’ (Isa. 53:2, 7) Mi me yono ne taghene o fori nẹ Olele Kristi urhomẹmro o vwo uruemru “dẹndẹn lele ihworho ephian.”—2 Tim. 2:24.

 Mi tuẹn owian ọkobaro rhọ ẹgbukpe rọ ha kpahiẹn uvuẹn 1958. Ọrẹn, ọke oru, ni mi dobọji ibiesuọn. Mesoriẹ? Nime, mi brorhiẹn mi na rọnmọ, mi rọnmọ i Gloria ro rhiẹ owuọwan usuẹn egbọtọ awanva ri seri mẹ riẹ uyono ọke ọrana! Mi vwa viẹ oja fọkiẹ orhienbro ọrana-a. Gloria ọ họhọ otama ọghoghanren ọke ọrana, tobọ te inyenana. Harẹn omẹmẹ, Gloria ọ ghanren ghwẹ oro rọ mai ghanren kparobọ, omarana, oma nọ merhen mẹ ọke ephian taghene mi rọnmeriẹn. Jenẹ i Gloria ọ ta rẹn are kpahen omayen ibiesuọn.

“Mẹmẹ owuọwan usuẹn emọ 17. Izu mẹ ọ fuevwan ga i Jehova. Izu mẹ o hwuru ọke mia ha ẹgbukpe 14. Ọke ọrana yẹ ọsẹ mẹ ọ tuẹn uyono i Baibol rhọ. Ọke izu mẹ o hwu, ọsẹ mẹ no lele ọhworhare rọ hẹrote isukuru ame, ru ẹkwaphiẹrhotọre owu. Ọke ọrana, omizu mẹ ọkpako ọgbọtọ ọ ji ha isukuru, omarana, ọsẹ mẹ nọ rẹ ọhworhare na, ni mi rha daji oghwa ẹdẹ omizu mẹ o riẹ isukuru, ni mi nya ẹdẹ rọ daji oghwa. Ohworho rọ daji oghwa, nọ hẹrote oghwa na ọrhẹ emọ ekokamu na, jeghwai mwuegbe emaren bọmọke ọsẹ ame ono nẹ owian rhe. Ọhworhare na no kweri, omaran yẹ ame i ruru omizu mẹ ọ ki ruotọre nẹ isukuru na. Ekrun eva ri rhiẹ Iseri Jehova yi lelirẹ ame yono i Baibol na, omarana, awan 11 usuẹn ame ni me rhiẹ Iseri Jehova. Mi vwo omamerhomẹ kpahen owian aghwoghwo na dedevwo ofa ọ ro mẹ omamọ. Esa mẹ ọ ghini ha userhumu mẹ uvwre ẹgbukpe buebun rhe na.”

Mi rọnmọ i Gloria uvuẹn i February 1959. Ame i wian owian ọkobaro kugbe. Uvuẹn July 1959, ame ni fiobọrhọ ọbe taghene ame i guọlọ ya ga uvuẹn Esiri Ukoko. Omizu Simon Kraker yo rhonmie ame. Nọ ta rẹn ame taghene a vwa ha ihworho ri rọnmọ ne uvuẹn Eghọn Ukoko ọke ọrana-a. Ọrẹn, ame i ji vwo omwemẹ rẹ ame ina ga uvuẹn avwaye, ọrẹn, ọ ha ọke jijiri!

Ame ni ya ileta vwe Esiri Ukoko taghene ame i guọlọ ya ga uvuẹn ekete ra mai guọlọ ighwoghwẹmro Uvie na. Aye ni ta rẹn ame taghene ekete owu ọvo yọ havwiẹ, nọyẹ, Pine Bluff, Arkansas. Ọke ọrana, ikoko eva ọvo yi havwiẹ, ukoko itu iyibo ọrhẹ ọrẹ ihworho ibiebi. Ọrẹn, ukoko ihworho ibiebi ye djerẹ ame nya, ukoko na o vwo emrẹ ighwoghwẹmro 14 ọvo.

Wu na sabu rhe roro kpahen oborẹ ọsoriẹ oghalẹ o rhirhiẹ ye uvwre Iseri Jehova ri rhiẹ iyibo ọrhẹ ihworho ibiebi ọke ọrana. Ọnana ọ phiare, nime, o vwo oborẹ aye ina sabu ru kpahiẹ-ẹn. O vwo urhi taghene iyibo ọrhẹ ihworho ibiebi i vwe kwomakugbe-e, habaye, ọ ji suẹ ozighi ọgbogbanhon. Uvuẹn ekete buebun, ofẹn o mwu imizu na taghene ana ghwọghọ Aghwẹlẹ Uvie aye, orhianẹ ihworho ibiebi ọrhẹ iyibo i kokori uvuẹn Aghwẹlẹ Uvie owu. Aruẹ emru erana e phia dẹ ne. Imizu ri rhiẹ ihworho ibiebi, erhe ghwoghwo nẹ oghwa riẹ oghwa uvuẹn udumu rẹ iyibo e rhirhiẹ, ne mwu aye rhẹ ekanron jeghwai kpe aye. Omarana, na sabu ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na, ame na huvwele irhi re jiri na, nime ame i fiẹrorhọ taghene ekwakwa ine rhomu orho ru.

Ame i dẹrughwaroghwẹ ebẹnbẹn uvuẹn owian aghwoghwo na. Ọkezẹko, uvuẹn ekete ihworho ibiebi i havwọ, fọkiẹ je rhe te, ame a sabu fomu ighwe iyibo. Aruẹ emru ọrana ọrhọ phia, ame ne brorhiẹn ogege sẹ ame ina ha uphẹn na se ekete i Baibol owu rẹn aye, yanghene ame ine rhomunu rẹn aye jeghwai nẹ avwaye. Uvuẹn ekete ezẹko, omaran yẹ ekwakwa i ghwai havwọ ọke ọrana.

Itiọrurhomẹmro, ame a wian gbangbanhon neneyo ame i sabu hobọtua owian ọkobaro ame. Ọgbọ buebun, Dollar esa ya kwa rẹn ame kẹdẹkẹdẹ. Gloria o vwo owian rọ hẹrote eghwa ihworho. E kweri ni mi ha userhumu riẹn uvuẹn oghwa owu rọ hẹrote, neneyo, o kiki ru hin. Ame i rha wian hin, aye na yẹ ame emaren erhẹrhuvo, omarana, mẹmẹ ọrhẹ i Gloria na riẹ vwẹre ame e ki nẹ avwaye. Kọkprughwre kọkprughwre, Gloria ọ kpa ewun ekrun owu. Mia hẹrote ogba ihworho, mie hionron ivakpo, mia jeghwai wian ewian erọrọ rẹ ihworho e vwe kiki wian. Ame e hionron ivakpo ekrun owu ri rhiẹ iyibo, Gloria o hionron uvuien, mẹmẹ ne hionron otafe ivakpo na. Ọ ha ọsoso ẹdẹ na, omarana, aye na yẹ ame emaren erhẹrhuvo. Gloria ọ riẹ emaren uvuẹn oghwa aye, ọrẹn, mẹmẹ a riẹ emaren uvuẹn ekete imoto aye e gbo rhọ. Mia damerhọ-ọ. Fọkime, emaren na ọ merhenren dẹn. Ekrun na ghini emamọ ihworho; ọrẹn, iruemru ihworho na ọke ọrana yọ hobọte aye. Mi karorhọ ọke  owu ame a ya dẹ ipẹtro. Ọke ame a dẹ ipẹtro rhẹ imoto ame hin, ni mi nọ ohworho rọ rhẹ ipẹtro na, sẹ Gloria ọnọ sabu ya phẹ uvuẹn ekete e kpintaghwẹ. No nirin mẹ rhẹ evwenbiomu, nọ ta mẹ, “A kanrenriẹn.”

Ame i riamerhen owian aghwoghwo na ọrhẹ ẹguọlọ imizu ukoko na. Ọke ame e tu te i Pine Bluff, ame ni lele omizu ro rhiẹ congregation servant ọke ọrana, ọrhẹ aniẹ rhirhiẹ. Ọke ọrana, aniẹ rhẹ Oseri Jehova-a, omarana, Gloria no lele aniẹ yono i Baibol na. Ọrẹn, mẹmẹ ne lele ọmọ ọgbọtọ aye ọrhẹ esa ọmọ na yono. Ọgbọtọ na ọrhẹ izie ni brorhiẹn aye ina ga i Jehova, ji bromarhame.

Ame i ji vwo emamọ igbehian uvuẹn ukoko itu iyibo. Aye a ha use rẹn ame nẹ ame i riẹ emaren kugbe, ọrẹn, ason ọvo yẹ ame a nya. Ọke ọrana, Ku Klux Klan (KKK), ro rhiẹ ukoko rọ hobọtua ozighi ọrhẹ utuoma re vwo kpahen ihworho ibiebi, i vwo omẹgbanhon omamọ. Mi karorhọ ọke mia mẹrẹn ọhworhare owu ro siyẹ obaro oghwa ye uvuẹn ason owu rẹ aye a riorẹ i Halloween, ọhworhare na o ku ewun ọrhẹ erhu ọfuanfon rhọ ro ji rhiẹ aruẹ ewun itu i KKK. Ọrẹn, aruẹ emru ọrana ọ lẹrhẹ imizu na dobọji rẹ aye ine dje uruemru esiri phia-a. Ọke owu, ame a guọlọ igho rẹ ame ina fa oma riẹ omẹvwa ọduado, omarana, omizu owu nọ dẹ imoto ame neneyo ame i sabu mẹrẹn igho nya. Ubiamo owu ọ vrẹn, ẹdukwẹdẹ, oma nọ ghwọgherẹ ame nime ame e ghwoghwo nẹ oghwa riẹ oghwa jeghwai yono ihworho i Baibol na uvuẹn uvo ọgbogbanhon na. Ọrẹn, ọke ame e te oghwa, oborẹ ame i mẹrẹnren no gbere ame unu. A ghwa imoto ame rhiẹ obaro oghwa ame ne! Ileta ra nyajovwo rhẹ obaro ujegbe imoto na, nọ tare: “Mi ha imoto na ruẹ ẹghẹlẹ rẹn are. Omizu are.”

Uruemru esiri ọrọrọ ọ ji hobọte mẹ omamọ. Uvuẹn ẹgbukpe 1962, na ha use mẹ ni mi riẹ Kingdom Ministry School uvuẹn obọrẹ o riotọre uvuẹn i Lansing, New York. Ọsoso ubiamo owu ya ha yono imizu ra hẹrote ikoko, okinhariẹ ọrhẹ ẹkwotọre sansan. Ọke mia mẹrẹn use na, mie vwo iruo ọrhẹ igho-o. Ọrẹn, ikọmpini ifonu owu uvuẹn i Pine Bluff i rhonmie mẹ bi ne, sẹ mi mwuovwan mi na wian rẹn aye. Aye i rha yẹ mẹ iruo na, nọyẹ, mẹmẹ yẹ ohworho obiebi ọrukaro ro tu wian uvuẹn ikọmpini ọrana ne. Obẹtaye, aye ni ta mẹ taghene aye ina yẹ mẹ iruo na. Me mi ne ruo? Mie vwo igho mi na fa oma riẹ isukuru na-a. Ni mie roro sẹ mi na sẹrerhumuji isukuru na fọkiẹ iruo na. Ọke mie mwuegbe mi na ya ileta taghene mi sabu riẹ isukuru na-a, emru owu rọ nọ jọ sẹre mẹ ẹro nọ phiare.

Omizu ọmase owu uvuẹn ukoko ame rẹ esa ye o vwo rhiẹ Oseri Jehova, nọ hobọ fomu ighwe ame igidi urhiọke owu, nọ yẹre mẹ ẹnvẹlopu. Igho ọ vuọn ẹnvẹlopu na. Omizu ọmase na ọrhẹ emọyen e vẹnrẹn igidi urhiọke, aye na gbẹn odin ri ha uvuẹn ikebi ra wọ cotton rhọ, neneyo aye i sabu koko igho ro no te ha mẹ, riẹ isukuru na. Omizu ọmase na, nọ tare: “Riẹ isukuru, yono ekwakwa buebun ne wu me yono ame wu rha ghwẹrioma rhe!” Ọke oru, ni mi nọ ikọmpini ifonu na sẹ mi na sabu tuẹn owian rhọ ikprughwre isionrin i rha vrẹn ne. Aye e kwe-e. Ọrẹn, mia damerhọ-ọ. Nime mi brorhiẹn mi ne riẹ  isukuru na ne. Oma ọ merhenren mẹ omamọ taghene mia ha iruo na-a!

Gloria nọ ta kpahen oborẹ ọ karorhọ ri phiare uvuẹn i Pine Bluff, nọ tare: “Mi vwo ẹguọlọ kpahen ekete ame e ghwoghwo na! Mi vwo ihworho 15 riẹ 20 mia ha i Baibol yono. Omarana, ame ne riẹ aghwoghwo i nẹ oghwa riẹ oghwa urhiọke, orho ru, ame ne ye yono ihworho i Baibol na, ọkezẹko, ame e ruẹ uyono na te ughwọdjọ 11 ason. Mia riamerhen owian aghwoghwo na! Orhianẹ mi vwo omẹgbanhon na bi, manẹ mia daji avwaye. Itiọrurhomẹmro, mia guọlọ ne wene owian ame rhiẹ ọrẹ oniruo okinhariẹ-ẹ, ọrẹn, Jehova o vwo emru ọrọrọ rhẹ ẹhẹn kpahen ame.” Omaran ọ ghini phia lele.

Ọke ame a wian owian ọkobaro uvuẹn i Pine Bluff, ame ni ya ileta vwe Oghọn Ukoko taghene ame i guọlọ rhiẹ ekobaro oghẹnrensan. Ame i dabu fiẹrorhọ ọnana omamọ, fọkime oniruo ẹkwotọre ame yọ guọlọre nẹ ame i ya ha userhumu rẹn ukoko owu rọ ha obẹ Texas, omarana, nọ guọlọre ne fi ame rhẹ ẹrhẹ ekobaro oghẹnrensan. Iroro ọnana ọ merhenren ame oma. Omarana, ame ni hẹrhẹre ọke jijiri, neneyo Oghọn Ukoko ọ kpahenrhọ ileta ame i yare na, ọrẹn, ame a mẹrẹn ẹkpahenrhọ owuorowu-u. Obẹtaye, ame ni mẹrẹn ileta owu ẹdukwẹdẹ, na ta rẹn ame taghene ame i ya wian owian oniruo okinhariẹ! Ọke ọrana yẹ January 1965. Uvwre ọke ọrana ya ji ha Omizu Leon Weaver mwu no rhiẹ oniruo okinhariẹ, vwana ọye yẹ Ọrọhẹrote ewian Umẹ rọ hẹrote Oghọn Ukoko ọrẹ United States.

Ofẹn o kiki mwu mẹ mi ne rhiẹ oniruo okinhariẹ. Ẹgbukpe owu yanghene ẹgbukpe owu gbẹ ezẹko ri vrẹnren, oniruo ẹkwotọre ọke ọrana re se James A. Thompson, Jr., nọ dabu ni mẹ so sẹ mi mwuovwan. Nọ ta mẹ kpahen ekete sansan mi ne ru riaro, ọrhẹ ena ro fori nẹ oniruo okinhariẹ o vwo. Ọke mia wian owian oniruo okinhariẹ na te ibiọke, ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene urhebro yi o serhọ. Ọke mia tuẹn owian oniruo okinhariẹ na rhọ, Omizu Thompson yẹ oniruo ẹkwotọre ọrukaro mi lele wian. Mi yono ekwakwa buebun mie yi.

Ọke ọrana, ibiẹ uyono ọvo ya harẹn iniruo okinhariẹ. Uvwre ọkprughwre owu, mi yono mie oniruo okinhariẹ owu ọke ro kiẹn ukoko owu. Ọkprughwre ọreva ye, mẹmẹ ni kiẹn ukoko ọrọrọ, ọye no ni oborẹ mie ruẹ. Nọ yẹre mẹ ọkpọvi ọrhẹ irorẹdjẹ sansan. Ọrẹn, ọrana ọ vrẹn hin, mẹmẹ ọrhẹ ane mẹ ọvo, nọ yi havwiẹ. Mi karorhọ ọke owu mia nọ i Gloria: “Ọ ghwai te ọke rọ nọ nyajẹ ọwan vwo ne?” Ọke oru, ni mi ma mẹrẹn emru ọghoghanren owu vwrurhe. Imizu buebun i havwiẹ ri na ha userhumu rẹn ọwan, orhianẹ a ha uphẹn rẹn aye. Mia ji ha ukẹro ọghoghanren ni userhumu rẹ imizu buebun i yẹre mẹ, jerẹ omizu J. R. Brown, ro rhiẹ oniruo okinhariẹ ọke ọrana, kugbẹ Fred Rusk rọ ga uvuẹn Oghọn Ukoko.

 Uruemru utuoma o titiri omamọ uvwre ihworho ibiebi ọrhẹ iyibo ọke ọrana. Jerẹ udje, ọke owu ame e riẹ amwa re se i Tennessee, ame ni mẹrẹn itu KKK re gbozighi. Mi karorhọ ọke ọrọrọ rẹ ame e riẹ aghwoghwo, ame ni domaji nẹ ame i ronmoma ibiesuọn uvuẹn ekete ra rhẹ emaren. Ni mie riẹ ekete e kpintaghwẹ, ni mi djokarhọ taghene oyibo owu ro sin ekwakwa vuọn oma ro ji rhiẹ ologbozighi, no vẹnrẹnren, no leli mẹ. Ọrẹn, omizu ọhworhare owu ro rhiẹ oyibo, rọ dọ ghwẹ mẹ ọrhẹ ologbozighi na, nọ nya bru ame rhe. Nọ nọren mẹ, “Omizu Herd, ekwakwa ephian i serhọ?” Ogege, ologbozighi na no nẹ avwaye, ọrhọ tobọ ha ekete na ruiruo-o. Uvwre ẹgbukpe erana, ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene orhiẹ ophianrọn ugboma ohworho yọ lẹrhẹ awọrọ vwo utuoma kpahiẹ-ẹn, ọrẹn, fọkiẹ ọdandan Adam ra ha riuku. Mi ji yono ne taghene ọwan ephian imizu, o toro sẹ ọwan ihworho ibiebi yanghene iyibo-o, imizu ukoko na ina tobọ hwu rẹn ereva aye, erhirhiẹ na ọrhọ homaphia.

Ame i ha ẹgbukpe 12 wian owian oniruo okinhariẹ, ji ha ẹgbukpe 21 wian owian oniruo ẹkwotọre. Ame i riamerhen ẹgbukpe erana ri vuọnren rhẹ ekwakwa ri bọnren ame gbanhon. Ọrẹn, o vwo ebrurhọ ọrọrọ ro bru ame sa. Uvuẹn August 1997 oborẹ ame i fiẹrorhọ uvwre ẹgbukpe buebun, no terẹ ame obọ. Ọke ẹgbukpe 38 a vrẹn hin nẹ ọke ame a tu ya ileta vwe Oghọn Ukoko, ne sere ame ya ga uvuẹn Oghọn Ukoko ọrẹ United States. Ubiamo rọ ha kpahiẹn, ame ni tuẹn owian rhọ uvuẹn Oghọn Ukoko. Ukukaro, mie roro taghene imizu ra hẹrote Oghọn Ukoko na i guọlọre ni mi wian ibiọke ọvo, ọrẹn, ekwakwa ni me wene.

E kiki fi mẹ rhẹ Awuiruo Ẹga. Mi yono ekwakwa buebun avwaye. Imizu ra wian avwaye, a kpahanrhọ enọ egbogbanhon ri ji ghanren rẹ ugboma ekpako ukoko ọrhẹ iniruo okinhariẹ sansan uvuẹn ọsoso akpọ na a nọ. Mi vwo ọdaremẹro kpahen erhionrin ọrhẹ userhumu rẹ imizu ri yonirin mẹ i djephia. Ọrẹn, mi ji mẹrẹnvwrurhe taghene mi rha rharhumu ya wian avwaye, ene ji yoni mẹ.

Mẹmẹ ọrhẹ i Gloria i vwo ẹguọlọ kpahen owian ame uvuẹn Oghọn Ukoko na. Nime ame e kiki rhọmọ urhiọke bi, nọ ha userhumu rẹn ame uvuẹn Oghọn Ukoko na. Ọke ẹgbukpe owu yanghene ẹgbukpe owu gbẹ ezẹko a vrẹn, na ta mẹ taghene mi wian ẹrhẹ ọrọ ha userhumu rẹn i Umẹ Ẹga ọrẹ Ugboma Usuon ọrẹ Iseri Jehova. Uvuẹn ẹgbukpe 1999, ni mi me rhiẹ owuọwan usuẹn Ugboma Usuon na. Mi yono ekwakwa buebun uvuẹn owian ọnana ne, ọrẹn, uyono rọ mai ghanren yẹ imwẹro mi vwori taghene i Jesu Kristi yo suẹn ukoko na, orhiẹ onyakpọ-ọ.

Ọkezẹko, mia ha akpenyerẹn mẹ vwanvwọn ọrẹ ọmẹraro Amos. Jehova ọ djokarhọ osuingegede ọrana ro vwo omeriotọre na, rọ ji hẹrote i sycamore fig, ihworho e ni sycamore fig taghene emaren ivwiegbere. Osolobrugwẹ ọ ha Amos mwu no rhiẹ ọmẹraro, ọrana ghini uphẹn ẹga ọduado. (Amos 7:14, 15) Omaran ọ ji havwọ mẹ, Jehova ọ djokarhọ mẹ ro rhiẹ ọmọ ọghwẹrẹ ro rhiẹ ovwiegbere ro rhirhiẹ i Liberty, Indiana, Jehova nọ ha ebrurhọ buebun mẹ, mi sabu hunute aye ephian dede-e! (Prov. 10:22) Mi rheri taghene ame e vwo ekwakwa ugboma bun ọke mia kamu-u, ọrẹn, vwarana, ebrurhọ mi mẹrẹnren uvuẹn ogame i Jehova i bun ghwẹ oborẹ mi fiẹrorhọ!