Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Pirang’o ukwayu wamedara ‘nicego nyingwa dupa’?

Pirang’o ukwayu wamedara ‘nicego nyingwa dupa’?

“I maeni Vwa doko dwong’ ya wucego nyingwu dupa; man [wubenyuthuru nia wu] julubna.”​YOHANA 15:8.

WER: 5360

1, 2. (a) Lembang’o ma Yesu uweco i wie ku julubne uthieno m’i wang’ tho pare? (Nen cal mir acaki.) (b) Pirang’o wiwa ucikere ngo niwil i kum thelembe m’uketho waberweyo? (c) Wabiponjo lembang’o i thiwiwec maeni?

UTHIENO m’i wang’ tho pare, Yesu uweco ku jukwenda pare pi saa ma lee. Enyutho igi kamaleng’ nia emarugi lee dit. Emio igi bende lapor iwi tiend ulok, ma waweco i wie i thiwiwec m’ukadhu. Yesu uketho cwiny julubne nia gimediri ‘nicego nying’gi dupa,’ niwacu girwei rwonglembe mi Ker ku cirocir.​—Yoh. 15:8.

2 Re Yesu uyero ngo kende kende lembe m’ukwayu julubne gitim, ento enyutho bende thelembe m’ucikere nicwalugi kara gimediri nirweyo lembanyong’a. Wan de wiwa ucikere ngo niwil i kum thelembe m’uketho wabemedara asu nirweyo. Ka wang’eyo thelembene, wabitundo nimio “lembatuca ni thek ceke” ku cirocir. (Mat. 24:13, 14) I thiwiwec maeni, wabing’io i thelembe ang’wen ma Biblia umio, m’uketho waberweyo lembanyong’a. Wabiweco bende iwi giramia ang’wen m’uai i bang’ Yehova, man ma romo konyowa kara wamedara nicego nyingwa.

PI NIMIO DWONG’ NI YEHOVA

3. (a) Nimakere ku Yohana 15:8, thelembe ma pire tek akeca m’uketho waberweyo utie ang’o? (b) Nying ulok mi lapor pa Yesu ubenyutho ang’o, man nying ulokne copo bedo ku matoke ma kani iwi ng’atu m’ufure?

3 Thelembe mi kwong’o man ma pire tek akeca m’uketho waberweyo lembanyong’a utie pi nimio dwong’ ni Yehova man nidwoko nyinge leng’. (Som Yohana 15:1, 8.) I lapor ma Yesu umio iwi tiend ulok, eporo Yehova ku jafur ulok. Yesu uyero nia en etie tiend ulokne, man julubne ke gitie jange. (Yoh. 15:5) Pieno, nying ulok mi laporne ubenyutho nying’ ma julub pa Yesu gibecego, niwacu tic mi rweyo lembanyong’a ma gibetimo. Yesu uyero ni jukwenda pare kumae: “I maeni Vwa doko dwong’ ya wucego nyingwu dupa.” Ka tiend ulok ubecego nyinge ma beco, ng’atu m’ufure nwang’u yung. Kumeno bende, ka wabemiara zoo i tic mi rweyo lembanyong’a mi Ker, wamio yung kunoke dwong’ ni Yehova.​—Mat. 25:20-23.

4. (a) Wadwoko nying’ Mungu leng’ nenedi? (b) Iwinjiri nenedi pi rwom m’itie ko mi dwoko nying’ Mungu leng’?

4 Nying’ Mungu utie leng’ con. Gin moko acel de mbe ma wacopo timo pi nidwoke leng’ ma sagu. Dong’ wacopo dwoko nying’ Mungu leng’ nenedi nikadhu kud i tic mi rweyo lembanyong’a? Jabila Isaya uyero kumae: “Yehova mir udul​—en kende re ma wucikuru ninene ni Ng’atu ma leng’.” (Isa. 8:13, NWT) Wadwoko nying’ ma Yehova leng’, nwang’u wabenene ni nying’ ma dit nisagu nying’ moko ci, man nwang’u wabekonyo jumange de ging’ei nia etie leng’. (Mat. 6:9) Ku lapor, ka wabeponjo dhanu ku lemandha iwi kite ma beco pa Yehova, man iwi lembakeca pare ma nia dhanu bikwo rondo ku rondo i Paradiso, nwang’u wabekonyogi ging’ei nia lembe ceke ma reco ma Sitani uyero iwi Yehova utie vupo. (Tha. 3:1-5) M’umedo maeno, wadwoko nying’ Mungu leng’ nwang’u wabekonyo dhanu ging’ei nia Yehova re m’uromo ku “dwong’ man yung ku tego.” (Nyu. 4:11) Umego Rune ma tie jayab yo kawoni oro doko 16 uwacu kumae: “Ning’eyo nia atie ku rwom mi tuco pi Jacwic mi polo ku ng’om zoo mio ira anyong’a lee mandha, man mio ira amora kara amedara nirweyo.”

PILEMBE WAMARU YEHOVA GIKU WODE

5. (a) Yohana 15:9, 10 unyutho thelembe ma kani m’uketho waberweyo? (b) Yesu uyero lembang’o pi nikonyo julubne ginyang’ nia bikwayu gibed ku cirocir?

5 Som Yohana 15:9, 10. Thelembe mir ario m’uketho waberweyo lembanyong’a mi Ker utie pilembe wamaru Yehova giku Yesu. (Mk. 12:30; Yoh. 14:15) Yesu uyero ni julubne nia gicikiri ‘nibedo i mer’ pare. Pirang’o Yesu uyero wec maeno? Pilembe elar eng’eyo nia julubne gibibedo ku yeny mi cirocir kara gimediri nikwo calu Jukristu mandha. I buku pa Yohana 15:4-10, Yesu utio wang’ dupa dit ku wec ma nia “wubed,” pi nikonyo julubne ginyang’ nia bikwayu gibed ku cirocir.

6. Waromo nyutho nenedi nia wabemito nibedo i mer pa Kristu?

6 Waromo nyutho nenedi nia wabemito nibedo i mer pa Kristu man ninyayu mutoro i ie? Nwang’u wabeworo cik pare. Yesu ubekwayu watim kende kende lembe ma en gire de egam etimo. Eyero kumae: “Aworo cik pa Vwa, abedo de i merne.” Andhandha, Yesu uweko iwa lapor ma ber akeca.​—Yoh. 13:15.

7. Ang’o m’unyutho nia woro wotho karacelo ku mer?

7 Yesu unyutho kamaleng’ nia woro wotho karacelo ku mer; eyero kumae: “Ng’atu m’ubedo ku cik para, m’uworogi de, en e ng’atu m’umara.” (Yoh. 14:21) Yehova re m’umio cik ni Yesu. Pieno, ka wabeworo cik ma Yesu umio iwa nia warwei lembanyong’a, nwang’u wabenyutho bende nia wamaru Yehova. (Mat. 17:5; Yoh. 8:28) Ka wamaru Yehova giku Yesu ke, gin de gibimaruwa.

PI NITWONG’O DHANU

8, 9. (a) Thelembe mange m’uketho waberweyo utie ang’o? (b) Wec pa Yehova ma nwang’ere i Ezekiel 3:18, 19 man 18:23 ubecwaluwa nenedi nirweyo m’umbe niweko?

8 Thelembe mir adek m’uketho waberweyo utie pilembe wabemito watwong’ dhanu nia nindo pa Yehova udhingo. Biblia uyero nia Noa ubino “jayer,” niwacu jarwei. (Som 2 Petro 2:5.) I kind lembe ma Noa urweyo ni dhanu i wang’ pii ma dit m’uumo ng’om, ecicopere nia etwong’ogi bende pi nyoth m’ubebino. Pirang’o wabeyero kumeno? Pilembe Yesu uyero kumae: ‘Kum calu i ceng’ maeca ma fodi pii ma dit m’uumo ng’om kuwok ungo gibecamu gibemadhu de, gibegambri gibemio de ya jugam, cil i ceng’ ma Noa mondo ko i avur, e ging’eyo ngo (gidieng’ ungo) maram pii ma dit m’uumo ng’om uwok ko, man eterogi ceke woko, e bino pa Wod dhanu bibedo kumeca.’ (Mat. 24:38, 39) Kadok dhanu dupa gibino dieng’ ungo ku lembe ma Noa ubino twong’o igi de, re emedere asu nirweyo igi lembe pa Yehova.

9 Tin eni, waberweyo rwonglembe mi Ker kara dhanu gitund ning’eyo lembe ma Mungu bitimo i nindo m’ubino. Calu Yehova, wabemito dhanu giwinj rwonglembene kara ‘gibed kwo.’ (Eze. 18:23) Kinde ma waberweyo ot kubang’ ot man kaka ma dhanu bepong’ i ie, watwong’o dhanu ma dupa dit nia ceng’ini eni, Ker pa Mungu bibino nyotho ng’om maeni ma rac.​—Eze. 3:18, 19; Dan. 2:44; Nyu. 14:6, 7.

PILEMBE WAMARU DHANU

10. (a) Matayo 22:39 unyutho thelembe ma kani m’uketho waberweyo? (b) Paulo giku Sila gikonyo jakur otkol moko mi Filipi nenedi?

10 Thelembe mir ang’wen m’uketho waberweyo utie pilembe wamaru dhanu. (Mat. 22:39) Merne ketho wamedara asu nirweyo igi pilembe wang’eyo nia nen migi romo lokere ka lembe moko uwok i kwo migi. Ku lapor, kinde ma Paulo giku Sila gibino i adhura mi Filipi, judegi migi ugam ubologi i kol. Re i diewor ma ling’, digidi uyengo otkol, e dhugola mi otkol uyabere. Lworo umaku jakur otkol, pilembe eparu nia dhanu ma jutwiyo gipiei zoo, pieno emito enegere cen. Ento Paulo ukok ire ku dwande ma tek kumae: “Kud itim gin moko i kumi.” E jakur otkol upenje kumae: “Akoatim ang’o be ketho abothi?” Paulo giku Sila gidwoko ire kumae: “Yi Rwoth Yesu, e ibiboth.”​—Tic. 16:25-34.

Waberweyo lembanyong’a pilembe wamaru Yehova, wamaru Yesu, man wamaru dhanu (Nen udukuwec mir 5, 10)

11, 12. (a) Lembe ma Biblia ukoro iwi jakur otkol ubemio iwa ponji ma kani iwi tic mwa mi rweyo lembanyong’a? (b) Pirang’o ukwayu wamedara nirweyo?

11 Lembe ma Biblia ukoro iwi jakur otkol ubemio iwa ponji ma kani iwi tic mwa mi rweyo lembanyong’a? Wanyang’ kamaleng’ nia jakur otkol uloko paru pare man ekwayu kony i ng’ei ma digidi uyengo otkol. Kumeno bende, dhanu moko ma gibekwero niwinjo rwonglembe mi Biblia, gicopo loko nen migi i ng’ei ma peko moko uwok i kwo migi. Ku lapor, jumoko nyo cwinygi ung’abere pilembe tic uwekogi kunoke nyo gier migi ulal. Jumoko ke nyo apidacwiny umondo lee i igi pilembe unwang’ere nia gitie ku twoyo ma pek, kunoke pilembe wedi migi utho. Ka kit lembe ma kumeno uwok i kwo pa ng’atini, eromo caku penjere ku penji ma nwang’u fodi i wang’e epenjere ko ngo iwi kwo. Ecopo kadok nipenjere kumae: ‘Ubekwayu atim ang’o kara abothi?’ Pieno, ecopo maru niwinjo rwonglembe mi Ker wang’ ma kwong’a i kwo pare.

12 Dong’, ka wabemedara asu nirweyo, wabibedo ayika pi nikonyo dhanu kinde ma gitie ku yeny mi jolo jukojuk ma wabetero igi. (Isa. 61:1) Nyamego Charlotte, ma tie jayab yo kawoni oro doko 38, uyero kumae: “Tin eni dhanu ma pol wigi daru lal. Gitie ku yeny mi winjo lembanyong’a.” Nyamego Ejvor, ma tie jayab yo kawoni oro doko 34 uyero kumae: “Tin eni, adieng’acwiny udaru sagu dhanu magwei. Atie kud ava ma lee dit mi konyogi, pieno abemedara asu nirweyo.” Ubenen ngbeng’ nia mer ma wamaru ko dhanu utie thelembe ma ber dit m’ucikere nicwaluwa nirweyo asu.

GIRAMIA MA TUNG’ TUNG’ M’UBEKONYOWA NICIRO

13, 14. (a) Giramia ma kani ma juweco pire i Yohana 15:11? (b) Wacopo nwang’u kit anyong’a pa Yesu nenedi? (c) Anyong’a konyowa nenedi i tic mwa mi rweyo lembanyong’a?

13 Uthieno m’i wang’ tho pare, Yesu unyutho bende giramia ma bidong’ konyo jukwenda pare kara gimediri nicego nying’gi. Giramiane gitie ma kani, man gicopo konyowa nenedi tin eni?

14 Anyong’a. Nyo tic mi rweyo lembanyong’a tie ter iwa? Ungo nyanok de. I ng’ei ma Yesu umio lapor iwi tiend ulok, ewacu nia ka waberweyo lembanyong’a, wabinwang’u anyong’a pare. (Som Yohana 15:11.) Nenedi? Poi nia i lapor ma Yesu umio, eporere ku tiend ulok, man julubne ke eporogi ku jange. Kara jang ulok ucam ma ber man ecwii pii cuu, ubekwayu kokoro emok i kum yende. Kumeno bende, kara wabed kud anyong’a calu ma Yesu ubino ko, ubekwayu kokoro wamedara nibedo kude i acel, man walub ba tiende ceng’ini ceng’ini. Ka watimo kumeno, wabibedo kud anyong’a calu ma en de etie ko, niwacu anyong’a ma wanwang’u ka wabetimo yeny pa Mungu. (Yoh. 4:34; 17:13; 1 Pet. 2:21) Nyamego Hanne, ma tie jayab yo kawoni oro daru kadhu 40 uyero kumae: “Anyong’a m’abed anwang’u kan aai arweyo lembanyong’a mio amora i kuma nimedara asu ku tic pa Yehova.” Ma jiji mbe, anyong’a ma watie ko mio iwa kero ma wamedara ko nirweyo, kadok dhanu ma pol ubewinjowa ngo.​—Mat. 5:10-12.

15. (a) I Yohana 14:27, juweco pi giramia ma kani? (b) Kwiocwiny konyowa nenedi i tic mi lembanyong’a?

15 Kwiocwiny. (Som Yohana 14:27.) I dhu uthieno m’i wang’ tho pare, Yesu yero ni jukwenda pare kumae: “Amio iwu kwiocwiny para.” Kwiocwiny pa Yesu copo konyowa nenedi i tic mi lembanyong’a? Ka waberweyo, wabedo ku kwiocwiny mir adunde, pilembe wang’eyo nia wabenyayu mutoro i Yehova giku Yesu. Kwiocwinyne mio iwa kero ma wamedara ko nirweyo ku cirocir. (Zab. 149:4; Rum. 5:3, 4; Kol. 3:15) Umego Ulf, ma tie jayab yo kawoni oro udoko 45 uyero kumae: “Saa moko kan aai i tic mi lembanyong’a, awinjo olo; re tic maeno mio ira mutoro mandha man eketho ang’eyo thelembe mandha mi kwo para.” Watie ku foyofoc lee ni Yehova pi giramia maeno.

16. (a) Giramia ma kani ma juweco pire i buku pa Yohana 15:15? (b) Lembang’o m’ugam ukwayu jukwenda gitim kara gimediri nibedo jurimb Yesu?

16 Bedo jarimb Yesu. I ng’ei ma Yesu uyero ni julubne nia ebemito gibed kud anyong’a, ekoro igi nia ubekwayu ginyuth mer ma cwalujo nimiiri pi jumange. (Yoh. 15:11-13) I ng’eye eyero igi kumae: “Alwong’owu jurimo.” Andha, nibedo jarimb Yesu utie giramia ma ber dit. Dong’ jukwenda gicikiri nitimo ang’o kara gimediri nibedo jurimbe? Yesu uyero igi kumae: “Wucidh wuceg nyingwu.” (Som Yohana 15:14-16.) Thelembene, gimediri nirweyo lembanyong’a. Oro ario kumeni i wang’e, Yesu ular uyero ni jukwenda pare kumae: “Ka wucidho de, wuyer, wuwac kumae, Ker m’i polo dhingo.” (Mat. 10:7) Eno re m’uketho uthieno m’i wang’ tho pare, elar etielo cwiny jukwenda pare nia girwei ku cirocir. (Mat. 24:13; Mk. 3:14) Yesu ular ung’eyo nia rweyo lembanyong’a bibedo yot ungo ni julubne. Re eng’eyo bende nia gibitundo nitimo ticne, man gibimediri nibedo jurimbe. Dong’ ang’o ma bikonyogi? Utie giramia mange ma Mungu umio.

17, 18. (a) Giramia ma kani ma Yohana 15:7 uweco i wie? (b) Giramiane ugam ukonyo julub pa Yesu nenedi? (c) Giramia ma kani ma konyowa tin eni?

17 Mungu dwoko wang’ rwo mwa. Yesu uyero kumae: “Wupenj gin ma tek wuyenyo, man ebitimbre iwu.” (Yoh. 15:7, 16) Ma jiji mbe, wec maeno ma Yesu uyero umio kero lee i kum jukwenda pare. * Kadok jukwenda gibino yio ngo nia Yesu ubecitho andha de, re nikum wec maeno, ginyang’ nia gibidong’ ungo kendgi m’umbe kony. Yesu uyero igi nia Yehova utie ayika nidwoko wang’ rwo migi, man nikonyogi kara gimediri nirweyo. De andha Yehova utimo kumeno. Nindo ma nok i ng’ei tho pa Yesu, jukwenda gikwayu Yehova umii igi tegocwiny, e edwoko wang’ rwo migi.​—Tic. 4:29, 31.

Ka wabekwayu kony i bang’ Yehova, ma jiji mbe ebidwoko wang’ rwo mwa (Nen udukuwec mir 18)

18 Tin bende, ka waberweyo ku cirocir, wamedara nibedo jurimb Yesu. M’umedo maeno, Yehova utie ayika nidwoko wang’ rwo mwa, man nikonyowa i saa ma wabenwang’u nia rweyo lembanyong’a udoko tek. (Flp. 4:13) Wabedwoko foyofoc lee dit ni Yehova pilembe ebedwoko wang’ rwo mwa, man pilembe Yesu utie jarimbwa. Giramia ario maeno ma Yehova umio iwa ketho wanwang’u kero ma wamedara ko nicego nyingwa.​—Yak. 1:17.

19. (a) Pirang’o wabemedara asu nirweyo? (b) Ang’o ma konyowa nitimo tic ma Mungu umio i korwa?

19 I thiwiwec maeni, waai waponjo thelembe ang’wen m’uketho wabemedara nirweyo lembanyong’a. Thelembene gini e: pi nimio dwong’ ni Yehova man nidwoko nyinge leng’, pi ninyutho mer mwa ni Yehova man ni Yesu, pi nitwong’o dhanu, man pi ninyutho nia wamaru dhanu. Waponjo bende iwi giramia ang’wen ma Yehova umio iwa: anyong’a, kwiocwiny, bedo jurimb Yesu, man wang’ rwo mwa ma Mungu bedwoko. Giramia maeno mio iwa kero ma wamedara ko nitimo tic ma Mungu umio i korwa. Dong’ wang’ei nia anyong’a nego Yehova lee mandha kan ebeneno nia wabetimo kero mwa ceke ma wabemedara ko ‘nicego nyingwa dupa.’

^ par. 17 Kinde ma Yesu ubino weco ku jukwenda pare, epoyo wigi wang’ udul nia Yehova bidwoko wang’ rwo migi.​—Yoh. 14:13; 15:7, 16; 16:23.