Bai na kontenido

Bai na kontenido

HISTORIA DI BIDA

“Mi A Nase Pober, Pero Yehova A Bendishoná Mi Rikamente”

“Mi A Nase Pober, Pero Yehova A Bendishoná Mi Rikamente”

Mi a nase na Indiana, Merka, den un kas di palu di un solo kamber. Nos tabata biba den un pueblito ku yama Liberty. Dia mi a nase, mi mayornan ya tabatin tres yu, mi ruman hòmber mayó i mi dos ruman muhénan. Despues di mi, nan a haña dos yu hòmber i ún yu muhé mas.

E kas di palu kaminda mi a nase

TEMPU mi tabata bai skol, no tabatin masha kambio. E muchanan ku bo a kuminsá bo promé aña eskolar kuné ta keda bo kompañeronan di klas te dia bo kaba skol. I den e pueblito ei, tur hende tabata konosé otro.

Mi mayornan tabatin shete yu. For di chikitu, mi a siña traha na un boerderij

Liberty tabata rondoná di boerderij chikitu i plantashon di maishi. Tempu ku mi a nase, mi tata tabata traha pa un di e kunukeronan lokal. Komo tiner, mi a siña kon pa stür un trèktòr i tabata hasi vários trabou simpel na e boerderij.

Mi no a konosé mi tata tempu ku e tabata yòn. E tabatin 56 aña ora mi a nase, i mi mama tabatin 35 aña. Mi tata tabata un hòmber delegá, fuerte i salú. E tabata gusta traha duru. I el a siña tur su yunan pa nan tambe traha duru. E no tabata gana hopi plaka, pero semper nos tabatin un dak riba nos kabes, paña pa bisti i kuminda pa kome. I semper e tabat’ei pa nos. Mi tata a muri ku 93 aña di edat, i mi mama, ku 86 aña. Niun di nan no a sirbi Yehova. Sinembargo, un di mi ruman hòmbernan ta sirbi Yehova fielmente komo ansiano for di tempu ku e areglo ei a drenta na vigor na komienso di e añanan 1970.

MI HUBENTUT

Mi mama tabata masha religioso. Tur djadumingu, e tabata hiba nos iglesia baptista. Mi tabatin 12 aña tempu ku, pa promé biaha, mi a tende tokante Trinidat. Yen di kuriosidat, mi a puntra mi mama: “Kon por ta ku Hesus ta e Yu i na mes momento e Tata?” Ainda mi ta kòrda loke mi mama a kontestá mi: “Mi yu, esei ta un misterio. Nos no por komprondé esei.” I ta bèrdat; tabata un misterio pa mi. No opstante, mi a batisá, den un riu den nos pueblito, tempu ku mi tabatin mas o ménos 14 aña di edat. Nan a hinka mi tres biaha bou di awa: pa e Tata, pa e Yu i pa spiritu santu.

1952—Ku 17 aña di edat, promé ku mi a drenta servisio militar

Tempu ku mi tabata bai skol sekundario, mi tabatin un amigu bòksdó. El a konvensé mi pa mi tambe bira bòksdó. Mi a kuminsá train bòkseo i a inskribí na un organisashon ku tabata yama Golden Gloves. Mi no tabata masha bon bòksdó. Pues, despues di algun pelea, mi a stòp. Despues, mi a ser yamá pa drenta servisio militar i nan a trasladá mi pa Alemania. Na Alemania, mi superiornan a manda mi un akademia militar pasobra nan a pensa ku mi tabatin e kapasidat pa bira komandante. Nan tabata ke pa mi hasi servisio militar mi karera. Pero mi no tabata ke keda den servisio militar. Pues, na 1956, ora mi a terminá e dos añanan di servisio militar obligatorio, mi a bandoná e akademia. No a dura mashá ku mi a drenta un otro tipo di ehérsito.

1954-1956—Mi a sirbi dos aña den servisio militar di Merka

KOMIENSO DI UN BIDA NOBO

Te ku e tempu ei, mi a siña ku mi mester tabata un machista. Pelíkula i e sosiedat humano a influensiá mi masha hopi mes. Mi tabata pensa ku hòmber ku tabata prediká ta débil. Pero mi a siña algun kos ku a kambia mi bida. Un dia ku mi tabata pasa den mi outo luhoso koló kòrá den mi pueblito, dos mucha muhé yòn a kumindá mi. Mi tabata konosé nan. Nan tabata ruman muhé di e esposo di mi ruman muhé mas grandi. E dos mucha muhénan ei tabata Testigu di Yehova. Mi a yega di tuma Toren di Vigilansia i Spièrta! serka nan, pero mi tabata haña E Toren di Vigilansia demasiado profundo. Pero bon, e biaha akí, nan a invitá mi pa e Estudio di Buki di Kongregashon, un reunion chikitu pa studia Beibel i duna komentario tokante loke bo tabata studia i ku tabata tuma lugá na nan kas. Mi a bisa nan ku mi ta bai pens’é. Un di e mucha muhénan a puntra mi ku un smail riba su kara: “Bo ta primintí esei?” Mi a kontest’é: “Sí, mi ta primintí bo.”

Mi a lamentá ku mi a hasi e promesa ei, pero mi a sinti ku mi mester a kumpli ku mi palabra. Pues, e anochi ei mi a bai e reunion. Mi a keda masha impreshoná kuantu kos e muchanan tabata sa tokante Beibel! Mi tabata bai iglesia kasi tur djadumingu ku mi mama, tòg mi no tabata sa kasi nada di Beibel. P’esei, mi tabata determiná pa siña mas tokante Beibel. Pues, mi a aseptá un estudio di Beibel. No a tarda muchu ku mi a haña sa ku e Dios Haltísimo yama Yehova. Hopi aña promé, ora mi a puntra mi mama tokante e Testigunan di Yehova, el a bisa: “Nan ta adorá un hòmber hopi bieu ku yama Yehova.” Awor, tabata komo si fuera mi wowo a habri.

Mi a progresá rápidamente, pasobra mi tabata sa ku mi a haña e bèrdat. Na mart 1957, apénas nuebe luna despues di e promé reunion ei, mi a batisá. Mi manera di mira bida a kambia. Ora mi pensa riba e aktitut machista ku mi tabatin ántes, mi ta kontentu ku mi a siña for di Beibel kon un hòmber mester ta realmente. Hesus tabata un hòmber perfekto. E tabatin mas forsa i mas poder ku kualke otro hòmber. Tòg, bo no tabata hañ’é den ningun pelea. Al kontrario, el a laga hende oprimié i afligié, manera a ser profetisá. (Isa. 53:2, 7) Mi a siña ku un berdadero siguidó di Hesus “mester ta amabel ku tur hende.”—2 Tim. 2:24.

E siguiente aña, na 1958, mi a kuminsá traha pionero. Pero poko tempu despues, mi mester a stòp pa un ratu. Mi a disidí di kasa ku Gloria, un di e dos mucha muhénan ku a invitá mi pa e estudio di buki. Nunka mi a lamentá mi desishon pasobra Gloria tabata un hoya di mucha muhé, i te awe e ta un hoya. E ta mas presioso ku djamanta di gran balor, i mi ta masha kontentu ku mi a kasa kuné. Laga e mes konta algu tokante su bida:

“Nos tabata 17 ruman. Mi mama tabata un fiel Testigu di Yehova. El a fayesé tempu mi tabatin 14 aña. E tempu ei, mi tata a kuminsá studia Beibel. Komo ku mi mama no tabat’ei mas, mi tata a papia ku kabes di nos skol pa wak si ami i mi ruman muhé mas grandi, kende e tempu tabata den su último aña di skol sekundario, por a bini skol un dia aden un dia afó. Di e manera ei, nos por a tuma turno pa keda kas wak nos rumannan mas chikitu i pa kushiná pa ora nos tata yega kas for di trabou. E kabes di skol a bai di akuerdo i a sigui asina te dia mi ruman muhé a gradua. Nos tabata studia Beibel ku dos famia Testigu, i 11 di nos a bira Testigu di Yehova. Mi tabata gusta bai sirbishi, aunke mi tabata hopi tímido. Pero, atraves di e añanan, Sam a yuda mi hopi.”

Ami ku Gloria a kasa na febrüari 1959. Nos tabata gusta traha pionero huntu. Nos tabatin masha gana di sirbi na sede mundial. P’esei, na yüli di e aña ei, nos a yena un aplikashon pa sirbi na Bètel. Simon Kraker, un ruman hòmber masha amabel, a entrevistá nos. E tempu ei, manera nos a komprondé, Bètel no tabata tuma pareha kasá. Semper nos a keda ku e deseo di sirbi na Bètel, pero a pasa hopi aña promé ku nos a logra.

Nos a manda un karta pa sede mundial pa puntra unda tabatin nesesidat di mas predikadó di Reino. Nos a haña un opshon so: Pine Bluff, Arkansas. E tempu ei tabatin dos kongregashon na Pine Bluff: un kongregashon di ruman koló kla i un kongregashon di ruman koló skur. Nos a haña asignashon pa bai sirbi na e kongregashon di e rumannan koló skur, ku tabata konsistí di solamente 14 publikadó.

RASISMO

Kisas bo ta puntra bo mes kon bini e rumannan koló kla i e rumannan koló skur tabata separá for di otro. Wèl, nos no por a hasi nada pasobra e leinan di e tempu ei a prohibí hende di diferente rasa meskla ku otro. Bo por a haña bo ku hopi problema. Na hopi lugá, e rumannan koló kla tabatin miedu di reuní huntu ku e rumannan koló skur pa adorá Dios pa hende no destruí nan Salòn di Reino. E kosnan ei tabata pasa di bèrdat. Ora e Testigunan koló skur tabata prediká di kas pa kas den bario di hende koló kla, polis tabata arestá nan, i kisas asta bati nan. P’esei, pa nos por a prediká, nos mester a obedesé e leinan ku e speransa ku un dia e situashon lo a mehorá.

Sí, tabata un reto pa prediká. Tin biaha, ora nos tabata traha den bario di hende koló skur, sin ku nos tabata sa nos tabata bati na porta di kas di un famia koló kla. Nos mester a tuma un desishon purá: Sea nos ta duna un testimonio kòrtiku òf nos ta pidi despensa i bai. Asina e situashon tabata e tempu ei.

Naturalmente, komo pionero, nos mester a traha duru pa kubri nos gastunan. Mayoria di e trabounan tabata paga nos tres dòler pa dia. Gloria tabata hasi trabou di limpiesa na algun kas. Na un di e kasnan, mi tabatin mag di yud’é, i asina e tabata kaba mas trempan. Nos tabata asta haña kuminda di paki. Ami ku Gloria tabata kompartí e kuminda i tabata kome promé ku nos bai kas. Tur siman, Gloria tabata strika paña tambe na kas di un otro famia. Ami tabata traha den kurá, laba bentana i hasi otro tipo di trabou. Nos tabata laba bentana tambe pa un famia koló kla. Gloria tabata laba e bentananan parti paden i ami tabata laba parti pafó. E trabou ei tabata tuma nos henter un dia. P’esei, e famia tabata duna nos kuminda. Gloria tabatin mag di kome paden, pero separá for di e famia, i ami tabata kome pafó den garashi. Mi no tabata wòri. Nan kuminda tabata masha dushi mes. Ademas, e famia tabata un famia masha amabel. Ta e sistema tabata influensiá nan. Un biaha, nos a para na un pòmp di gasolin pa kumpra gasolin. Ora nos a kaba di yena nos tanki, mi a puntra e mener ku tabata traha einan si Gloria por a usa e baño. El a wak mi rabiá i a bisa mi: “E ta na lòk.”

AKTO DI BONDAT KU NUNKA LO MI LUBIDÁ

Di otro banda, nos tabata pasa masha dushi mes ku e rumannan. Nos tabata stima e trabou di prediká. Ora nos a muda bai Pine Bluff, nos a bai biba na kas di e sirbidó di kongregashon. Su esposa no tabata un sirbidó di Yehova; pues, Gloria a kuminsá studia Beibel kuné. Ami tabata studia Beibel ku nan yu muhé i su kasá. Tantu e mama komo e yu muhé a disidí ku nan ke sirbi Yehova i a batisá.

Nos tabatin vários bon amigu den e kongregashon di ruman koló kla. Nan tabata invitá nos bin kome na nan kas, pero nos mester a bai anochi pa niun hende no mira nos huntu. E tempu ei, e organisashon Ku Klux Klan (KKK), ku tabata promové rasismo i violensia, tabata hopi aktivo. Mi ta kòrda un biaha, riba Halloween, mi a mira un hòmber sintá anochi den su balkon, yen di orguyo ku e tabata bistí na un paña blanku largu ku un kapuchon, manera e miembronan di KKK. Pero e rumannan no tabata laga e sorto di kosnan ei stroba nan di mustra bondat. Un biaha, den zomer, ku nos tabatin mester di sèn pa bai kongreso, un ruman hòmber a kumpra nos Ford di 1950 pa asina nos por a bai. Pero un luna despues, nos a haña un grato sorpresa. Despues di a yega kas kansá di a kana di kas pa kas i dirigí estudio di Beibel henter dia den kalor di zomer, nos a haña nos outo stashoná dilanti di nos kas. Riba e winshil tabatin un nota ku a bisa: “Mi ta debolbé boso outo. Ta un regalo. Di boso ruman.”

Tabatin un otro akto di bondat ku tambe a impreshoná nos mashá. Na 1962, mi a haña invitashon pa asistí na e Skol di Ministerio di Reino na South Lansing, New York. Esaki tabata un kurso di un luna pa entrená superintendente di sirkuito, superintendente di distrito i ruman hòmber ku tabatin ku dirigí kongregashon. Pero, ora mi a haña e invitashon, mi no tabatin trabou i sèn tabata skars. E tempu ei, mi a kaba di solisitá na un kompania di telefòn na Pine Bluff. Si nan a tuma mi, lo mi tabata nan promé empleado koló skur. Despues di poko tempu, nan a bisa mi ku nan ta tuma mi. Mi no tabatin plaka pa bai New York. Mi a pensa seriamente di tuma e trabou i nenga e invitashon pa bai e skol. De echo, mi tabata a punto di skirbi un karta pa nenga e invitashon. Pero algu a pasa ku nunka lo mi lubidá.

Un mainta trempan, un ruman muhé di nos kongregashon, kende su esposo no tabata Testigu, a bati na nos porta i a duna mi un ènvelòp yen di plaka. E ku algun di su yunan chikitu tabatin basta tempu ta lanta mainta trempan pa bai ranka mal yerba den plantashi di katuna. Nan a pensa ku nan por a yuda ku e sèn pa mi por a bai New York. El a bisa mi: “Bai e skol i siña mas tantu kos posibel. Ora bo bini bèk, bo por konta nos tur loke bo a siña.” E ora ei, mi a puntra e kompania di telefòn si mi por a kuminsá traha sinku siman mas despues. Nan kontesta tabata un “nò” rotundo. Mi no a preokupá pasobra ya mi a tuma mi desishon. I mi ta masha kontentu ku mi no a tuma e trabou ei!

Gloria lo konta awor di e tempu ku nos a pasa na Pine Bluff: “Mi a stima e teritorio ei. Mi tabatin 15 pa 20 estudio di Beibel. Mainta, nos tabata prediká di kas pa kas, i e restu di dia nos tabata dirigí estudio di Beibel. Tin biaha, nos tabata kaba te 11 or di anochi. Tabata masha dushi den sirbishi. Mi por a sigui hasi e trabou ei pa semper. Mi mester atmití sí ku mi no tabata ke kambia di asignashon i kuminsá ku e trabou di sirkuito. Pero Yehova tabatin algu otro na mente.” No tin ningun duda tokante esei.

NOS TRABOU DI SIRKUITO

Tempu ku nos tabata traha pionero na Pine Bluff, nos a apliká pa bira pionero spesial. Nos tabatin sigur ku nan tabata bai nombra nos pasobra nos superintendente di distrito tabata ke pa nos bai yuda den un kongregashon na Texas komo pionero spesial. Nos tabatin masha gana di haña e asignashon ei. Nos a warda i warda. Kada bes, nos tabata bai wak den brivenbùs, pero nada. Algun tempu despues, na yanüari 1965, nos a risibí un karta. Nos a haña e asignashon pa hasi e trabou di sirkuito. E tempu ei, Ruman Leon Weaver, kende aktualmente ta koordinadó di e Komité di Sukursal na Merka, tambe a ser nombrá pa sirbi komo superintendente sirkuito.

Djis pensa so riba e trabou di sirkuito tabata hasi mi nèrvioso. Mas o ménos un aña promé, e superintendente di distrito, James A. Thompson, Jr, a papia ku mi pa wak si mi tabata kualifiká pa a hasi e trabou. Bondadosamente, el a hala atenshon na algun punto ku mi mester a traha riba dje i a menshoná e kualidatnan ku un ruman mester tabatin pa e por ta un bon superintendente di sirkuito. No a dura muchu ku mi a bin realisá kon útil su konsehonan tabata. Ora mi a kuminsá traha den e trabou di sirkuito, Ruman Thompson tabata e promé superintendente di distrito ku mi a traha huntu kuné. Mi a siña hopi for di e ruman fiel i spiritual ei.

Mi ta balorá e yudansa ku mi a haña di mi fiel rumannan spiritual

E tempu ei, superintendente di sirkuito no tabata haña masha entrenamentu. Pa un siman largu, mi mester a opservá un otro superintendente di sirkuito durante su bishita na un kongregashon. I e siguiente siman, e tabata opservá mi durante mi bishita na un otro kongregashon. El a duna mi algun sugerensia i konseho i, despues di esei, mi tabata riba mi mes. Mi ta kòrda mi a puntra Gloria: “E mester bai kaba?” Ku tempu, mi a bin realisá algu importante: Semper tin bon ruman hòmber kla pa yuda bo. Ta abo mester ke yudansa. Te awe mi ta apresiá e yudansa ku mi a risibí di e ruman hòmbernan eksperensiá, manera J.  R. Brown, kende e tempu ei tabata un superintendente biahero, i Fred Rusk, kende tabata traha na Bètel.

E tempu ei, rasismo tabata un problema grandi. Un biaha, KKK a organisá un marcha den un pueblo na Tennessee ku nos tabata bishitá. Nos tabata prediká ku un grupo grandi di ruman i nos a disidí di tuma un pousa pa kumpra algu di kome. Ora mi tabata kana pa bai baño, mi a ripará ku un hòmber robusto koló kla ku tatuahe rasista a lanta i tabata kana bini mi tras. Un ruman hòmber koló kla kurpa grandi, kende tabata mas fuerte ku ami i e hòmber ei, a sigui nos. E ruman a puntra mi: “Tur kos ta bon, Ruman Herd?” E hòmber a bai mesora, sin usa baño. Atraves di aña, mi a bin komprondé ku rasismo no tin nada di haber ku hende su koló di kueru pero ku ta resultado di piká, esta, e piká ku nos a heredá di Adam. Mi a siña ku un ruman ta keda ruman, sin importá su koló di kueru, i ku lo e asta muri pa bo si ta nesesario.

UN FINAL FELIS

Mi a sirbi 12 aña den e trabou di sirkuito i 21 aña den e trabou di distrito. E añanan ei a enrikesé mi bida. Mi a haña hopi bendishon i tabatin hopi bunita eksperensia. Pero tabatin un otro bendishon na kaminda. Na ougùstùs 1997, nos soño di hopi aña a bira realidat: Nos a haña invitashon pa sirbi na Bètel na Merka, un 38 aña despues ku nos a apliká pa promé biaha. E siguiente luna, nos a kuminsá ku nos sirbishi na Bètel. Mi a kere ku tabata pa un tempu so e ruman hòmbernan responsabel na Bètel tabata ke pa mi yuda einan, pero no tabata asina.

Gloria tabata un hoya di mucha muhé tempu mi a kasa kuné, i te awe e ta un hoya

Na prinsipio, mi mester a sirbi den e Departamento di Sirbishi. Mi a siña hopi kos den e departamento ei. E ruman hòmbernan den e departamento ei mester a kontestá hopi pregunta delikado i difísil ku nan tabata haña di e kuerponan di ansiano i di e superintendentenan di sirkuito di henter e pais. Mi ta apresiá mashá kon e ruman hòmbernan ei a yuda mi i a entrená mi ku pasenshi. Si mi tin ku bolbe bai sirbi den e departamento ei, lo mi keda un nobato.

Ami ku Gloria stima Bètel. Semper nos a kustumbrá di lanta trempan, i e kustumber ei ta útil na Bètel. Despues di mas o ménos ún aña, mi a kuminsá sirbi komo ayudante di e Komité di Sirbishi di Kuerpo Gobernante di Testigunan di Yehova. Na 1999, mi a ser nombrá komo miembro di Kuerpo Gobernante. Mi a siña hopi kos kumpliendo ku e asignashon akí. Pero e kos di mas importante ku mi a siña ta ku ta Hesukristu, i no hende, ta dirigí e kongregashon kristian.

Desde 1999, mi tin e privilegio di sirbi komo miembro di Kuerpo Gobernante

Ora mi wak bèk, tin biaha mi ta sinti mi manera profeta Ámos. Yehova a tuma nota di e wardadó di karné humilde ei kende tabata hasi un trabou simpel. E tabata skèrfdó di figu sikamor, un fruta ku hende pober tabata kome. Dios a nombra Ámos komo profeta, un asignashon ku sigur a enrikesé su bida. (Ámos 7:14, 15, NW; nota) Yehova a tuma nota di mi, un kunukero pober di Liberty, Indiana, i a bendishoná mi rikamente, asina tantu ku ta muchu pa menshoná. (Pro. 10:22) Sí, mi a nase pober, pero Yehova a bendishoná mi rikamente, muchu mas di loke mi por a imaginá.