Skip to content

Skip to table of contents

Melino​—‘E Lava Fēfē Ke Ke Ma‘u Ia?

Melino​—‘E Lava Fēfē Ke Ke Ma‘u Ia?

KOE‘UHI ‘oku tau mo‘ui ‘i ha māmani fonu palopalema, kuo pau ke tau ngāue mālohi ke ma‘u ‘a e melinó. Neongo ia, na‘a mo ‘etau ma‘u ha melinó, ‘oku tau fa‘a fāinga ke tauhi ma‘u ia. Ko e hā ‘oku lea‘aki ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu ke tau ma‘u ‘a e melino mo‘oni mo tu‘uloá? Pea ‘e anga-fēfē nai ‘etau tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé ke nau fai iá?

KO E HĀ ‘OKU FIEMA‘U KI HE MELINO MO‘ONÍ?

Koe‘uhi ke ma‘u ‘a e melino mo‘oní, kuo pau ke tau ongo‘i malu pea ma‘u ha ongo‘i nonga. ‘Oku toe fiema‘u ke tau fakatupulekina ‘a e kaume‘a lelei mo e ni‘ihi kehé. Ko e me‘a mahu‘inga tahá, ke ma‘u ‘a e melino tu‘uloá, kuo pau ke tau fakatupulekina ha kaume‘a vāofi mo e ‘Otuá. ‘E lava fēfē ke tau fai ia?

Ko e loto-mo‘ua ‘i he mo‘uí ‘okú ne kaiha‘asi mei he tokolahi ‘a e melinó

‘I he‘etau talangofua ki he ngaahi fekau mo e tefito‘i mo‘oni mā‘oni‘oni ‘a Sihová, ‘oku tau fakahaa‘i ai ‘oku tau falala kiate ia pea ‘oku tau holi ke ma‘u ha vaha‘angatae melino mo ia. (Sel. 17:7, 8; Sēm. 2:22, 23) ‘I he tafa‘aki ‘e tahá, ‘okú ne ‘unu‘unu ofi mai kiate kitautolu pea tāpuaki‘i kitautolu ‘aki ‘a e melino ‘i loto. ‘Oku pehē ‘i he ‘Aisea 32:17: “Ko e ola ‘o e mā‘oni‘oni mo‘oní ko e melino, pea ko e fua ‘o e mā‘oni‘oni mo‘oní ko e nonga mo e malu tu‘uloa.” ‘E lava ke tau ma‘u ‘a e melino mo‘oni ‘i lotó ‘i he talangofua kia Sihova mei he lotó.​—‘Ai. 48:18, 19.

‘Oku toe tokoni‘i kitautolu ke tau fakatupulekina ‘a e melino tu‘uloá fakafou ‘i ha me‘a‘ofa makehe mei he‘etau Tamai fakahēvaní​—ko hono laumālie mā‘oni‘oní.​—Ngā. 9:31.

TOKONI‘I KITAUTOLU ‘E HE LAUMĀLIE ‘O E ‘OTUÁ KE TAU FAKATUPULEKINA ‘A E MELINÓ

‘Oku fakahokohoko ‘e he ‘apositolo ko Paulá ‘a e melinó ko e tafa‘aki ia hono tolu ‘o e “fua ‘o e laumālié.” (Kal. 5:22, 23) Koe‘uhi ko e melino mo‘oní ‘oku ma‘u mei he laumālie ‘o e ‘Otuá, kuo pau ke tau ‘ulutukua ki he tataki ‘a e laumālie mā‘oni‘oní ke fakatupulekina ai ‘a e melino mo‘oní. Tau lāulea angé ki he founga ‘e ua ‘oku lava ke tokoni‘i ai kitautolu ‘e he laumālie ‘o e ‘Otuá ke tau ma‘u ‘a e melinó.

‘Uluakí, ‘oku tokoni‘i kitautolu ke tau fakatupulekina ‘a e melinó ‘i hono lau ma‘u pē ‘a e Folofola fakamānava‘i ‘a e ‘Otuá. (Saame 1:2, 3) ‘I he‘etau fakalaulauloto ki he pōpoaki ‘a e Tohi Tapú, ‘oku tokoni‘i ai kitautolu ‘e he laumālie ‘o e ‘Otuá ke tau mahino‘i ‘a e fakakaukau ‘a Sihová ‘i he ngaahi me‘a lahi. Ko e fakatātaá, ‘oku tau sio ki he anga ‘o ‘ene hanganaki fakamelinó mo e ‘uhinga ‘oku mātu‘aki mahu‘inga ai kiate ia ‘a e melinó. ‘I he‘etau ngāue‘aki ‘a e ngaahi lēsoni pehē mei he Folofola ‘a e ‘Otuá, ‘oku tau hokosia ai ‘a e melino lahi ange ‘i he‘etau mo‘uí.​—Pal. 3:1, 2.

Uá, kuo pau ke tau lotu ‘o kole ‘a e laumālie mā‘oni‘oni ‘o e ‘Otuá. (Luke 11:13) ‘Oku tala‘ofa mai ‘e Sihova kapau ‘oku tau kumi ki he‘ene tokoní, “ko e melino ‘a e ‘Otuá ‘a ia ‘oku fakalaka atu ‘i he mahino kotoa pē te ne malu‘i [hotau] lotó pea mo [‘etau] ngaahi mafai fakaefakakaukaú fakafou ‘ia Kalaisi Sīsū.” (Fil. 4:6, 7, fakamatala ‘i lalo) ‘I he‘etau falala ‘i he lotu ‘o kole ‘a e laumālie ‘o Sihová, ‘oku fakafonu ai ‘e he ‘Otuá ‘iate kitautolu ha melino ‘i loto ‘a ia ‘oku ma‘u pē ia ‘e he fa‘ahinga ‘oku nau kaume‘a fekoekoe‘i mo iá.​—Loma 15:13.

Kuo anga-fēfē hono ngāue‘aki ‘e he ni‘ihi ‘a e fale‘i Fakatohitapú pea fai ‘a e ngaahi liliu ‘oku fiema‘ú ‘a ia ‘oku faka‘atā ai ke nau hokosia ‘a e melino tu‘uloa​—mo Sihova, mo kinautolu tonu, pea mo e kaungā-fa‘ahinga ‘o e tangatá?

FOUNGA ‘O ‘ENAU MA‘U ‘A E MELINO TU‘ULOÁ

‘Oku ‘i he fakataha‘anga Kalisitiane ‘i he ‘aho ní ‘a e ni‘ihi na‘a nau “hehema ki he ‘itá” ki mu‘a, ka ‘i he taimi ní ‘oku nau fa‘a fakakaukau ange, anga-lelei, anga-kātaki, pea fakamelino ‘i he‘enau feangainga mo e ni‘ihi kehé. * (Pal. 29:22) Fakatokanga‘i ange ‘a e anga ‘o ‘ene hoko eni ‘i ha ongo me‘a malanga ‘e toko ua ‘o e Pule‘angá ‘a ia na‘e tokoni‘i kinaua ke na iku‘i ‘a e ‘itá pea fakatupulekina ‘a e melino mo e ni‘ihi kehé.

Ko hono ngāue‘aki ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oni Fakatohitapú mo e lotu ‘o kole ‘a e laumālie ‘o e ‘Otuá ‘e tokoni ia ke tau ma‘u ai ‘a e melinó

Ko e fakakaukau kovi ‘a David na‘e uesia ai ‘a ‘ene leá. Ki mu‘a ke ne fakatapui ‘ene mo‘uí ki he ‘Otuá, na‘á ne fa‘a fakaanga‘i ‘a e ni‘ihi kehé pea ngāue‘aki ‘a e lea fefeka ki hono fāmilí. ‘I he faai atu ‘a e taimí, na‘e ‘ilo‘i ‘e David ‘oku fiema‘u ke ne liliu pea hoko ‘o fakamelino. Na‘e anga-fēfē ‘ene ma‘u ‘a e melinó? ‘Okú ne pehē, “Na‘e kamata ke u ngāue‘aki ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oni Fakatohitapú ‘i he‘eku mo‘uí, pea ko hono olá, na‘e tupulekina ha anga-faka‘apa‘apa ‘iate au mo hoku fāmilí.

Ko e puipuitu‘a ‘o Rachel na‘á ne tākiekina ‘a ‘ene fakakaukaú. ‘Okú ne fakamatala, “Na‘a mo e taimí ni, ‘oku ou fāinga mo e ngaahi ongo‘i ‘ita koe‘uhí na‘e ‘ohake au ‘i ha fāmili ‘ite‘ita.” Ko e hā kuó ne tokoni‘i ia ke ne hoko ‘o fakamelino lahi angé? ‘Okú ne tali, “Ko e falala ‘i he lotu kia Sihova.”

Ko David mo Rachel ko e fakatātā pē ia ‘e ua ‘o e fua ‘o e melinó ‘oku hoko ‘i he taimi ‘oku tau ngāue‘aki ai ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oni Fakatohitapú pea falala ‘e tokoni‘i kitautolu ‘e he laumālie ‘o e ‘Otuá. ‘Oku hā mahino, neongo ‘a e mo‘ui ‘i ha māmani ‘ikai anga-fakakaume‘á ‘e lava ke tau ma‘u ‘a e melino ‘i loto ‘oku tokoni ki he feongoongoi ‘i hotau fāmilí pea mo e kaungā-Kalisitiané. Kae kehe, ‘oku enginaki mai ‘a Sihova ke tau “nofo melino mo e tangata kotoa pē.” (Loma 12:18) ‘E malava mo‘oni koā ia, pea ko e hā ‘a e ngaahi ‘aonga ‘e ma‘u mei he‘etau ngaahi feinga ke fakamelinó?

TULI KE MELINO MO E NI‘IHI KEHÉ

Fakafou ‘i he‘etau ngāue fakafaifekaú, ‘oku tau fakaafe‘i ai ‘a e kakaí ke nau ma‘u ‘aonga mei he‘etau pōpoaki melino fekau‘aki mo e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá. (‘Ai. 9:6, 7; Māt. 24:14) Ko e me‘a fakafiefiá, he kuo tali ia ‘e he tokolahi. Ko hono olá, ‘oku ‘ikai kei lōmekina kinautolu ‘e he ongo‘i siva ‘a e ‘amanakí pe ‘ita ‘i he me‘a ‘oku nau sio ‘oku hoko takatakai ‘iate kinautolú. ‘I hono kehé, ‘oku nau ma‘u he taimí ni ha ‘amanaki mo‘oni ki he kaha‘ú pea ue‘i ai ke nau “kumi ki he melinó pea tuli ki ai.”​—Saame 34:14.

Kae kehe, ‘oku ‘ikai ke tali lelei ‘e he tokotaha kotoa ‘etau pōpoakí, ‘i ha tu‘unga ‘i he ‘uluaki taimí. (Sione 3:19) Na‘a mo ia, ‘oku tokoni‘i kitautolu ‘e he laumālie ‘o e ‘Otuá ke tau ‘oatu ‘a e ongoongo leleí kiate kinautolu ‘i ha founga melino mo faka‘apa‘apa. ‘I he foungá ni, ‘oku tau muimui ai ‘i he fakahinohino ‘a Sīsū ki he ngāue fakafaifekaú ‘oku hiki ‘i he Mātiu 10:11-13, ‘a ia ‘okú ne fale‘i mai ai: “‘I ho‘omou hū ki he falé, mou talamonū ki he ‘apí. Kapau ‘oku taau ‘a e falé, tuku ke toka ai ‘a e melino na‘a mou talamonū ‘akí; ka ‘o kapau ‘oku ‘ikai taau, tuku ke foki atu kiate kimoutolu ‘a ho‘omou melinó.” ‘I he‘etau muimui ‘i he fale‘i ‘a Sīsuú, ‘e lava ke tau mavahe ai mo e ongo‘i melino faka‘aufuli fakataha mo e malava ke tokoni‘i ‘a e tokotaha ko iá ‘i he kaha‘ú.

‘Oku tau toe tokoni ki he melinó ‘i he taimi ‘oku tau fakaofiofi ai ki he kau ‘ōfisa fakapule‘angá ‘i ha founga faka‘apa‘apa​—‘o kau ai ‘a e fa‘ahinga ‘oku nau fakafepaki‘i nai ‘etau ngāué. Ko e fakatātaá, na‘e faka‘atā ‘e ha pule‘anga ‘i he fonua ‘Afilika ‘e taha ‘a e tomu‘a fehi‘á ke ta‘ofi ai hono ‘omai ha ngofua ki hono langa ‘o e ngaahi Fale Fakataha‘angá. ‘I he ‘amanaki ke fakalelei‘i ‘i he melino ‘a e me‘á ni, na‘e vahe‘i ai ha tokoua ‘a ia na‘e ngāue ki mu‘a ko ha misinale ‘i he fonua ‘Afilika ko iá ke ne ‘a‘ahi ki he Komisiona Mā‘olunga ‘o e fonuá ‘i Lonitoni, ‘Ingilani. Na‘e fiema‘u ke ne talanoa mo e komisioná fekau‘aki mo e ngāue ‘i he melino ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘i hono fonuá. Na‘e iku ki he hā ‘a e ‘a‘ahi ko iá?

“‘I he‘eku a‘u atu ki he tesi ‘a e tokotaha talitali-kakaí,” ko ‘ene fakamatalá ia, “na‘á ku fakamulituku‘aki ‘i he anga ‘o e vala ‘o e tokotaha talitali-kakaí ‘okú ne kau ki ha matakali ‘a ia na‘á ku ako ‘enau leá. Ko ia na‘á ku fakafe‘iloaki kiate ia ‘i he‘ene leá tonu. ‘I he‘ene ‘ohovalé, na‘á ne ‘eke mai, ‘Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘o ho‘o ‘a‘ahí?’ Na‘á ku tala ange ‘i he anga-faka‘apa‘apa kiate ia ‘oku ou faka‘amu ke sio ki he Komisiona Mā‘olungá. Na‘á ne telefoni ki he komisioná, ‘a ia na‘á ne hū mai ‘o fe‘iloaki mo au pea lea fakafe‘iloaki mai ‘i he lea ‘a e feitu‘ú. ‘I he hili iá, na‘á ne fanongo lelei ki he‘eku fakamatala‘i ange kiate ia ‘a e ngaahi ngāue ‘i he melino ‘oku fai ‘e he Kau Fakamo‘oní.”

Ko e fakamatala anga-faka‘apa‘apa ‘a e tokouá na‘e to‘o ai ‘a e konga lahi ‘o e ta‘emahino mo e tomu‘a fehi‘a ‘a e komisioná ki he‘etau ngāué. ‘I ha taimi ki mui ai, na‘e to‘o ai ‘e he pule‘anga ‘o e fonua ‘Afilika ko iá ‘a hono tapui ‘o e langá. He fiefia mo‘oni ē ko e fanga tokouá ‘i he ola na‘e hoko ‘i he fakamelinó! Ko e mo‘oni, ko e fakafeangai anga-faka‘apa‘apa ki he ni‘ihi kehé ‘oku tupu mei ai ‘a e ngaahi ‘aonga lelei lahi​—‘o kau ai ‘a e melinó.

MA‘U ‘A E MELINÓ ‘O TA‘ENGATA

‘I he ‘ahó ni, ‘oku ma‘u ai ‘e he kakai ‘a Sihová ha palataisi fakalaumālie ‘a ia ‘oku fonu ‘i he melino. Te ke tokoni ki he melino ko iá ‘i ho‘o ngāue ke fakatupulekina ‘a e tafa‘aki ko eni ‘o e fua ‘o e laumālié ‘i ho‘o mo‘uí. Ko e me‘a ‘oku mahu‘inga tahá, te ke ma‘u ai ‘a e hōifua ‘a Sihová pea ma‘u ‘a e melino hulu fau mo ta‘engata ‘i he māmani fo‘ou ‘a e ‘Otuá.​—2 Pita 3:13, 14.

^ pal. 13 Ko e ‘ulungaanga ko e anga-leleí ‘e lāulea ki ai ‘i ha kupu ‘i he kaha‘ú ‘i he kupu hokohoko ko eni fekau‘aki mo e fua ‘o e laumālie mā‘oni‘oni ‘o e ‘Otuá.