Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA KI HE MO‘UÍ

Kamata‘anga Masiva​—Iku‘anga Fakakoloa

Kamata‘anga Masiva​—Iku‘anga Fakakoloa

Na‘e fā‘ele‘i au ‘i ha fale kupu‘i ‘akau loki-taha ‘i ha ki‘i kolo si‘isi‘i ‘aupito ko Liberty, ‘i Indiana, ‘Amelika. Na‘e ‘osi ‘i ai ha foha ‘e toko taha mo e ‘ofefine ‘e toko ua ‘a ‘eku ongo mātu‘á ‘i he taimi na‘e fā‘ele‘i ai aú. Ki mui ai, na‘e fanau‘i ai ‘e he‘eku fa‘eé ‘a hoku ongo ki‘i tokoua iiki mo hoku tuofefine si‘isi‘i.

Ko e fale kupu‘i ‘akau na‘e fā‘ele‘i ai aú

LOLOTONGA ‘a e ngaahi ta‘u ‘o ‘eku akó, na‘e ‘ikai ke lahi ai ha liliu. Ko ho kaungā-kalasi ‘i he ‘uluaki ta‘ú ‘a e fa‘ahinga tatau pē ‘oku mou ‘osi fakataha mei he akó ‘i he ta‘u faka‘osí. Na‘á ke ‘ilo‘i lelei ‘a e hingoa ‘o e tokolahi taha ‘o e kakai ‘i he koló, pea na‘a nau ‘ilo‘i ho hingoá.

Ko e taha au ‘i he fānau ‘e toko fitu, pea na‘á ku ako ke ngāue ‘i he fāmá ‘i he‘eku kei si‘í

Na‘e takatakai‘i ‘a e kolo ko Liberty ‘e ha fanga ki‘i faama, pea ko e ngoue tefitó ko e koane. ‘I he taimi na‘e fā‘ele‘i ai aú, na‘e ngāue ‘a ‘eku tamaí ki ha tokotaha faama ‘i he feitu‘ú. ‘I he‘eku ta‘u hongofulu tupú, na‘á ku ako ai ke faka‘uli ‘i ha palau pea fai mo e ngāue kehe ‘i he fāmá.

Na‘e ‘osi motu‘a ‘a ‘eku tamaí. Na‘á ne ta‘u 56 ‘i hono fā‘ele‘i aú, pea na‘e ta‘u 35 ‘a ‘eku fa‘eé. Neongo ia, na‘e mālohi mo mo‘ui lelei ‘a ‘eku tamaí. Na‘á ne manako ke ngāue mālohi peá ne ako‘i ‘a ‘ene fānaú kotoa ke nau manako foki ai. Na‘e ‘ikai ‘aupito ke ne ma‘u ha pa‘anga lahi, ka na‘á ne tokonaki ha nofo‘anga ke mau nofo ai, vala ke tui, mo e me‘akai fe‘unga ke mau kai. Pea na‘á ne fakamoleki ma‘u pē ha taimi mo kimautolu. Na‘e ta‘u 93 ‘a ‘eku tamaí ‘i he‘ene maté. Na‘e mate ‘a ‘eku fa‘eé ‘i hono ta‘u 86. Na‘e ‘ikai ha taha ‘o kinaua ‘e tauhi kia Sihova. Kae kehe, ko e taha ‘o hoku fanga tokouá, na‘á ne hoko ko ha mātu‘a faitōnunga talu mei he 1972.

NGAAHI TA‘U ‘I HE‘EKU KEI SI‘Í

Na‘e lotu fefeka ‘aupito ‘a ‘eku fa‘eé. Na‘á ne ‘ave kimautolu ki he siasi Papitaisó ‘i he Sāpate kotoa pē. ‘I he‘eku ta‘u 12, na‘á ku ‘uluaki fanongo ai ‘i he tokāteline Tolu-Taha‘i-‘Otuá. Ko ia na‘á ku ‘eke ange ki he‘eku fa‘eé: “‘E lava fēfē ke hoko fakatou‘osi ‘a Sīsū ko e ‘Alo mo e Tamai ‘i he taimi tatau?” ‘Oku ou manatu‘i ‘a ‘ene talí: “Tamasi‘i, ko ha misiteli ia. Na‘e ‘ikai fakataumu‘a ia ke tau mahino‘i.” Ko ha misiteli mo‘oni ia kiate au. Kae kehe, ‘i he‘eku ta‘u 14 nai, na‘á ku papitaiso ai ‘i ha ki‘i vaitafe ‘i he feitu‘ú. Na‘a nau fakauku tu‘o tolu au ‘i he vaí, ko e taha ki he Tamaí, taha ki he ‘Aló, pea taha ki he laumālie mā‘oni‘oní!

1952—‘I hoku ta‘u 17, ki mu‘a ke u hū ki he sōtiá

Lolotonga ‘eku ‘i he ako‘anga mā‘olungá, na‘e ‘i ai hoku kaume‘a ko ha tokotaha fuhu, pea na‘á ne faka‘ai‘ai au ke u ‘ahi‘ahi kau ‘i he fuhú. Ko ia na‘á ku kamata ako fuhu, peá u hoko ko ha mēmipa ‘i ha kautaha fuhu, ko e Golden Gloves. Na‘e ‘ikai ke fu‘u sai ‘a ‘eku fuhú, ko ia ‘i he hili ‘eku kau ‘i ha ngaahi fuhu, na‘á ku tuku ange ia. Ki mui ai, na‘e ui au ki he Kau Tau ‘Ameliká pea na‘e ‘ave au ki Siamane. Lolotonga ‘eku ngāue aí, na‘e ‘ave au ‘e hoku kau mā‘olungá ki ha ‘apiako fakakautau koe‘uhí na‘a nau fakakaukau ‘e lava ke u hoko ko ha taki lelei. Na‘a nau loto ke u ‘ai ‘a e ngāue fakakautaú ko ‘eku ngāue tu‘uma‘ú ia. Kae kehe, na‘e ‘ikai te u loto ke nofo ma‘u ‘i he ngāue fakakautaú, ko ia ‘i he hili ‘eku faka‘osi ‘a hoku fatongia ‘i he ta‘u ‘e uá, na‘á ku mavahe mei he kau taú ‘i he 1956. Kae kehe, ‘ikai fuoloa mei ai, na‘á ku kau ‘i ha kau tau kehe ‘aupito.

1954-1956—Na‘á ku fakamoleki ‘a e ta‘u ‘e ua ‘i he Kau Tau ‘a ‘Ameliká

KAMATA HA MO‘UI FO‘OU

Ki mu‘a ke u ako ‘a e mo‘oní, na‘á ku ma‘u ha fakakaukau hala ki he tu‘unga ‘oku totonu ke ‘i ai ha tangata mo‘oni. Na‘e tākiekina au ‘e he ngaahi faivá mo e fa‘ahinga takatakai ‘iate aú. Na‘á ku fakakaukau au ko e kau tangata na‘e talanoa fekau‘aki mo e Tohi Tapú na‘e ‘ikai te nau ngali tangata. Ka na‘e kamata ke u ako ha ngaahi me‘a ‘a ia na‘e liliu ai ‘eku mo‘uí. ‘I he ‘aho ‘e taha, lolotonga ‘eku faka‘uli ‘i he‘eku kā sitaila lanu kulokula ‘i he loto koló, na‘e ta‘alo mai kiate au ha ongo finemui ke u ‘alu ange. Ko e ongo tuofefine iiki kinaua ‘o e tangata na‘e mali mo hoku tuofefine lahí. Ko e ongo finemui ko ení ko e ongo Fakamo‘oni ‘a Sihova. Na‘á ku tali ki mu‘a meiate kinaua ha ngaahi makasini Taua Le‘o mo e ‘Ā Hake!, ka na‘á ku ongo‘i na‘e ki‘i faingata‘a ke u mahino‘i ‘a e Taua Le‘o. Kae kehe, ‘i he taimi ko ení, na‘á na fakaafe‘i au ki ha Ako Tohi ‘a e Fakataha‘angá, ko ha ki‘i fakataha ki ha ako Tohi Tapu mo e fetalanoa‘aki ‘a ia na‘e fai ‘i hona ‘apí. Na‘á ku tala ange te u fakakaukau ki ai. Na‘á na malimali mo ‘eke mai, “Palōmesi?” Na‘á ku pehē ange, “Palōmesi atu.”

Na‘á ku fakatomala ‘i hono lea‘aki iá, ka na‘á ku ongo‘i he‘ikai lava ke u maumau‘i ‘a ‘eku palōmesí. Ko ia na‘á ku ‘alu ‘i he pō ko iá ki he fakatahá. Na‘e maongo lahi taha kiate au ‘a e fānaú. Na‘e ‘ikai lava ke u tui ki he lahi ‘o ‘enau ‘ilo fekau‘aki mo e Tohi Tapú! Neongo na‘á ku ‘alu ki he lotú mo ‘eku fa‘eé ‘i he Sāpate kotoa pē, na‘e kei si‘isi‘i ‘aupito ‘a ‘eku ‘ilo fekau‘aki mo e Tohi Tapú. Na‘á ku loto mo‘oni he taimi ko ení ke u ako lahi ange, ko ia na‘á ku tali ai ke u ako Tohi Tapu. Ko e taha ‘o e ngaahi me‘a na‘á ku fuofua akó ko e huafa fakafo‘ituitui ‘o e ‘Otua Māfimafi-Aoniú ko Sihova. ‘I he ngaahi ta‘u ki mu‘á, ‘i he‘eku fehu‘i ki he‘eku fa‘eé fekau‘aki mo e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová, na‘á ne pehē mai pē, “‘Oo, ‘oku nau lotu ki ha tangata‘eiki ko Sihova.” Ka na‘á ku ongo‘i ‘i he taimi ko ení na‘e ‘ā ‘a hoku matá!

Na‘e vave ‘eku fakalakalaká, he na‘á ku ‘ilo‘i kuó u ma‘u ‘a e mo‘oní. ‘I Ma‘asi 1957, ko e māhina pē ia ‘e hiva mei he‘eku ‘uluaki ma‘u fakatahá, na‘á ku papitaiso ai. Na‘e liliu ‘a ‘eku fakakaukaú. ‘Oku ou fiefia lahi ‘i he‘eku ako ‘a e me‘a ‘oku ako‘i ‘e he Tohi Tapú fekau‘aki mo e tangata mo‘oní. Ko Sīsuú ko ha tangata haohaoa. Na‘e lahi ange hono mālohí mo e mafaí ‘i ha toe tangata pē. Ka na‘e ‘ikai te ne kau ‘i ha fuhu. ‘I hono kehé, “na‘á ne tuku atu ia ke ngaohikovi‘i,” ‘o hangē pē ko ia na‘e tomu‘a talá. (‘Ai. 53:2, 7) Na‘á ku ‘ilo‘i ko ha tokotaha muimui mo‘oni ‘ia Sīsū “‘oku fiema‘u ke ne hoko ‘o anga-fakaalaala ki he tokotaha kotoa pē.”​—2 Tīm. 2:24.

Na‘á ku kamata tāimu‘a ‘i he ta‘u hono hokó, ‘i he 1958. Kae kehe, na‘e vave ‘a e pau ke ta‘ofi ia ‘i ha taimi nounou. Ko e hā hono ‘uhingá? Na‘á ku fili ke mali mo Gloria, ko e taha ‘o e ongo finemui na‘á na fakaafe‘i au ki he ako tohí! Kuo ‘ikai ‘aupito ke u faka‘ise‘isa ‘i he fili ko iá. Ko ha fo‘i siueli ‘a Gloria ‘i he taimi ko iá, pea ko ha fo‘i siueli ia ‘i he ‘ahó ni. Kiate au ‘okú ne mahu‘inga ange ‘i he taiamoni mahu‘inga tahá, pea ‘oku ou fiefia ‘aupito ‘i he‘eku mali mo iá! Tuku ke ne fakamatala atu ha me‘a fekau‘aki mo ia:

“Na‘e toko 16 ‘a hoku fanga tuonga‘ané mo e fanga tokouá. Ko ‘eku fa‘eé ko ha Fakamo‘oni faitōnunga. Na‘á ne mate ‘i he‘eku ta‘u 14. Hili iá na‘e kamata ke ako Tohi Tapu ‘a ‘eku tamaí. Koe‘uhi ko e ‘ikai ke toe ‘i ai ‘emau fa‘eé, na‘e fai ‘e he‘eku tamaí ha fokotu‘utu‘u mo e pule akó. ‘I he taimi ko iá ko hoku tokoua lahi tahá na‘e ‘i hono ta‘u faka‘osi ‘i he ako‘anga mā‘olungá, pea na‘e kole ‘e he‘ema tamaí pe ‘e lava ke ma ako ‘i ha ngaahi ‘aho ‘o taufetongi. ‘I he founga ko iá, ‘e lava ke ‘i ‘api ai ha taha ‘o kimaua ‘o tokanga‘i ‘a e fanau iiki angé. Na‘e toe lava foki ke ma teuteu ‘a e kai efiafi ‘a e fāmilí ke maau ‘i he taimi ‘e foki mai ai ‘emau tamaí mei he ngāué. Na‘e loto-lelei ki ai ‘a e pule akó, pea na‘á ma fai hokohoko ia ‘o a‘u ki he ‘osi ‘a e ako ‘a hoku tokouá. Na‘e ako mo kimautolu ha ongo fāmili Fakamo‘oni, pea ko e toko 11 ‘o kimautolu fānaú na‘a mau hoko ko e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihova. Na‘á ku fiefia ‘i he ngāue fakamalangá, neongo na‘á ku mātu‘aki mā ma‘u pē. Kuo tokoni‘i au ‘e hoku husepānití, ‘e Sam, ‘i he me‘a ko iá ‘i he faai mai ‘a e ngaahi ta‘ú.”

Na‘á ku mali mo Gloria ‘i Fepueli 1959. Na‘á ma fiefia ‘i he tāimu‘a fakatahá. ‘I Siulai ‘o e ta‘u ko iá, na‘á ma tohi kole ai ki he ngāue ‘i he Pētelí. Na‘á ma loto mo‘oni ke ngāue ‘i he ‘ulu‘i ‘apitanga ‘i he māmaní. Na‘e faka‘eke‘eke kimaua, ‘e ha tokoua ‘ofeina ko Simon Kraker. Na‘á ne tala mai ‘oku ‘ikai ke tali ‘a e ngaahi hoa malí ki Pēteli ‘i he taimi ko iá. Na‘á ma kei loto pē ke ngāue ‘i Pēteli, ka na‘e fe‘unga mo e ngaahi ta‘u lahi ki mu‘a peá ma toki a‘u ki ai.

Na‘á ma tohi ki he ‘ulu‘i ‘apitanga ‘i he māmaní ‘o kole ke ‘ave kimaua ki he feitu‘u na‘e fiema‘u ai ha kau malanga tokolahi angé. Na‘a nau ‘omai ha fili pē ‘e taha ke ma fai: Ko e ‘alu ki Pine Bluff, Arkansas. ‘I he ngaahi ‘aho ko iá, na‘e ‘i ai ha fakataha‘anga ‘e ua ‘i Pine Bluff. Ko e fakataha‘anga ‘e taha na‘e ‘i ai ‘a e kau malanga pālangi, pea ko e fakataha‘anga ‘e tahá na‘e ‘i ai ‘a e kau malanga ‘uli‘uli. Na‘e ‘ave kimaua ki he fakataha‘anga ‘uli‘ulí, ‘a ia na‘e ‘i ai ‘a e kau malanga pē ‘e toko 14.

NGAAHI FAINGATA‘A KOE‘UHI KO E MĀVAHEVAHÉ MO E LAU-LANÚ

Te ke fifili nai pea ko e hā na‘e fakamavahevahe‘i ai ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘a e kau malanga ‘uli‘ulí mei he kau malanga pālangí. Pea ko e talí na‘e ‘ikai ha‘amau fili ke toe fai ‘i he ngaahi ‘aho ko iá. Na‘e ta‘efakalao ke fakatahataha ha ongo matakali, pea na‘e ‘i ai foki mo e palopalema ‘i he fakamālohí. ‘I he ngaahi feitu‘u lahi, na‘e ilifia ai ‘a e fanga tokouá na‘a faka‘auha honau Fale Fakataha‘angá kapau ‘e fakataha ai ke lotu ha ongo matakali ‘e ua. Na‘e hoko mo‘oni ha ngaahi me‘a pehē. Kapau na‘e malanga fale ki he fale ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘uli‘ulí ‘i he feitu‘u ‘o e kau pālangí, na‘e puke kinautolu pea ‘oku ngalingali na‘e haha kinautolu. Ko ia koe‘uhi ke ‘osi ‘a e ngāue fakamalangá, na‘a mau talangofua ki he ngaahi laó pea ‘amanaki ‘e liliu ‘o toe lelei ange ‘a e ngaahi me‘á.

Na‘e ‘ikai ke faingofua ma‘u pē ‘emau ngāue fakafaifekaú. ‘I he‘emau malanga ‘i ha feitu‘u ngāue ‘o e kau ‘uli‘ulí, na‘a mau tukituki fāinoa atu ai ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘i ha matapā ‘o ha fāmili pālangi. Na‘e pau ke mau fili fakavavevave: Te mau ‘ahi‘ahi fai ha ki‘i tu‘uaki Fakatohitapu nounou pe kole fakamolemole pē pea hiki ki he fale hono hokó? Na‘e pehē ‘a e ngaahi me‘á ‘i he ngaahi ‘aho ko iá.

Ko e mo‘oni, ‘i he tu‘unga ko e ongo tāimu‘á, na‘e kei fiema‘u ke ma ngāue‘i ha pa‘anga ke mo‘ui ai. Ko e lahi taha ‘o ‘ema ngaahi ngāué na‘e tola ‘e tolu ‘i he ‘aho ‘a e totongí. Na‘e ‘i ai ha fanga ki‘i ngāue tauhi ‘api ‘a Gloria. Na‘e faka‘atā au ke tokoni kiate ia ‘i he ‘api ‘e taha koe‘uhi ke lava ‘o ‘osi vave ange ‘ene ngāué. Na‘e ‘omai ‘e he fāmilí ‘ema kai ho‘atā, ‘a ia na‘á ma kai mo Gloria ki mu‘a ke ma mavahé. ‘I he uike taki taha, na‘e fai ai ‘e Gloria ‘a e haiane ‘a ha fāmili ‘e taha. Na‘á ku ngāue ‘i he ngoué, fufulu matapā sio‘ata, pea tokanga‘i ‘a e ngaahi ngāue kehe ‘i he ‘apí. ‘I he ‘api ‘o ha fāmili pālangi ‘e taha, na‘á ma fufulu matapā sio‘ata ai. Lolotonga ‘a e fufulu ‘e Gloria ‘a e tafa‘aki ‘i lotó, na‘á ku fufulu ‘e au ‘a e tafa‘aki ‘i tu‘á. Na‘e fe‘unga ia mo e ‘aho kakato, ko ia na‘a nau ‘omai ‘ema kai ho‘atā. Na‘e kai ‘a Gloria ‘i loto ‘i he falé ka na‘e pau ke ne nofo mavahe mei he fāmilí. Na‘e pau ke u kai ‘i tu‘a ‘i he tau‘anga me‘alelé, ka na‘e ‘ikai te u tokanga ki ai. Ko ha fo‘i kai lelei mo‘oni ia. Ko ha fāmili lelei ia, ka na‘e uesia kinautolu ‘e he kakai takatakai ‘iate kinautolú. ‘Oku ou manatu‘i ‘a e taimi ‘e taha na‘á ma tu‘u ai ‘i ha pausa. Hili hono ‘utu ‘ema kaá, na‘á ku kole ange ki he pālangi na‘á ne tokanga‘í pe ‘e lava ke ngāue‘aki ‘e Gloria ‘a e falemālōloó. Na‘á ne sio mata ‘ita mai mo pehē, “‘Oku loka ia.”

NGAAHI NGĀUE ANGA-‘OFA FAKANGALONGATA‘A

‘I he tafa‘aki ‘e tahá, na‘á ma ma‘u ha ngaahi taimi fakalata mo e fanga tokouá, pea na‘á ma ‘ofa ‘i he‘ema ngāue fakafaifekaú! ‘I he‘ema ‘uluaki a‘u ki Pine Bluff, na‘á ma nofo mo e tokoua ‘a ia ko e sevāniti ia ‘a e fakataha‘angá ‘i he taimi ko iá. Na‘e te‘eki ai ke kau ‘a hono uaifí ‘i he mo‘oní, pea na‘e kamata ke ako Tohi Tapu mo ia ‘a Gloria. Lolotonga ení, na‘á ku kamata ha ako mo e ‘ofefine ‘o e ongo me‘á pea mo hono husepānití. Ko e fa‘eé mo ‘ene ta‘ahiné na‘á na fakatou fili ke tauhi kia Sihova peá na papitaiso.

Na‘e ‘i ai homa ngaahi kaume‘a ‘ofeina ‘i he fakataha‘anga pālangí. Na‘a nau fa‘a fakaafe‘i kimaua ki honau ‘apí ki ha kai efiafi, ka na‘e toki lava pē ke ma ‘alu ki ai ‘i he‘ene fakapo‘ulí koe‘uhi ke ‘oua na‘a sio mai ha taha ki he‘emau fakatahatahá. Ko e Ku Klux Klan (KKK), ko ha kautaha ‘okú ne pouaki ‘a e lau-lanú mo e fakamālohí, na‘e longomo‘ui ‘aupito ‘i he taimi ko iá. ‘I he pō Halouini ‘e taha ‘oku ou manatu‘i ai ‘eku sio ki ha tangata ‘okú ne tangutu mai ‘i hono falefakatoló, ‘okú ne laukau‘aki hono tui ‘a e teunga ‘oku angamaheni‘aki hono tui ‘e he kau mēmipa ‘o e KKK. Kae kehe, ko e ngaahi hokosia ‘ikai leleí, na‘e ‘ikai ke ta‘ofi ai hono fakahāhā ‘e he fanga tokouá ‘a e anga-‘ofá. ‘I he fa‘ahita‘u māfana ‘e taha, na‘á ma fiema‘u ai ha pa‘anga koe‘uhí ke ma ō ki he fakataha-lahí, pea na‘e loto-lelei ha tokoua ke ne fakatau ‘ema me‘alele Ford 1950 ke malava ai ‘o ma ō. ‘I he ‘aho ‘e taha, ko e māhina ia ‘e taha mei ai, na‘á ma hela‘ia ‘aupito hili ‘ema luelue ‘i he fale ki he fale ‘i he velá ‘o fai ha ngaahi ako Tohi Tapu lahi. Na‘á ma foki leva ki ‘api peá ma ‘ohovale. Ko ‘ema kaá ē na‘e tau mai ‘i mu‘a ‘i he falé! ‘Oku ‘i ai ha ki‘i tohi ‘i he sio‘atá na‘e pehē mai ai, “‘E lava ke mo toe ma‘u ho‘omo kaá ko e me‘a‘ofa ia meiate au. Mei homo tokoua.”

Na‘e mātu‘aki maongo kiate au ha toe ngāue anga-‘ofa ‘e taha. ‘I he 1962, na‘e fakaafe‘i ai au ke u kau ‘i he Ako Fakafaifekau ‘o e Pule‘angá ‘i South Lansing, Niu ‘Ioke. Ko ha māhina kakato ia ‘o e ako ki he kau ‘ovasia ‘o e ngaahi fakataha‘angá, ngaahi sēketí, mo e ngaahi vahefonuá. ‘I he taimi ko iá na‘e ‘ikai ha‘aku ngāue, pea na‘e si‘i ‘aupito ‘a e pa‘anga na‘á ma ma‘ú. Kae kehe, na‘e faka‘eke‘eke au ‘e ha kautaha telefoni ‘i Pine Bluff ki ha ngāue. Kapau te nau haea au, te u hoko ai ko e fuofua tangata ‘uli‘uli ke ngāue ‘i he kautaha ko iá. Na‘e faifai pē ‘o nau tala mai ‘oku nau loto ke u ma‘u ‘a e ngāué. Ko e hā te u faí? Na‘e ‘ikai ha‘aku pa‘anga ke folau ki Niu ‘Ioke. Na‘á ku fakakaukau fakamātoato ke tali ‘a e ngāué pea tuku ange ‘a e fakaafe ki he akó. ‘I he‘eku teu ke tohi ki Pētelí na‘e hoko ai ha me‘a he‘ikai ‘aupito ke ngalo ‘iate au.

Ko ha tuofefine ‘i he‘emau fakataha‘angá, ‘a ia na‘e ‘ikai ke ‘i he mo‘oní hono husepānití, na‘á ne tukituki mai ‘i he pongipongi ‘e taha ‘i homa matapaá peá ne ‘omai kiate au ha sila. Na‘e fonu ia ‘i he pa‘angá. Ko ia mo e ni‘ihi ‘o ‘ene fānau īkí na‘a nau ‘ā pongipongia ‘o ‘alu ki he ngaahi ngoue‘anga vavaé ‘o ta‘ata‘aki vao ai. Na‘a nau fai eni koe‘uhí ke ma‘u ha pa‘anga fe‘unga koe‘uhi ke u lava ‘o ‘alu ki Niu ‘Ioke. Na‘á ne tala mai, “‘Alu ki he akó ‘o ako ‘a e me‘a lahi taha te ke malavá, peá ke foki mai ‘o ako‘i kimautolu!” Ki mui ai, na‘á ku kole ange ki he kautaha telefoní pe ‘e lava ke u kamata ngāue ma‘anautolu ‘i ha uike ‘e nima ki mui ange ‘i he me‘a na‘e fai ki ai ‘a e palaní. Na‘e papau ‘a e talí, ko e “‘Ikai!” Ka na‘e ‘ikai fai ha tokanga ki ai. Kuo ‘osi fai ‘eku filí. ‘Oku ou fiefia lahi ‘i he ‘ikai te u tali ‘a e ngāue ko iá!

Ko e anga eni ‘o e manatu ‘a Gloria ki homa taimi ‘i Pine Bluff: “Na‘á ku ‘ofa ‘i he feitu‘u ngāué! Na‘e ‘i ai ‘eku ako Tohi Tapu ‘e 15 ki he 20. Ko ia na‘á ma fa‘a ō ai ‘i he ngāue fale ki he falé ‘i he pongipongí pea toki fai leva ‘a e ngaahi ako Tohi Tapú ‘i he toenga ‘o e ‘ahó, ‘o a‘u ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ki he 11 po‘ulí. Na‘e fakalata ‘aupito ‘a e malangá! Na‘á ku mei fiefia ke nofo pē ai. Kuo pau ke u fakahaa‘i na‘e ‘ikai mo‘oni te u loto ke fetongi ‘a hoku vāhenga-ngāué pea kau ‘i he ngāue fakasēketí, ka na‘e ‘i ai ‘a e me‘a kehe na‘e ‘i he fakakaukau ‘a Sihová.” Ko e mo‘oni na‘e pehē.

MO‘UI ‘I HE NGĀUE FEFONONGA‘AKÍ

Lolotonga ‘ema tāimu‘a ‘i Pine Bluff, na‘á ma tohi kole ai ke ma tāimu‘a makehe. Na‘á ma ‘amanekina mo‘oni ‘e fili kimaua. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhí na‘á ma ‘ilo‘i ko ‘emau ‘ovasia fakavahé na‘á ne fiema‘u ke ma tokoni ki ha fakataha‘anga ‘i Tekisisi, pea na‘á ne fiema‘u ke ma ngāue ai ko e ongo tāimu‘a makehe. Na‘á ma sai‘ia ‘i he fakakaukau ko ení. Ko ia na‘á ma tatali mo tatali, ‘i he ‘amanaki ke fai mai ha tali, ka na‘e ‘ikai pē ke ‘i ai ha tohi ‘i he puha meilí. Faifai atu pē, na‘e ma‘u ha tohi. Na‘e vahe‘i kimaua ki he ngāue fefononga‘akí! Na‘e hoko ia ‘i Sanuali 1965. Ko Tokoua Leon Weaver, ‘a e sea ‘o e Kōmiti Va‘a ‘i ‘Ameliká ‘i he taimi ko iá, na‘e fili ia ke ne ngāue ko ha ‘ovasia sēketi ‘i he taimi tatau.

Na‘á ku manavasi‘i ‘i he hoko ko ha ‘ovasia sēketí. ‘I ha ta‘u nai ‘e taha ki mu‘a ai, na‘e vakai‘i ai ‘e he ‘ovasia fakavahé, ko A. Thompson, Jr., ‘a ‘eku tohi kolé. Na‘á ne fakamatala‘i anga-‘ofa mai ‘a e me‘a ‘e lava ke u fakalelei‘í, ‘o ne fakahaa‘i mai ‘a e ngaahi pōto‘i ‘oku fiema‘u ki ha ‘ovasia sēketi lelei. ‘I he‘eku kamata pē ‘i he ngāue fakasēketí, na‘á ku ‘ilo‘i ai ‘a e lahi ‘o ‘eku fiema‘u ‘a e akonaki ko iá. Hili hono fili aú, ko Tokoua Thompson ‘a e ‘uluaki ‘ovasia fakavahe na‘á ku ngāue mo iá. Na‘á ku ako ha me‘a lahi mei he tokoua faitōnunga ko iá.

‘Oku ou koloa‘aki ‘a e tokoni na‘á ku ma‘u mei he fanga tokoua taukeí

‘I he ngaahi ‘aho ko iá, na‘e si‘i ‘a e ako na‘e ma‘u ‘e ha ‘ovasia sēketi. Na‘á ku siofi ha ‘ovasia sēketi ‘i he uike ‘e taha ‘i he‘ene ‘a‘ahi ki ha fakataha‘anga. Hili iá na‘á ne siofi au ‘i he uike ‘e taha ‘i he‘eku ‘a‘ahi ki ha fakataha‘anga ‘e taha. Na‘á ne fai mai leva ha ngaahi fokotu‘u mo ha fakahinohino. Ka ‘i he hili iá na‘á ma toe toko ua pē. ‘Oku ou manatu‘i ‘eku pehē ange kia Gloria, “‘Oku fiema‘u koā ke ne mavahe he taimí ni?” Kae kehe, na‘e faifai pē peá u ‘ilo‘i ha me‘a mahu‘inga. ‘E ‘i ai ma‘u pē ‘a e fanga tokoua lelei ‘e lava ke nau tokoni‘i koe, ‘o kapau pē te ke faka‘atā kinautolu ke nau tokoni‘i koe. ‘Oku ou kei koloa‘aki pē ‘a e tokoni na‘á ku ma‘u mei he fanga tokoua taukei hangē ko ia ko J. R. Brown, ko ha ‘ovasia fefononga‘aki ‘i he taimi ko iá, pea mo Fred Rusk mei he fāmili Pētelí.

Ko e lau-lanú na‘e ‘i he feitu‘u kotoa pē ‘i he ngaahi ‘aho ko iá. ‘I he taimi ‘e taha, na‘e fai ai ‘e he KKK ha laka ‘i ha kolo na‘á ma ‘a‘ahi ki ai ‘i Tennessee. ‘Oku ou manatu‘i ‘a e taimi ‘e taha na‘a mau tu‘u ai ‘i ha falekai ke ki‘i mālōlō lolotonga ‘emau malangá. ‘I he‘eku ‘alu ki he falemālōloó, na‘e muimui‘i au ‘e ha tangata mata ‘ita na‘e tā tatau lau-lanu. Ka na‘e hū mai ha tokoua pālangi, ‘a ia na‘e kaukaua ange ia ‘iate kimaua. Na‘e ‘eke mai ‘e he tokouá kiate au, “‘Okú ke sai pē, Tokoua Herd?” Na‘e mavahe fakavavevave ‘a e tangatá ‘o ‘ikai te ne ngāue‘aki ‘a e falemālōloó. ‘I he faai mai ‘a e ngaahi ta‘ú, kuó u ‘ilo‘i ko e tupu‘anga mo‘oni ‘o e lau-lanú ‘oku ‘ikai ko e lanu ‘o e kili ‘o ha taha ka ko e angahala ‘oku ‘iate kitautolú kotoa. Pea kuó u ‘ilo ko e tokouá ko ha tokoua ‘o tatau ai pē pe ko e hā ‘a e lanu ‘o hono kilí, pea te ne mate koe‘uhi ko koe ‘o kapau ‘e fiema‘u.

IKU‘ANGA FAKAKOLOA

Na‘á ma fakamoleki ‘a e ta‘u ‘e 12 ‘i he ngāue fakasēketí mo e ta‘u ‘e 21 ‘i he ngāue fakavahé. Ko e ngaahi ta‘u fakakoloa mo fakafiemālie ia, na‘e lahi ai ‘a e ngaahi hokosia fakalototo‘a. Ka na‘e ‘i ai ha pale ‘e taha na‘e tatali mai kiate kimaua. ‘I ‘Aokosi 1997 ko ‘ema misi ko ia ‘i he ngaahi ta‘u lahí na‘e hoko mo‘oni ai. Na‘e fakaafe‘i kimaua ke ma ngāue ‘i he Pēteli ‘i ‘Ameliká. Ko e ta‘u ia ‘e 38 mei he ‘uluaki taimi na‘á ma tohi kole ai ki aí. ‘I he māhina hono hokó, na‘e kamata ai ‘ema ngāue ‘i Pētelí. Na‘á ku fakakaukau au na‘e fiema‘u pē ‘e he fanga tokoua fua fatongia ‘i Pētelí ke u tokoni ‘i ha taimi nounou, ka na‘e ‘ikai ko e me‘a ia na‘e hokó.

Ko ha fo‘i siueli ‘a Gloria ‘i he taimi na‘á ku mali ai mo iá, pea ‘okú ne kei pehē pē

Ko hoku ‘uluaki vāhenga-ngāué na‘e ‘i he Potungāue Ngāué. Na‘á ku ako ai ‘a e me‘a lahi ‘aupito! Na‘e ma‘u ‘e he fanga tokoua ‘i aí ha ngaahi fehu‘i pelepelengesi mo faingata‘a mei he ngaahi kulupu ‘o e kau mātu‘á mo e kau ‘ovasia sēketi takatakai ‘i he fonuá. ‘Oku ou hounga‘ia ‘i he anga-kātaki mo e tokoni lahi ‘a e fanga tokouá ‘i he‘enau ako‘i aú. Kapau na‘e vahe‘i au ke u toe ngāue ai, ‘e kei lahi pē ‘a e me‘a te u ako mei he fanga tokoua ko iá.

Ko au mo Gloria ‘okú ma sai‘ia ‘i he mo‘ui ‘i Pētelí. Kuó ma sai‘ia ma‘u pē ‘i he ‘ā pongipongiá, pea ‘oku tokoni mo‘oni ‘i Pēteli ‘a e tō‘onga ko iá. Hili nai ha ta‘u ‘e taha mei ai, na‘e kamata ke u ngāue ko ha tokoni ki he Kōmiti Ngāue ‘a e Kulupu Pule ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. ‘I he 1999 leva, na‘e fili ai au ke u hoko ko ha mēmipa ‘o e Kulupu Pulé. Kuó u ako ‘a e ngaahi me‘a lahi ‘i he vāhenga-ngāue ko ení. Ka ko e lēsoni mahu‘inga tahá ko e ‘ulu ‘o e fakataha‘anga Kalisitiané ko Sīsū Kalaisi, ‘o ‘ikai ko ha tangata.

Talu mei he 1999 mo ‘eku ma‘u ‘a e monū ke ngāue ‘i he Kulupu Pulé

‘I he‘eku fakakaukau atu ki he‘eku mo‘uí, ‘oku ou ongo‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘oku ou meimei hangē ko e palōfita ko ‘Ēmosí. Na‘e fakatokanga‘i ‘e Sihova ‘a e tauhi-sipi anga-fakatōkilalo ko iá ‘a ia ko ‘ene ngāue mā‘ulaló ko hono tele‘i ‘a e fua ‘o e sukaminó, ko ha me‘akai ‘a ia na‘e kai pē ‘e he kakai masivá. Kae kehe, na‘e fili ‘e he ‘Otuá ‘a ‘Ēmosi ke ne hoko ko ha palōfita pea tāpuaki‘i lahi ia ‘i he vāhenga-ngāue ko iá. (‘Ēm. 7:14, 15) ‘I he tu‘unga meimei tatau, kuo fakatokanga‘i au ‘e Sihova, ko e foha ‘o ha tangata faama masiva ‘i Liberty, Indiana. Pea kuo tāpuaki‘i lahi au ‘e Sihova, ‘aki ‘a e ngaahi tāpuaki ‘oku fu‘u lahi fau ke lave ki ai ‘i heni! (Pal. 10:22) Na‘e kamata ‘eku mo‘uí ‘i ha tu‘unga masiva fakamatelie, ka ‘oku ou ongo‘i mo‘oni ko e iku‘angá ‘oku fakakoloa mama‘o ange ia ‘i ha me‘a pē ‘oku lava ke u sioloto atu ki ai!