1, 2. (a) Jesu o ki hwu, me yọ ta rẹn idibo yi? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.) (b) Mesoriẹ ọ ghanren na karorhọ oborẹ ọ lẹrhẹ ọwan ghwoghwo? (c) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

UVUẸN ason rọ kẹta i Jesu o ki hwu, no lele inyikọ yen tẹmro ọke jijiri, nọ yẹrẹ aye imwẹro kpahen ẹguọlọ ro vwo kpahen aye. Habaye, no ji dje udje kpahen orhan i vine na, jerẹ oborẹ e yono vrẹn ne. Nyoma udje ọrana, Jesu nọ ha urhebro rẹn idibo yi nẹ aye i rha “mọ emamọ buebun” nọyẹ ọrẹ aye ine ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na rhẹ edirin.—John 15:8.

² Ọrẹn, Jesu nọ ta rẹn idibo yi oborẹ aye ine ruo ọrhẹ oborẹ ọsoriẹ ọ ghanren nẹ aye i ru omaran. Ọ ta rẹn aye oborẹ ọsoriẹ aye e vwobọrhọ owian aghwoghwo na. Mesoriẹ o fo ne yono kpahen iroro enana? Arha karorhọ oborẹ ọsoriẹ e ghwoghwo, ono mwu ọwan vwo edirin se “oseri harẹn egbamwa na.” (Matt. 24:13, 14) Omarana, jene yono kpahen iroro ẹne ri soriẹ o fo ne rhe ghwoghwo. Habaye, ana ji ta kpahen ẹghẹlẹ ẹne ri nẹ obẹ i Jehova rhe, ri na sa ọwan erhumu ghwoghwo rhẹ edirin.

3. (a) Sekpahen oborẹ ọ ha uvuẹn i John 15:8, mesoriẹ o fo ne rhe ghwoghwo? (b) Me yẹ igrepu rọ ha uvuẹn udje i Jesu na o mevirhọ, mesoriẹ udje na o serhọ?

³ Iroro ọrukaro rọ lẹrhẹ ọwan ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na, yẹ ọrẹ ana ha ujiri vwe i Jehova jeghwai ru odẹ ye fon obaro ituakpọ. (Se John 15:1, 8.) Karorhọ taghene i Jesu ọ ha Ọsẹ ye ro rhiẹ i Jehova dje ọghwẹrẹ rọ wọ emamọ igrepu. Jesu ọ ha omayen dje orhan i vine, nọ ha idibo yi dje eghọn na. (John 15:5) Omarana, igrepu na o mevirhọ owian aghwoghwo rẹ idibo i Jesu a wian na. Jesu nọ ta rẹn inyikọ ye: “Ọnana ọ ha ujiri vwe Ọsẹ mẹ, ra mẹriẹn taghene are a mọ emamọ buebun.” Jerẹ oborẹ e jiri ọghwẹrẹ rọ wọ orhan i vine rọ dabu mọ emamọ, omaran e ji jiri Jehova orhianẹ e vwobọrhọ owian aghwoghwo na te ekete omẹgbanhon ọwan o teri.—Matt. 25:20-23.

4. (a) Izede ego ye ruẹ odẹ Osolobrugwẹ fuan? (b) Ukẹro ọgo wa ha ni uphẹn wu ne ruẹ odẹ Osolobrugwẹ fon?

⁴ Izede ego yẹ owian aghwoghwo ọwan o ru ruẹ odẹ Osolobrugwẹ fuan? A sabu ruẹ odẹ Osolobrugwẹ fuan ghwẹ oborẹ ọ havwọ-ọ. Nime, odẹ na ọ vi fon. Ọrẹn, djokarhọ oborẹ ọmẹraro Isaiah ọ tare: “Jehova ro sun emakashe na yẹ are ine ni taghene ohworho ọfuanfon.” (Isa. 8:13) E ruẹ odẹ i Jehova fuan nyoma a ha ukẹro ọghoghanren nie ghwẹ edẹ erọrọ, jeghwai ha userhumu rẹn awọrọ nẹ aye i ji ruẹ odẹ na fon. (Matt. 6:9, ekete ra djokarhọ) Jerẹ udje, erhe ghwoghwo kpahen iruemru irhorhomu Osolobrugwẹ ọrhẹ ọhọre ọnẹyen, na chochọn odẹ Osolobrugwẹ nẹ abọ Echu ọrhẹ erharhere ẹmro rọ ta kpahiẹn. (Gen. 3:1-5) Habaye, e ruẹ odẹ i Jehova fuan arha lẹrhẹ ihworho uvuẹn ekete re ghwoghwo rhe taghene i Jehova o mwuovwan “ujiri, ọghọ, kugbe omẹgbanhon na.” (Rev. 4:11) Rune ro rhiẹ ọkobaro te ẹgbukpe 16 ne, nọ tare: “Oma ọ merhen mẹ mie rhe taghene mi vwo uphẹn ọduado mi ne se oseri kpahen Ohworho rọ ma ekwakwa ephian. Ọ yẹ mẹ omwemẹ mi ne ghwoghwo ọke ephian.”

5. (a) Sekpahen oborẹ ọ ha uvuẹn i John 15:9, 10, mesoriẹ o fo ne rhe ghwoghwo? (b) Marhẹ i Jesu o ru kanrunumwu edirin re ne vwo?

⁵ Se John 15:9, 10. Ẹguọlọ okokodo re vwo kpahen i Jehova ọrhẹ i Jesu yẹ iroro rọ mai ghanren rọ lẹrhẹ ọwan ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na. (Mark 12:30; John 14:15) Jesu ọ ta rẹn idibo yi nẹ aye i “daji uvuẹn ẹguọlọ” ọnẹyen. Mesoriẹ? Nime a guọlọ edirin na sabu rhiẹ odibo i Kristi ọke ephian. Jesu ọ kanrunumwu edirin re ne vwo nyoma ọ ha ẹmro na “daji” ruiruo ọgbọ buebun uvuẹn ẹmro ra ya rhẹ John 15:4-10.

6. Marhẹ ene ru djephia taghene a guọlọ daji uvuẹn ẹguọlọ i Kristi?

⁶ Marhẹ ene ru djephia taghene a guọlọ daji uvuẹn ẹguọlọ i Kristi jeghwai vwo ekwerhọ ye? Nyoma ra mọrọn irhi Jesu. Jesu ọrhọ ta rẹn ọwan, ‘Are i huvwele mẹ.’ Ọrẹn, oborẹ i Jesu o ruru yọ ta rẹn ọwan ne ji ru, Jesu ọrhọ ta: ‘Mi daji uvuẹn ẹguọlọ Ọsẹ na, nime, mi nyalele ekama enẹyen.’ Jesu yo dje udje na rẹn ọwan.—John 13:15.

7. Marhẹ yẹ uruemru ra huvwele ọrhẹ ẹguọlọ i ru surhobọmwu ọwan?

⁷ Ọke i Jesu ọ ta kpahen oborẹ ẹguọlọ o ru surhobọmwu uvwele ẹha, nọ ta rẹn idibo yi: “Kohworho kohworho ro rhe ekama mẹ jeghwai nyalele aye yo vwo ẹguọlọ kpahen mẹ.” (John 14:21) Habaye, arha nyalele urhi Jesu ne ye ghwoghwo, ọwan ne ji dje ẹguọlọ re vwo kpahen Osolobrugwẹ phia, nime irhi Jesu i nẹ obẹ i Jehova rhe. (Matt. 17:5; John 8:28) Erhe  dje ẹguọlọ phia, Jehova ọrhẹ i Jesu ne ji dje ẹguọlọ rẹn ọwan.

8, 9. (a) Iroro ọrọrọ ọgo yọ soriẹ o fo ne rhe ghwoghwo? (b) Izede ọgo yẹ ẹmro i Jehova uvuẹn Ezekiel 3:18, 19 ọrhẹ 18:23 o ru mwu ọwan ye ghwoghwo?

⁸ O ji vwo iroro ọrọrọ rọ soriẹ o fo ne rhe ghwoghwo. Ọwan e ghwoghwo na ha orhetio rẹn ihworho. Uvuẹn i Baibol na, e se i Noah “oghwoghwẹmro.” (Se 2 Peter 2:5.) Ukude na ọ ki phia, ọye o ghwoghwo rẹn ihworho kpahen oghwọghọ rọ sa na. Mesoriẹ a ta omaran? Djokarhọ oborẹ i Jesu ọ tare: “Jerẹ oborẹ ọ havwọ uvuẹn ẹdẹ erana bọmọke Ukude na ọ ki rhe, rẹ aye a ria jeghwai da, ehworhare a rọnmọ, a ha emẹse brọgọ, Noah ọ ki ruẹ owọ na, aye arha djokarhọ ye-e, bọmọke Ukude na ọ ki rhe jeghwai ghwọghọ aye ephian, omaran ẹrhiọ Ọmọ onyakpọ na ono ji rhirhiẹ.” (Matt. 24:38, 39) Udabọ utuoma re vwo kpahiẹn, Noah ọ ji fuevwan ghwoghwo urhomu orhetio re djerie.

⁹ Uvuẹn ẹdẹ ọwan na, e ghwoghwo iyẹnrẹn esiri Uvie na neneyo ihworho i sabu rhe ọhọre Osolobrugwẹ kpahen ituakpọ. Jerẹ i Jehova, ọwan i guọlọre nẹ ihworho i kerhọ iyẹnrẹn esiri na nẹ aye i sabu “rhe nyerẹn.” (Ezek. 18:23) Habaye, erhe ghwoghwo nẹ oghwa riẹ oghwa, ọrhẹ uvuẹn afiede, na sabu ha orhetio rẹn ihworho taghene Uvie Osolobrugwẹ ọ samọ ghwọghọ akpọ ọkon ọnana.— Ezek. 3:18, 19; Dan. 2:44; Rev. 14:6, 7.

10. (a) Sekpahen oborẹ ọ ha uvuẹn i Matthew 22:39 mesoriẹ o fo ne rhe ghwoghwo? (b) Gbikun oborẹ i Paul ọrhẹ i Silas i ru ha userhumu rẹn ohworho rọ dẹrẹ ekanron uvuẹn in Philippi.

¹⁰ O ji vwo iroro ọrọrọ rọ soriẹ o fo ne rhe ghwoghwo: E ghwoghwo nime e vwo ẹguọlọ kpahen ereva ọwan. (Matt. 22:39) Ẹguọlọ ọnana yọ lẹrhẹ ọwan vwo edirin uvuẹn owian na, fọkime e rheri taghene ọmudu ihworho ina sabu wẹnẹ orhianẹ erhirhiẹ aye ọ wẹnẹren. Roro kpahen oborẹ ọnyikọ Paul ọrhẹ i Silas i rhiẹromẹrẹn. Uvuẹn amwa i Philippi, ihworho ra kparahasuẹ aye ni mwurun aye rhẹ ekanron. Ọke oru, uvuẹn erhẹrhẹ ason, otọre no kpoghori gbangbanhon uvuẹn ekanron na, ighwe na ni rhiefirhọ. Ofẹn no mwu ohworho rọ dẹrẹ ekanron na taghene eri ha uvuẹn ekanron na i zẹ ne, nọ guọlọ kpe omayen. Ọrẹn, Paul nọ ta riẹn rhẹ uvwele gorigori: “Wu vwa ha ẹkuọn rẹn oma-a!” Ohworho rọ dẹrẹ ekanron na nọ nọriẹn: “Me mi ne ruo ni mi sabu simirhọ?” Aye ni ta riẹn: “Vwo esegburhomẹmro kpahen i Jesu ro rhiẹ Ọrovwori na, ne wu ne vwo usimi.”—Acts 16:25-34.

11, 12. (a) Me yẹ iyẹnrẹn kpahen ohworho rọ dẹrẹ ekanron na o yonirẹ ọwan kpahen owian aghwoghwo na? (b) Mesoriẹ o fo ne rhe ghwoghwo?

¹¹ Me yẹ iyẹnrẹn kpahen ohworho rọ dẹrẹ ekanron na o yonirẹ ọwan kpahen owian aghwoghwo na? Karorhọ: Ohworho rọ dẹrẹ ekanron na, o wene ẹhẹn jeghwai nekpẹn userhumu ọke otọre na o kpogho hin. Omaran ọ ji havwọ, ihworho ri vwa kerhọ iyẹnrẹn esiri na bi, ina  sabu me wene ẹhẹn aye orhianẹ emru kpregede ọ phia rẹn aye. Jerẹ udje, iruo ihworho ezẹko ina sabu va aye obọ, ọnana ọnọ sabu lẹrhẹ ẹhẹn aye tagha. Ẹhẹn awọrọ ina sabu seriotọre fọkiẹ orọnmo ẹfan. Awọrọ ina ji sabu mwuomarhọ fọkiẹ emiamo ọgbogbanhon, yanghene uhwu ohworho aye i vwo ẹguọlọ kpahen. Aruẹ erhirhiẹ ọrana ọrhọ homaphia, ihworho re mwuomarhọ na ina sabu rha nọ enọ kpahen akpenyerẹn aye, dedevwo aye i vwe kwe kerhọ bi-i. Ọkezẹko aye ina sabu rhe roro, ‘Me mi ne ruo ne mi sabu vwo esimirhọ?’ Arha vwa aruẹ ihworho erana, aye ina sabu kerhọ iyẹnrẹn esiri na.

¹² Omarana, erhe fiomarhọ owian aghwoghwo na, ana sabu kpahenrhọ enọ ihworho enana ri wene ẹhẹn ne na, jeghwai yẹ aye urhebro. (Isa. 61:1) Charlotte ro rhiẹ ọkobaro te ẹgbukpe 38 ne, nọ tare: “Ihworho buebun inyenana e vwo ifiẹrorhọ-ọ. O fori ne ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na rẹn aye.” Ejvor ro rhiẹ ọkobaro te ẹgbukpe 34 ne, nọ ji ta: “Inyenana, ẹhẹn ihworho e seriotọre omamọ ghwẹ ọke i vẹrhẹ bi. Mi ghini guọlọ ha userhumu rẹn aye. Ọrana no mwu mẹ riẹ aghwoghwo.” Itiọrurhomẹmro, o fori nẹ ẹguọlọ re vwo kpahen ereva ọwan, o mwu ọwan rhe ghwoghwo!

13, 14. (a) Ẹghẹlẹ ọgo ya hunute uvuẹn John 15:11? (b) Izede ọgo yẹ aghọghọ i Jesu ono ru rhiẹ ọrẹ ọwan? (c) Marhẹ aghọghọ o ru hobọte owian aghwoghwo na?

¹³ Uvuẹn ason rọ kẹta i Jesu o ki hwu, nọ ta rẹn idibo yi kpahen ẹghẹlẹ sansan ri na ha userhumu rẹn aye sabu vwo edirin uvuẹn owian aghwoghwo na. Me yẹ ẹghẹlẹ enana, marhẹ ene ru mẹrẹn erere nẹ aye rhe?

¹⁴ Ẹghẹlẹ ọrẹ aghọghọ. Erhe ghwoghwo jerẹ oborẹ i Jesu o jurhie, ọrana ohwan rẹn ọwan? Ẹjo. Ọke i Jesu o dje udje kpahen orhan i vine na hin, nọ tare taghene ighwoghwẹmro Uvie na ine vwo aghọghọ. (Se John 15:11.) Itiọrurhomẹmro, ọ yẹrẹ ọwan imwẹro taghene aghọghọ ye ono rhiẹ ọrẹ ọwan. Izede ọgo? Jerẹ oborẹ a hunute bi, Jesu ọ ha omayen dje orhan i vine, nọ ha idibo yi dje eghọn yen. Orhan i vine na yọ yẹ eghọn na oborẹ aye i guọlọre. Uvwre ọke aye a ji ha uvuẹn orhan na, aye na mẹrẹn ame ọrhẹ emaren nẹ orhan i vine na sa. Omaran ọ ji havwọ, arha daji uvuẹn okugbe rhẹ i Kristi nyoma ra nyalele idje ọnẹyen, ọwan ni ne ji vwo aruẹ aghọghọ ro vwori ọke ro ruẹ ọhọre Ọsẹ ye. (John 4:34; 17:13; 1 Pet. 2:21) Hanne ro rhiẹ ọkobaro vrẹn ẹgbukpe 40 ne, nọ tare, “Aghọghọ mia mẹrẹn mi rhe nẹ owian aghwoghwo na rhe, ọ lẹrhẹ mẹ vwo oruru mi ne vwobọrhọ ogame i Jehova ọke ephian.” Itiọrurhomẹmro, obọdẹn aghọghọ ọ yẹ ọwan omẹgbanhon re ne ghwoghwo udabọ ebẹnbẹn ri ha ekete re ghwoghwo.—Matt. 5:10-12.

15. (a) Ẹghẹlẹ ọgo ya hunute uvuẹn John 14:27? (b) Marhẹ ẹghẹlẹ ufuoma o ru lẹrhẹ ọwan rhe ghwoghwo?

¹⁵ Ẹghẹlẹ ọrẹ ufuoma. (Se John 14:27.) Uvuẹn ason rọ kẹta i Jesu o ki hwu, nọ ta rẹn idibo yi: “Mi tiobọnu ufuoma mẹ rẹn are.” Marhẹ ẹghẹlẹ ufuoma rọ yẹrẹ ọwan na o ru lẹrhẹ ọwan rhe ghwoghwo? Re vwo edirin na, na sabu rhiẹromẹrẹn obọdẹn ufuoma, fọkime, e rheri taghene e ruẹ oborẹ ọ merhen i Jehova ọrhẹ i Jesu oma. (Ps. 149:4; Rom. 5:3, 4; Col. 3:15) Ulf ro rhiẹ ọkobaro te ẹgbukpe 45 ne, nọ tare: “Oma ọ rhọ mẹ nẹ aghwoghwo sa, ọrẹn, oma ọ merhen mẹ, ọ jeghwai lẹrhẹ mẹ nyerẹn obọdẹn akpọ.” Itiọrurhomẹmro, oma ọ merhen ọwan re vwo aruẹ ufuoma ọnana!

16. (a) Ẹghẹlẹ ọgo ya hunute uvuẹn John 15:15? (b) Me yọ nọ lẹrhẹ idibo na rhiẹ igbehian i Jesu ọke ephian?

 ¹⁶ Ẹghẹlẹ ọrẹ igbehian. Ọke i Jesu ọ ta taghene inyikọ ye ine “vwo aghọghọ vuọnvuọn,” nọ tare taghene o fori nẹ aye i vwo ẹguọlọ okokodo kpahen omomaye. (John 15:11-13) Habaye, nọ tare: “Mi se rẹ are igbehian mẹ.” Itiọruhomẹmro, erhirhiẹ ugbehian ra havwọ rhẹ i Jesu ghini ẹghẹlẹ ọghoghanren! Me yẹ inyikọ na ine ruo nẹ aye i sabu rhe rhiẹ igbehian yen? Aye ina vi “nyarhẹn jeghwai rha mọ emamọ.” (Se John 15:14-16.) Ẹgbukpe eva ri kerhumu, Jesu ọ ta rẹn inyikọ ye: “Rẹ are a nyarhẹn na, are i ghwoghwo jeghwai ta: ‘Uvie ọrẹ idjuwu na o ti kẹrẹ ne.’” (Matt. 10:7) Omarana, uvuẹn owuọwọn re kpe i Jesu na, nọ ha urhebro rẹn aye nẹ aye i vwo edirin uvuẹn owian aghwoghwo na. (Matt. 24:13; Mark 3:14) Idibo i Jesu i rheri taghene owian re ne ghwoghwo na ọ lọhọ-ọ, ọrẹn, aye ina sabu fikparobọ jeghwai rhiẹ igbehian yen ọke ephian. Me yọ nọ ha userhumu rẹn aye? Ẹghẹlẹ ọrọrọ re ne tiobọnu rẹn aye.

17, 18. (a) Ẹghẹlẹ ọgo ya hunute uvuẹn John 15:16? (b) Marhẹ ẹghẹlẹ na ono ru ha userhumu rẹn idibo i Jesu? (c) Ẹghẹlẹ ego ye ruẹ ọwan gbanhan inyenana?

¹⁷ Ẹghẹlẹ ẹrhomo ọwan ra kpahanrhọ. Jesu ọrhọ ta: “Kemru kemru rẹ are i nekpẹn yen mie Ọsẹ na nyoma odẹ mẹ, [ọnọ] yẹ are.” (John 15:16) Ọnana ọnọ ghini yẹ inyikọ na uduefigbere! * Dedevwo aye e rhe taghene akpenyerẹn i Jesu ọ joma te oba ne-e, ọrẹn, ana ji rha ha userhumu rẹn aye. Jehova o mwuegbe rọ nọ kpahenrhọ ẹrhomo aye i nẹrẹn, neneyo aye i sabu ghwoghwo iyẹnrẹn esiri Uvie na. Itiorurhomẹmro, o jiri-i, aye ni mẹrẹn oborẹ i Jehova ọ kpahenrhọ ẹrhomo aye lele.—Acts 4:29, 31.

¹⁸ Omaran ọ ji havwọ inyenana. Re vwo edirin uvuẹn owian aghwoghwo na, ọnọ lẹrhẹ ọwan sabu rhiẹ igbehian i Jesu. Habaye, ana sabu vwo imwẹro taghene i Jehova ọnọ kpahenrhọ ẹrhomo ọwan neneyo a sabu fi ebẹnbẹn ra mẹrẹn uvuẹn owian aghwoghwo na kparobọ. (Phil. 4:13) Itiọrurhomẹmro, oma ọ merhen ọwan, fọkime ọwan igbehian i Jesu, habaye, Jehova ọ kpahanrhọ ẹrhomo ọwan! Ẹghẹlẹ enana ri nẹ obẹ i Jehova rhe na, ine ru ọwan gbanhon na sabu rhe ghwoghwo.—Jas. 1:17.

19. (a) Mesoriẹ e vwobọrhọ owian aghwoghwo na? (b) Me yọ ha userhumu rẹn ọwan wian owian Osolobrugwẹ?

¹⁹ Jerẹ oborẹ e yono ne, ọwan e ghwoghwo na ha ujiri vwe i Jehova jeghwai ruẹ odẹ ye fon, e ji ghwoghwo ne dje ẹguọlọ re vwo kpahen i Jehova ọrhẹ i Jesu phia, na ha orhetio phia, na jeghwai djephia taghene e vwo ẹguọlọ kpahen ereva ọwan. Habaye, ẹghẹlẹ aghọghọ, ufuoma, erhirhiẹ ugbehian ọrhẹ ẹrhomo ra kpahanrhọ, ọ lẹrhẹ ọwan vwo omẹgbanhon ra na wian owian Osolobrugwẹ. Itiọrurhomẹmro, oma ọ merhen i Jehova rọ mẹrẹn omẹdamu ọwan re ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na!