Skip to content

Skip to table of contents

ESPERIÉNSIA

Hahú ho kiak ikusmai sai riku

Hahú ho kiak ikusmai sai riku

Haʼu moris iha uma kiʼik ida neʼebé halo husi ai iha sidade kiʼik ida naran Liberty, Indiana, Estadus Unidus. Haʼu iha maun ida no biin naʼin-rua. Haʼu mós iha tan alin-mane naʼin-rua no alin-feto ida.

Haʼu moris iha uma kiʼik ida neʼebé halo husi ai

DURANTE tinan neʼebé haʼu eskola, laiha buat barak mak troka. Iha haʼu-nia eskola, kolega sira husi eskola primária toʼo eskola ramata mak hanesan deʼit. Iha sidade neʼe, ema barak koñese malu no hatene ema ida-idak nia naran.

Haʼu mak oan ida husi oan naʼin-hitu, no bainhira haʼu joven, haʼu aprende serbisu atu halo toʼos

Sidade Liberty iha toʼos kiʼik barak no baibain ema kuda batar. Bainhira haʼu moris, haʼu-nia aman serbisu ba toʼos-naʼin ida iha sidade neʼe. Nuʼudar joven, haʼu aprende kona-ba oinsá atu lori tratór no serbisu seluk tan kona-ba halo toʼos.

Haʼu-nia aman idade 56 ona bainhira haʼu moris no haʼu-nia inan idade 35. Maibé haʼu-nia aman sei forsa no saúde diʼak. Nia ema neʼebé gosta serbisu makaʼas no hanorin ami atu halo tuir nia. Maski nia la manán osan boot, ami iha hela-fatin, roupa no hahán. Nia sempre gasta tempu hamutuk ho ami. Haʼu-nia aman mate ho idade 93. Haʼu-nia inan mate ho idade 86. Sira naʼin-rua la serbí Jeová. Maibé haʼu iha alin-mane ida neʼebé serbí nuʼudar katuas kongregasaun ho laran-metin hahú husi tinan 1972.

HAʼU-NIA MORIS IHA TEMPU ULUK

Haʼu-nia inan mak ema neʼebé relijiozu tebes. Kada domingu, nia sempre lori ami bá igreja. Bainhira haʼu tinan 12, neʼe mak dala primeiru haʼu rona kona-ba Trindade. Tan neʼe haʼu husu ba haʼu-nia inan: “Oinsá mak Jesus bele sai nuʼudar Oan no Aman iha tempu neʼebé hanesan?” Haʼu sei hanoin-hetan ninia resposta: “Oan, neʼe mak mistériu ida. Ema labele hatene.” Neʼe mistériu duni ba haʼu. Maski nuneʼe, bainhira haʼu tinan 14, haʼu hetan batizmu iha mota kiʼik ida. Sira hatama haʼu iha bee laran ba dala tolu, ida ba Aman, ida ba Oan, no ida ba espíritu santu.

1952—Haʼu tinan 17, antes tama militár

Bainhira haʼu sei eskola sekundária, haʼu-nia kolega bokse ida lori haʼu tama bokse. Haʼu komesa tuir treinu no sai bokse ida iha organizasaun ho naran Golden Gloves. Haʼu-nia bokse la iha mudansa, tan neʼe tuir tiha bokse ba dala balu, haʼu para deʼit. Tuirmai, haʼu tama militár no sira haruka haʼu ba rai-Alemaña. Durante iha neʼebá, haʼu-nia komandante haruka haʼu tuir akademia militár tanba sira sente haʼu bele sai lideransa neʼebé diʼak. Sira hakarak haʼu hetan susesu iha militár. Maibé, haʼu lakohi serbí iha militár ba tempu kleur, tan neʼe serbí tiha ba tinan rua, haʼu sai husi militár iha tinan 1956. Lakleur, haʼu tama fali militár neʼebé úniku.

1954-1956—Haʼu tama militár ba tinan rua

HAHÚ MORIS NEʼEBÉ FOUN

Antes aprende lia-loos, filme no ema seluk halo haʼu hanoin sala kona-ba mane loloos mak hanesan saida. Haʼu hanoin katak, ema neʼebé koʼalia kona-ba Bíblia mak laʼós mane neʼebé forte. Maibé haʼu komesa aprende kona-ba buat balu neʼebé troka haʼu-nia moris. Loron ida, haʼu lori hela karreta mean jeitu ida no feto joven naʼin-rua hasé haʼu. Sira mak Testemuña ba Jeová no haʼu-nia kuñadu nia alin-feto. Uluk sira fahe ona Livru Haklaken no Matan-moris bá! mai haʼu, maibé haʼu sente Livru Haklaken susar tebes atu komprende. Sira konvida haʼu tuir reuniaun kiʼik ida kona-ba Bíblia neʼebé halaʼo iha sira-nia uma. Haʼu hatete ba sira katak haʼu sei hanoin lai. Ho oin-midar sira husu: “Promete?” Haʼu hatán: “Promete.”

Haʼu hanoin barak kona-ba promete neʼe, maibé haʼu hakarak halo tuir promete neʼe. Entaun kalan neʼe haʼu bá tuir reuniaun. Haʼu hakfodak hodi haree labarik kiʼik sira komprende didiʼak Bíblia! Maski haʼu sempre bá igreja ho haʼu-nia inan iha loron-domingu, haʼu laiha koñesimentu barak kona-ba Bíblia. Agora haʼu hakarak aprende liután, tan neʼe haʼu hakarak atu estuda Bíblia. Primeiru haʼu aprende katak Maromak Kbiit Boot Liu Hotu nia naran mak Jeová. Uluk haʼu husu ba haʼu-nia inan kona-ba Testemuña ba Jeová, nia dehan deʼit: “Oh, sira adora katuas ida naran Jeová.” Maibé agora haʼu sente katak haʼu-nia matan foin nakloke!

Haʼu laʼo ba oin lalais, tanba haʼu hatene katak haʼu hetan ona lia-loos. Liutiha fulan sia husi tempu neʼebé haʼu tuir reuniaun dala primeiru, haʼu hetan batizmu iha fulan-Marsu tinan 1957. Haʼu-nia hanoin troka ona, haʼu kontente tanba haʼu aprende saida mak Bíblia hanorin kona-ba mane forte. Jesus mak ema neʼebé perfeitu. Maski nia iha forsa boot liu fali mane hotu, maibé nia nunka baku malu, “nia husik ema haterus nia” hanesan Bíblia hakerek nanis ona. (Isaías [Yesaya] 53:2, 7) Haʼu aprende katak Jesus nia dixípulu neʼebé loos “tenke hatudu laran-diʼak ba ema hotu”.​—2 Timóteo 2:24.

Haʼu komesa pioneiru iha tinan 1958. Maibé haʼu tenke para ba tempu uitoan. Tanbasá? Tanba haʼu planu atu kaben ho Gloria, feto ida husi feto naʼin-rua neʼebé uluk konvida haʼu tuir reuniaun! Haʼu nunka arrepende ho desizaun neʼe. Gloria mak hanesan haʼu-nia fatuk-murak husi tempu uluk toʼo ohin loron. Mai haʼu, nia iha folin boot liu fali fatuk-murak no haʼu kontente tebes bele kaben ho nia! Husik nia konta uitoan kona-ba ninia moris:

“Ami maun-alin hamutuk naʼin-17. Haʼu-nia inan mak Testemuña neʼebé laran-metin. Nia mate bainhira haʼu tinan 14. Iha tempu neʼebá mak haʼu-nia aman hahú estuda Bíblia. Husi tempu neʼebé haʼu-nia inan mate, haʼu-nia aman halo arranju ida ho diretór eskola. Haʼu-nia biin besik ramata ona iha eskola sekundária, no haʼu-nia aman husu se bele ami naʼin-rua bá eskola iha loron neʼebé la hanesan. Ami tenke halo hanesan neʼe hodi tau matan ba alin sira neʼebé sei kiʼik no prepara hahán ba família antes haʼu-nia aman fila husi serbisu. Ami halo nuneʼe toʼo haʼu-nia biin ramata eskola. Família Testemuña rua mak estuda ho ami, no ami naʼin-11 sai Testemuña ba Jeová. Haʼu gosta haklaken, maski haʼu moedór. Husi tinan sira-neʼe haʼu-nia laʼen Sam ajuda haʼu hasoru sentimentu neʼe.”

Haʼu no Gloria kaben iha fulan-Fevereiru tinan 1959. Ami kontente pioneiru hamutuk. Iha fulan-Jullu, ami hatama formuláriu atu serbí iha Betel. Ami hakarak tebes atu serbí iha sede-jerál. Irmaun ida naran Simon Kraker entrevista ami no dehan katak Betel la simu kaben-naʼin iha tempu neʼebá. Maibé ami nafatin iha hanoin atu serbí iha Betel.

Ami hakerek karta ba sede-jerál, husu atu bá serbí iha fatin neʼebé presiza liután haklaken-naʼin. Sira haruka ami bá sidade Pine Bluff, Arkansas. Iha tempu neʼebá, iha kongregasaun rua deʼit, ida ba ema mutin no ida seluk ba ema metan. Ami hetan knaar atu bá iha kongregasaun ema metan neʼebé iha deʼit haklaken-naʼin 14.

SUSAR TANBA DISKRIMINASAUN

Karik Ita hanoin tanbasá mak Testemuña ba Jeová haketak ema mutin husi metan iha kongregasaun sira. Resposta simples mak, tanba iha tempu neʼebá laiha opsaun. Lei bandu ema mutin ho ema metan atu labele halibur hamutuk iha fatin públiku, hanesan iha fatin adorasaun no ema mós bele halo violénsia ba sira. Iha fatin barak, irmaun sira taʼuk ema sei estraga Reuniaun-Fatin sira, se ema mutin ho ema metan tuir reuniaun hamutuk. Situasaun hanesan neʼe akontese duni. Se Testemuña neʼebé metan haklaken husi uma ba uma iha ema mutin nia área, polísia sei kaer sira no karik ema sei baku sira. Tan neʼe atu bele halaʼo ami-nia serbisu haklaken ho diʼak, ami tenke halo tuir lei neʼe ho esperansa katak buat hotu sei troka sai diʼak liu.

Dala ruma la fasil atu haklaken. Bainhira ami haklaken iha área ema metan, dala ruma ami dere sala ema mutin nia odamatan. Ami tenke deside lalais atu haklaken uitoan ka husu deskulpa no bá fali uma seluk. Iha tempu neʼebá, neʼe mak situasaun neʼebé ami hasoru iha fatin balu.

Ami presiza serbisu hodi apoia ami-nia pioneiru. Serbisu barak neʼebé ami halo manán osan uitoan deʼit. Gloria hetan serbisu balu iha ema nia uma. Iha uma ida, uma-naʼin husik haʼu ajuda Gloria hodi halo serbisu ho lalais. Uma-naʼin neʼe fó hahán meiudia ba ami, no ami han tiha mak fila. Kada semana, Gloria estrika família ida nia roupa no haʼu halo serbisu iha jardín, hamoos janela, no serbisu seluk tan. Iha família ida neʼebé ema mutin, ami hamoos janela. Gloria hamoos husi laran, haʼu hamoos husi liʼur. Presiza loron tomak atu halo ida-neʼe, tan neʼe uma-naʼin fó hahán meiudia ba ami. Gloria han iha uma-laran maibé ketak husi uma-naʼin, no haʼu han iha karreta para fatin. Ba haʼu la problema tanba hahán neʼe gostu. Sira família neʼebé diʼak, maibé situasaun mak obriga sira trata ami iha dalan neʼe. Haʼu sei hanoin-hetan loron ida ami bá enxe mina, hotu tiha haʼu husu ba serbisu-naʼin neʼebé ema mutin se Gloria bele uza hariis-fatin. Nia losu matan ba haʼu no dehan: “Xave hela.”

LARAN-DIʼAK NEʼEBÉ HAʼU LABELE HALUHA

Ami mós iha tempu haksolok ho irmaun-irmán sira, no ami gosta tebes serbisu haklaken! Foufoun ami toʼo iha Pine Bluff, ami hela hamutuk ho irmaun ida neʼebé tau matan ba kongregasaun neʼe. Ninia feen seidauk adora Jeová. Gloria hahú estuda Bíblia ho ninia feen, no haʼu estuda ho sira-nia oan-feto hamutuk ho ninia oan-feto nia laʼen. Ikusmai, irmaun neʼe nia feen no oan-feto deside atu serbí Jeová hodi hetan batizmu.

Ami iha belun diʼak iha kongregasaun ema mutin. Sira mós konvida ami atu han-kalan hamutuk iha sira-nia uma, maibé ami tenke bá iha kalan atu ema labele haree ami. Iha tempu neʼebá, organizasaun Ku Klux Klan (KKK) sempre halo violénsia no diskriminasaun makaʼas. Haʼu hanoin-hetan mane ida tuur iha ninia varanda ho orgullu tanba hatais KKK ninia roupa. Maski ho situasaun neʼe, irmaun-irmán sira hatudu nafatin laran-diʼak ba malu. Iha tempu ida, irmaun ida sosa ami-nia karreta hodi ami bele iha osan atu tuir reuniaun boot. Fulan ida liutiha, ami sente kole tanba laʼo husi uma ba uma atu halaʼo estuda Bíblia. Bainhira ami fila ba uma, ami hakfodak. Ami-nia karreta para hela iha uma oin ho karta ida neʼebé dehan: “Haʼu fó fali imi-nia karreta nuʼudar prezente. Imi-nia irmaun.”

Iha tinan 1962 haʼu hetan konvite atu tuir Eskola ba Katuas no Atan ba Kongregasaun iha South Lansing, Novaiorke. Neʼe mak eskola neʼebé halaʼo ba fulan ida tomak ba katuas kongregasaun no katuas sira neʼebé vizita kongregasaun. Iha tempu neʼebá, haʼu laiha serbisu, no ami iha osan uitoan deʼit. Haʼu hetan entrevista iha kompañia ida iha Pine Bluff atu bele hetan serbisu. Se sira fó serbisu neʼe mai haʼu, neʼe katak haʼu mak ema metan primeiru neʼebé serbisu iha kompañia neʼe. Ikusmai, kompañia neʼe hakarak haʼu atu serbisu. Saida mak haʼu tenke halo? Haʼu laiha osan atu bá Novaiorke. Haʼu hanoin atu simu deʼit serbisu neʼe duké bá tuir eskola. Tuir loloos, haʼu prontu ona atu hakerek karta ba Betel, maibé buat ida akontese neʼebé haʼu nunka haluha.

Irmán ida husi ami-nia kongregasaun neʼebé ninia laʼen laʼós fiar-naʼin, fó osan ba haʼu. Nia ho ninia oan sira neʼebé sei kiʼik hadeer iha dadeer-saan nakukun atu ba hamoos duʼut iha toʼos-algodaun atu bele hetan osan hodi nuneʼe haʼu bele bá Novaiorke. Nia hatete: “Bá eskola no estuda halo didiʼak no filafali mai hodi hanorin fali ami!” Tuirmai haʼu koʼalia ho kompañia neʼebé hakarak fó serbisu mai haʼu, bele ka lae se semana lima tan mak haʼu komesa serbisu. Kompañia nia resposta mak: “Labele!” Maibé neʼe la problema. Haʼu halo ona desizaun. Haʼu kontente tebes tanba la simu serbisu neʼe.

Bainhira Gloria hanoin fali ba tempu neʼebé ami iha Pine Bluff, nia dehan: “Haʼu gosta haklaken iha fatin neʼe! Haʼu iha estudante Bíblia naʼin-15 toʼo 20. Ami haklaken husi uma ba uma iha dadeer, tuirmai halaʼo estuda Bíblia, dala ruma toʼo tuku 11 kalan. Serbisu haklaken furak tebes! Haʼu kontente atu kontinua halo ida-neʼe. Tuir loloos, haʼu lakohi atu troka haʼu-nia knaar neʼe hodi halaʼo fali serbisu nuʼudar katuas área nia feen, maibé neʼe mak Jeová nia hakarak.”

KNAAR ATU VIZITA KONGREGASAUN SIRA

Iha tempu ami pioneiru iha Pine Bluff, ami hatama formuláriu atu serbí nuʼudar pioneiru tempu-tomak. Ami-nia katuas vizitante hakarak ami atu ajuda iha kongregasaun ida iha Texas, no nia hakarak ami atu serbí nuʼudar pioneiru tempu-tomak iha neʼebá. Maibé ami hein resposta husi Betel ba tempu kleur no ikusmai ami simu karta iha fulan-Janeiru tinan 1965 hodi serbí nuʼudar katuas área! Irmaun Leon Weaver neʼebé ohin loron serbí iha Grupu Koordenadór ba Sukursál iha Estadus Unidus mós hetan knaar atu serbí nuʼudar katuas área iha tempu neʼebé hanesan.

Haʼu sente taʼuk kona-ba knaar neʼe. Tinan ida antes haʼu sai katuas área, katuas vizitante ida naran James A. Thompson, haree kona-ba haʼu-nia serbisu neʼebé haʼu halo iha kongregasaun no esplika ba haʼu oinsá mak bele sai katuas área neʼebé diʼak. Bainhira haʼu sai nuʼudar katuas área, haʼu rekoñese katak haʼu presiza duni matadalan sira-neʼe. Irmaun Thompson mak katuas vizitante primeiru neʼebé haʼu serbí hamutuk. Haʼu aprende buat barak husi irmaun laran-metin neʼe.

Haʼu hafolin tebes ajuda husi irmaun laran-metin sira

Iha tempu neʼebá, ladún iha treinamentu ba katuas área sira. Ba semana ida haʼu haree oinsá katuas área ida vizita kongregasaun. Tuirmai, nia haree fali oinsá haʼu halo vizita ba kongregasaun seluk ba semana ida. Depois nia fó sujestaun no matadalan balu. Tuirmai ami tenke halaʼo knaar neʼe mesamesak ona. Haʼu sei hanoin-hetan dehan ba Gloria: “Nia tenke bá agora ka?” Maibé ikusmai haʼu aprende buat importante ida katak sempre iha irmaun neʼebé diʼak prontu atu ajuda ita se ita hakarak atu simu ajuda. Haʼu hafolin ajuda neʼebé uluk haʼu simu husi irmaun sira neʼebé iha esperiénsia barak, hanesan irmaun James R. Brown neʼebé uluk serbí nuʼudar katuas área, no Fred Rusk husi Betel.

Diskriminasaun akontese makaʼas iha tempu neʼebá. Loron ida, KKK halaʼo demonstrasaun iha sidade ida iha Tennesse, fatin neʼebé ami vizita. Haʼu hanoin-hetan loron ida ami-nia grupu haklaken bá restaurante ida atu deskansa uitoan. Bainhira haʼu atu bá hariis-fatin, mane ida ho oin hirus no nia iha tato rasista nian laʼo tuir haʼu. Maibé irmaun mutin ida, isin boot tebes laʼo tuir mai no husu: “Buat hotu diʼak irmaun Herd?” Mane neʼe sai lalais maski seidauk uza hariis-fatin. Iha tinan barak nia laran, haʼu haree diskriminasaun akontese laʼós tanba ita-nia kór, maibé tanba sala husi Adão. No haʼu mós aprende katak ita-nia irmaun sira nunka fihir ema, sira prontu atu mate ba malu.

IKUSMAI SAI RIKU

Ami halaʼo knaar vizita kongregasaun sira ba tinan 33. Ami hetan esperiénsia no bensaun barak. Iha fulan-Agostu tinan 1997, ami-nia mehi sai realidade. Ami simu konvite atu serbí iha Betel iha Estadus Unidus maizumenus tinan 38 liutiha husi tinan neʼebé ami hatama formuláriu. Iha fulan-Setembru, ami hahú serbí iha Betel. Haʼu hanoin katak haʼu sei ajuda ba tempu uitoan deʼit iha Betel, maibé ida-neʼe la akontese.

Gloria mak hanesan haʼu-nia fatuk-murak husi tempu uluk toʼo ohin loron

Haʼu-nia knaar primeiru mak iha Departamentu Serbisu nian. Haʼu aprende buat barak! Irmaun sira iha departamentu neʼe tenke hatán ba pergunta komplikadu oioin husi katuas kongregasaun no katuas área sira. Haʼu hafolin tebes irmaun sira neʼebé treinu haʼu ho pasiénsia. Se haʼu hetan fali knaar neʼe, haʼu sei presiza aprende buat barak liután husi irmaun sira.

Haʼu no Gloria gosta tebes serbí iha Betel. Ami toman hadeer sedu, no neʼe ajuda ami iha Betel. Maizumenus tinan ida liutiha, haʼu hahú serbí nuʼudar ajuda-naʼin ba Komisaun Serbisu nian iha Grupu Administradór husi Testemuña ba Jeová. Tuirmai iha tinan 1999, haʼu hetan knaar atu serbí nuʼudar membru ida husi Grupu Administradór. Haʼu aprende ona buat barak husi knaar neʼe. Maibé lisaun importante liu neʼebé haʼu aprende mak Jesus Kristu mak ulun ba kongregasaun, laʼós ema.

Husi tinan 1999, haʼu hetan priviléjiu atu serbí nuʼudar membru ida iha Grupu Administradór

Bainhira haʼu hanoin fali kona-ba haʼu-nia moris, dala ruma haʼu sente hanesan uitoan ho profeta Amós. Amós mak bibi-atan neʼebé haraik-an, nia mós halo serbisu hodi tau matan ba ai-sikómoro, ema kiak nia hahán. Maibé Maromak hili nia atu sai profeta, neʼe mak knaar neʼebé lori bensaun duni. (Amós 7:14, 15) Nuneʼe mós, maski haʼu mak toʼos-naʼin kiak nia oan husi sidade Liberty, Indiana, maibé Jeová haree haʼu, no nia haraik bensaun barak mai haʼu toʼo labele sura! (Provérbios [Amsal] 10:22) Maski uluk haʼu moris nuʼudar ema kiak, maibé ikusmai haʼu sai riku iha dalan espirituál nian, haʼu nunka imajina ida-neʼe!