Skip to content

Skip to table of contents

‘Uhinga ‘Oku ‘Hokohoko Atu Ai ‘Etau Fua Lahí’

‘Uhinga ‘Oku ‘Hokohoko Atu Ai ‘Etau Fua Lahí’

“‘Oku fakalāngilangi‘i ‘a ‘eku Tamaí ‘i he me‘á ni, ‘i he hokohoko atu ho‘omou fua lahí pea mou fakamo‘oni‘i kimoutolu ko ‘eku kau ākonga.”​—SIONE 15:8.

HIVA: 45, 10

1, 2. (a) Ko e hā na‘e lāulea ki ai ‘a Sīsū mo ‘ene kau ākongá ‘i he pō ki mu‘a ke ne pekiá? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.) (e) Ko e hā ‘oku mahu‘inga ai ke tau manatu‘i ‘a e ‘uhinga ‘oku tau malanga aí? (f) Ko e hā te tau lāulea ki aí?

‘I HE pō ki mu‘a ke ne pekiá, na‘e talanoa fuoloa ai ‘a Sīsū mo ‘ene kau ‘apositoló. Na‘á ne fakapapau‘i ange ‘okú ne ‘ofa lahi ‘aupito ‘iate kinautolu. Na‘á ne toe fai ange foki ‘a e talanoa fakatātā fekau‘aki mo e fu‘u kālepí, ‘a ia na‘a tau lāulea ki ai ‘i he kupu ki mu‘á. Na‘e loto ‘a Sīsū ke fakalototo‘a‘i ‘ene kau ākongá ke ‘hokohoko atu ‘enau fua lahí,’ ‘a ia, ke nau kātaki ‘i hono malanga‘i ‘a e pōpoaki fekau‘aki mo e Pule‘angá.​—Sione 15:8.

2 Kae kehe, na‘e ‘ikai ke tala pē ‘e Sīsū ki he‘ene kau ākongá ‘a e me‘a na‘e fiema‘u ke nau faí kae toe pehē foki ki he ‘uhinga na‘e fiema‘u ai ke nau fai iá. Na‘á ne ‘oange kiate kinautolu ‘a e ngaahi ‘uhinga na‘e fiema‘u ai ke hokohoko atu ‘enau malangá. ‘Oku mahu‘inga ke tau manatu‘i ‘a e ‘uhinga ‘oku fiema‘u foki ai ke hokohoko atu ‘etau malangá. Ko e fakakaukau fekau‘aki mo ení ‘e ue‘i ai kitautolu ke tau kātaki lolotonga ‘etau fai “ha fakamo‘oni ki he ngaahi pule‘anga kotoa pē.” (Māt. 24:13, 14) ‘I he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he ‘uhinga Fakatohitapu ‘e fā ‘oku tau malanga aí. ‘Ikai ko ia pē, te tau lāulea ki he me‘a‘ofa ‘e fā meia Sihova ‘okú ne tokoni‘i kitautolu ke hokohoko atu ‘etau fua lahí.

‘OKU TAU FAKALĀNGILANGI‘I ‘A SIHOVA

3. (a) Fakatatau ki he Sione 15:8, ko e hā ‘a e ‘uhinga mahu‘inga taha ‘oku tau malanga aí? (e) Ko e hā ‘oku fakafofonga‘i ‘e he ngaahi fo‘i kālepi ‘i he talanoa fakatātā ‘a Sīsuú, pea ko e hā ‘oku fe‘ungamālie ai ‘a e fakahoa ko ení?

3 Ko e ‘uhinga mahu‘inga taha ‘oku tau malanga aí he ‘oku tau loto ke fakalāngilangi‘i ‘a Sihova pea fakamā‘oni‘oni‘i ‘a hono huafá. (Lau ‘a e Sione 15:1, 8.) ‘I hono fai ‘e Sīsū ‘a e talanoa fakatātā ki he fu‘u kālepí, na‘á ne fakahoa ‘a Sihova ki ha tauhi ngoue, pe tokotaha ngoue, ‘oku tō kālepi. Na‘e pehē ‘e Sīsū ko ia ‘a e fu‘u kālepí pea ko hono kau muimuí ‘a e ngaahi va‘á. (Sione 15:5) Ko ia ai, ‘i he talanoa fakatātaá, ‘oku fakafofonga‘i ‘e he ngaahi fo‘i kālepí ‘a e fua ‘oku ‘omai ‘e he kau ākonga ‘a Sīsuú, pe ko e ngāue fakamalanga ‘oku nau faí. Na‘e tala ‘e Sīsū ki he‘ene kau ‘apositoló: “‘Oku fakalāngilangi‘i ‘a ‘eku Tamaí ‘i he me‘á ni, ‘i he hokohoko atu ho‘omou fua lahí.” ‘I hono ‘omai ‘i he fu‘u kālepí ‘a e ngaahi fo‘i kālepi leleí, ‘oku ‘oatu ai ‘a e lāngilangi ki he tauhi ngoué. ‘I ha founga meimei tatau, ‘i he‘etau fai hotau lelei tahá ‘i hono malanga‘i ‘a e pōpoaki fekau‘aki mo e Pule‘angá, ‘oku tau ‘oatu ai ‘a e ngeia, pe lāngilangi, kia Sihova.​—Māt. 25:20-23.

4. (a) ‘Oku anga-fēfē ‘etau fakamā‘oni‘oni‘i ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá? (e) ‘Oku anga-fēfē ho‘o ongo‘i fekau‘aki mo hono ma‘u ‘a e monū ke fakamā‘oni‘oni‘i ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá?

4 ‘Oku ‘osi mā‘oni‘oni pē ‘a e huafa ia ‘o e ‘Otuá. ‘Oku ‘ikai ha me‘a ‘e lava ke tau fai ke ‘ai ai ia ke toe mā‘oni‘oni lahi ange. Ko ia ‘oku anga-fēfē ‘etau fakamā‘oni‘oni‘i ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá ‘i he taimi ‘oku tau malanga aí? Fakatokanga‘i ‘a e me‘a na‘e lea‘aki ‘e he palōfita ko ‘Aiseá: “Ko Sihova ‘o e ngaahi kau taú​—ko ia ‘a e Tokotaha ‘oku totonu ke mou lau ‘oku mā‘oni‘oní.” (‘Ai. 8:13) ‘Oku tau fakamā‘oni‘oni‘i ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá, ‘a e Sihová, ‘i he taimi ‘oku tau fakakaukau ai ko e huafa mā‘olunga taha ia ‘i he ngaahi hingoa kotoa pē pea ‘i he taimi ‘oku tau tokoni‘i ai ‘a e ni‘ihi kehé ke nau mahino‘i ‘oku mā‘oni‘oni iá. (Māt. 6:9) Ko e fakatātaá, ‘i he‘etau ako‘i ki he kakaí ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo e ngaahi ‘ulungaanga fisifisimu‘a ‘o Sihová mo ‘ene taumu‘a ke mo‘ui ta‘engata ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘i Palataisí, ‘oku tau tokoni‘i ai kinautolu ke nau ‘ilo‘i ko e ngaahi me‘a kovi kotoa na‘e lea‘aki ‘e Sētane fekau‘aki mo Sihová ko e ngaahi fo‘i loi. (Sēn. 3:1-5) ‘Oku tau toe fakamā‘oni‘oni‘i ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá ‘i he taimi ‘oku tau tokoni‘i ai ‘a e kakaí ke nau ‘ilo‘i ‘oku taau mo Sihova ke ne “ma‘u ‘a e ngeiá mo e lāngilangí pea mo e mālohí.” (Fkh. 4:11) Ko Rune, ‘a ia kuó ne tāimu‘a ‘i he ta‘u ‘e 16, ‘okú ne pehē: “‘I hono ‘ilo‘i kuo ‘omai kiate au ‘a e faingamālie ke u hoko ko ha fakamo‘oni ma‘á e Tokotaha-Fakatupu ‘o e ‘univēsí ‘okú ne ‘ai au ke u hounga‘ia. ‘Okú ne ‘omai kiate au ha holi ke hokohoko atu ‘eku malangá.”

‘OKU TAU ‘OFA ‘IA SIHOVA MO HONO ‘ALÓ

5. (a) Ko e hā ‘a e ‘uhinga ki hono fai ‘o e malangá ‘oku fakahaa‘i ‘i he Sione 15:9, 10? (e) Na‘e anga-fēfē hono tokoni‘i ‘e Sīsū ‘ene kau ākongá ke nau mahino‘i ‘e fiema‘u ke nau kātakí?

5 Lau ‘a e Sione 15:9, 10. Ko e ‘uhinga hono ua ‘oku tau malanga‘i ai ‘a e pōpoaki fekau‘aki mo e Pule‘angá he ‘oku tau ‘ofa ‘ia Sihova mo Sīsū. (Mk. 12:30; Sione 14:15) Na‘e tala ‘e Sīsū ki he‘ene kau ākongá ‘oku totonu ke nau ‘nofo ma‘u ‘i he‘ene ‘ofá.’ Ko e hā na‘e lea‘aki ai eni ‘e Sīsuú? Koe‘uhí na‘á ne ‘ilo‘i ‘e fiema‘u ki hono kau muimuí ‘a e kātakí ke nau mo‘ui ‘i he tu‘unga ko e kau Kalisitiane mo‘oni. Ko hono mo‘oní, ‘i he Sione 15:4-10, ‘oku tau ‘ilo‘i na‘e ngāue‘aki tu‘o lahi ai ‘e Sīsū ‘a e lea ko e “nofo ma‘u” ke tokoni‘i ‘ene kau ākongá ke nau mahino‘i ‘e fiema‘u ke nau kātaki.

6. ‘Oku anga-fēfē ‘etau fakahāhā ‘oku tau loto ke nofo ma‘u ‘i he ‘ofa ‘a Kalaisí?

6 ‘Oku anga-fēfē ‘etau fakahāhā ‘oku tau loto ke nofo ma‘u ‘i he ‘ofa ‘a Kalaisí pea ma‘u ‘ene hōifuá? ‘Aki ‘a e talangofua kiate ia. ‘Oku fiema‘u mai pē ‘e Sīsū ke tau fai ‘a e me‘a na‘á ne faí. Na‘á ne pehē: “[Kuó u] tauhi ‘a e ngaahi fekau ‘a e Tamaí mo nofo ma‘u ‘i he‘ene ‘ofá.” Kuo fokotu‘u mai ‘e Sīsū ‘a e fa‘ifa‘itaki‘angá kiate kitautolu.​—Sione 13:15.

7. ‘Oku anga-fēfē ‘a e fehokotaki ‘a e talangofuá mo e ‘ofá?

7 Na‘e ‘ai ‘e Sīsū ke mahino ko e talangofuá ‘oku fehokotaki ia mo e ‘ofá ‘i he‘ene pehē: “‘Ilonga ‘a ia ‘okú ne ma‘u ‘eku ngaahi fekaú mo tauhi iá ko e tokotaha ia ‘oku ‘ofa ‘iate aú.” (Sione 14:21) Ko e ngaahi fekau ‘a Sīsuú ko e ha‘u mei he‘ene Tamaí, ko ia ‘i he taimi ‘oku tau talangofua ai ki he fekau ‘a Sīsū ke malangá, ‘oku tau toe fakahāhā ai ‘oku tau ‘ofa ‘ia Sihova. (Māt. 17:5; Sione 8:28) Pea ‘i he taimi ‘oku tau fakahāhā ai kia Sihova mo Sīsū ‘oku tau ‘ofa ‘iate kinauá, ‘okú na tauhi kitautolu ‘i he‘ena ‘ofá.

‘OKU TAU FAKATOKANGA KI HE KAKAÍ

8, 9. (a) Ko e hā ‘a e toe ‘uhinga ‘e taha ‘oku tau malanga aí? (e) ‘Oku anga-fēfē hono ue‘i kitautolu ‘e he lea ‘a Sihova ‘i he ‘Isikeli 3:18, 19 mo e 18:23 ke hokohoko atu ‘etau malangá?

8 Ko e ‘uhinga hono tolu ‘oku tau malanga aí he ‘oku tau loto ke fakatokanga ki he ni‘ihi kehé fekau‘aki mo e ‘aho ‘o Sihova ka hoko maí. ‘I he Tohi Tapú, ‘oku fakamatala‘i ai ‘a Noa ko ha ‘tokotaha malanga.’ (Lau ‘a e 2 Pita 2:5.) Ki mu‘a ke hoko mai ‘a e Lōmakí, ko e pōpoaki ‘a Noa ki he kakaí kuo pau pē na‘e kau ai ha fakatokanga fekau‘aki mo e faka‘auha ka hoko maí. Ko e hā ‘oku tau lea‘aki ai iá? Koe‘uhí na‘e pehē ‘e Sīsū: “Hangē ko e ngaahi ‘aho ko ia ki mu‘a ‘i he Lōmakí, ko e kakaí na‘a nau kai mo inu, mali ‘a e kakai tangatá pea foaki atu ‘a e kakai fefiné ‘i he mali, kae ‘oua kuo a‘u ki he ‘aho na‘e hū ai ‘a Noa ki he ‘a‘aké, pea na‘e ‘ikai te nau tokanga kae ‘oua kuo hoko mai ‘a e Lōmakí ‘o tafi‘i kotoa atu kinautolu, ‘e pehē pē ‘a e ‘i heni ‘a e Foha ‘o e tangatá.” (Māt. 24:38, 39) Neongo ko e tokolahi taha ‘o e kakaí na‘a nau tukunoa‘i ‘a Noa, na‘á ne malanga‘i faitōnunga ‘a e pōpoaki fakaefakatokanga na‘e ‘oange ‘e Sihova kiate iá.

9 ‘I he ‘ahó ni, ‘oku tau malanga‘i ‘a e pōpoaki fekau‘aki mo e Pule‘angá ke ‘oatu ki he kakaí ha faingamālie ke nau ‘ilo fekau‘aki mo e me‘a ‘e fai ‘e he ‘Otuá ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘i he kaha‘ú. ‘I he hangē ko Sihová, ‘oku tau loto mo‘oni ke tokanga ‘a e kakaí ki he pōpoakí pea nau “mo‘ui atu ai pē.” (‘Isi. 18:23) ‘I he‘etau malanga mei he fale ki he falé pea ‘i he ngaahi feitu‘u kakaí, ‘oku tau fakatokanga ai ki he kakai tokolahi taha ‘oku ala lavá ‘e hoko mai ‘a e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá ‘o faka‘auha ‘a e māmani fulikivanu ko ení.​—‘Isi. 3:18, 19; Tan. 2:44; Fkh. 14:6, 7.

‘OKU TAU ‘OFA ‘I HE KAKAÍ

10. (a) Ko e hā ‘a e ‘uhinga ki he malangá ‘oku fakahaa‘i ‘i he Mātiu 22:39? (e) Na‘e anga-fēfē hono tokoni‘i ‘e Paula mo Sailosi ha ka‘ate ‘i he pilīsone ‘i Filipaí?

10 Ko e ‘uhinga hono fā ‘oku hokohoko atu ai ‘etau malangá he ‘oku tau ‘ofa ‘i he kakaí. (Māt. 22:39) Ko e ‘ofá ni ‘oku tokoni‘i ai kitautolu ke hokohoko atu ‘etau malangá he ‘oku tau ‘ilo‘i ‘e liliu nai ‘a e fakakaukau ‘a e kakaí ‘i he taimi ‘oku liliu ai honau ngaahi tu‘ungá. Ko e fakatātaá, na‘e lī ‘e he kau fakafepakí ‘a Paula mo Sailosi ki he pilīsoné ‘i he kolo ko Filipaí. Ka ‘i he tu‘apoó, na‘e lulu‘i ai ‘e ha mofuike ‘a e pilīsoné pea ava ai hono ngaahi matapaá. Na‘e mātu‘aki ilifia ‘a e ka‘ate ‘o e pilīsoné na‘a kuo hola ‘a e kau pōpulá ‘o ne loto ai ke ne tāmate‘i ‘a ia tonu. Ka na‘e ta‘ofi ia ‘e Paula ‘o ne kaila: “‘Oua te ke fai ha me‘a kiate koe!” Na‘e ‘eke ange ‘e he ka‘até: “Ko e hā kuo pau ke u fai ke fakahaofi ai aú?” Na‘e tala ange ‘e Paula mo Sailosi kiate ia: “Tui ki he ‘Eiki ko Sīsuú, pea ‘e fakahaofi koe.”​—Ngā. 16:25-34.

‘Oku tau malanga koe‘uhí ‘oku tau ‘ofa ‘ia Sihova, Sīsū, pea mo e kakaí (Sio ki he palakalafi 5, 10)

11, 12. (a) Ko e hā ‘oku ako‘i mai ‘e he talanoa fekau‘aki mo e ka‘ate ‘o e pilīsoné ‘o fekau‘aki mo ‘etau ngāue fakafaifekaú? (e) Ko e hā ‘oku tau loto ai ke hokohoko atu ‘etau malangá?

11 Ko e hā ‘oku ako‘i mai ‘e he talanoa fekau‘aki mo e ka‘ate ‘o e pilīsoné ‘o fekau‘aki mo e ngāue fakamalangá? Fakatokanga‘i na‘e toki liliu pē ‘a e fakakaukau ‘a e ka‘ate ‘o e pilīsoné ‘i he hili ‘a e mofuiké peá ne kole ai ki ha tokoni. ‘I ha founga meimei tatau, ko e kakai ‘e ni‘ihi ‘oku ‘ikai te nau fiefanongo ki he pōpoaki ‘a e Tohi Tapú ‘e liliu nai ‘enau fakakaukaú pea nau kumi ki ha tokoni ‘i he taimi ‘oku hoko ai ha me‘a fakamamahi ‘i he‘enau mo‘uí. Ko e fakatātaá, ‘e ‘ohovale nai ‘a e ni‘ihi koe‘uhi ko e mole ‘a ‘enau ngāué pe ko e vete mali. ‘Oku loto-mamahi lahi nai ‘a e ni‘ihi koe‘uhi ko ‘enau ‘ilo‘i ‘oku nau puke lahi pe koe‘uhí ko e mate ‘a ha tokotaha ‘oku nau vāofi mo ia. ‘I he hoko ‘a e ngaahi me‘a peheé, ‘e kamata nai ai ke ‘eke ‘e he kakaí ha ngaahi fehu‘i fekau‘aki mo e mo‘uí, ko e ngaahi fehu‘i na‘e ‘ikai te nau fakakaukau ki ai ki mu‘a. ‘E a‘u nai ‘o nau fifili, ‘Ko e hā kuo pau ke u fai ke fakahaofi ai aú?’ Te nau fiefanongo nai ai ki he‘etau pōpoaki ‘o e ‘amanakí ko e ‘uluaki taimi ia ‘i he‘enau mo‘uí.

12 Ko ia kapau ‘oku hokohoko atu faitōnunga ‘etau malangá, te tau faingamālie ai ‘i he taimi ‘oku mateuteu ai ‘a e kakaí ke tali ‘a e fakafiemālie ‘oku tau ‘oatú. (‘Ai. 61:1) Ko Charlotte, ‘a ia kuó ne tāimu‘a ‘i he ta‘u ‘e 38, ‘okú ne pehē: “Ko e kakai ‘i he ‘aho ní ‘oku nau hē. ‘Oku nau fiema‘u ha faingamālie ke fanongo ai ki he ongoongo leleí.” Ko Ejvor, ‘a ia kuó ne tāimu‘a ‘i he ta‘u ‘e 34, ‘okú ne pehē: “‘I he ‘ahó ni, ‘o laka ange ia ‘i ha toe taimi, ‘oku ongo‘i tōlalo fakaeongo ai ‘a e kakai tokolahi. ‘Oku ou loto mo‘oni ke tokoni‘i kinautolu. ‘Oku ue‘i au ‘e he me‘a ko iá ke u malanga.” ‘Oku hā mahino, ko e ‘ofa ki he kakaí ko ha ‘uhinga lelei ‘aupito ia ke hokohoko atu ai ‘a e malangá!

NGAAHI ME‘A‘OFA ‘OKÚ NE TOKONI‘I KITAUTOLU KE TAU KĀTAKI

13, 14. (a) Ko e hā ‘a e me‘a‘ofa ‘oku lave ki ai ‘i he Sione 15:11? (e) ‘E lava fēfē ke tau ma‘u ‘a e fiefia ‘oku ma‘u ‘e Sīsuú? (f) ‘Oku anga-fēfē hono tokoni‘i kitautolu ‘e he fiefiá ‘i he‘etau ngāue fakafaifekaú?

13 Lolotonga ‘a e pō ki mu‘a ke ne pekiá, na‘e toe lave ai ‘a Sīsū ki he ngaahi me‘a‘ofa ‘e tokoni‘i ai ‘ene kau ‘apositoló ke hokohoko atu ‘enau laku fuá. Ko e hā ‘a e ngaahi me‘a‘ofa ko ení, pea ‘e lava fēfē ke ne tokoni‘i kitautolu ‘i he ‘ahó ni?

14 Me‘a‘ofa ko e fiefia. ‘Oku fakakavenga kiate kitautolu ‘a e malangá? ‘Ikai ‘aupito. Hili hono fai ‘e Sīsū ‘a e talanoa fakatātā fekau‘aki mo e fu‘u kālepí, na‘á ne pehē ‘i he taimi ‘oku tau malanga aí te tau ma‘u ‘a ‘ene fiefiá. (Lau ‘a e Sione 15:11.) ‘Oku malava fēfē ke hoko ia? Manatu‘i, ‘i he talanoa fakatātā ‘a Sīsuú, na‘á ne fakahoa ai ia ki ha fu‘u kālepi pea ko ‘ene kau ākongá ki he ngaahi va‘á. ‘E ma‘u ‘e he ngaahi va‘á ‘a e vai mo e ivi ‘oku nau fiema‘ú ‘o kapau pē te nau pipiki ma‘u ki he fu‘u kālepí. ‘I ha founga meimei tatau, ‘e lava ke tau fiefia ‘o hangē ko Sīsuú ‘o kapau pē te tau nofo‘aki fā‘ūtaha mo ia pea muimui ofi ‘i hono topuva‘é. Te tau toki ma‘u leva ai ‘a e fiefia na‘á ne ma‘ú, ko e fiefia ‘oku hoko ‘i hono fai ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá. (Sione 4:34; 17:13; 1 Pita 2:21) Ko Hanne, ‘a ia kuó ne tāimu‘a ‘o laka hake ‘i he ta‘u ‘e 40, ‘okú ne pehē, “Ko e fiefia ‘oku ou ongo‘i ma‘u pē hili ‘eku kau ‘i he ngāue fakafaifekaú ‘okú ne ue‘i au ke u hokohoko atu ‘i he ngāue ‘a Sihová.” Ko e fiefiá ‘okú ne ‘omai kiate kitautolu ‘a e mālohi ke hokohoko atu ai ‘a e malangá na‘a mo e taimi ‘oku ‘ikai ke fanongo ai ‘a e tokolahi taha ‘o e kakaí.​—Māt. 5:10-12.

15. (a) Ko e hā ‘a e me‘a‘ofa ‘oku lave ki ai ‘i he Sione 14:27? (e) ‘Oku anga-fēfē hono tokoni‘i kitautolu ‘e he nongá ke hokohoko atu ‘etau laku fuá?

15 Me‘a‘ofa ko e nonga. (Lau ‘a e Sione 14:27.) Lolotonga ‘a e efiafi ki mu‘a pea pekia ‘a Sīsuú, na‘á ne tala ai ki he‘ene kau ‘apositoló: “‘Oku ou foaki atu kiate kimoutolu ‘eku nongá.” ‘E lava fēfē ke tokoni‘i kitautolu ‘e he nonga ‘a Sīsuú ke hokohoko atu ‘etau malangá? ‘I he taimi ‘oku hokohoko atu ai ‘etau malangá, ‘oku tau ongo‘i nonga koe‘uhí ‘oku tau ‘ilo‘i ‘oku tau ‘ai ‘a Sihova mo Sīsū ke na fiefia. (Saame 149:4; Loma 5:3, 4; Kol. 3:15) Ko Ulf, ‘a ia kuó ne tāimu‘a ‘i he ta‘u ‘e 45, ‘okú ne pehē, “Ko e ngāue fakamalangá ‘okú ne ‘ai au ke u hela‘ia, ka ‘okú ne ‘omai ‘a e fiemālie mo‘oni mo e ‘uhinga mo‘oni ki he‘eku mo‘uí.” ‘Oku tau hounga‘ia ‘i he‘etau ma‘u ‘a e nonga ‘oku tu‘uloá!

16. (a) Ko e hā ‘a e me‘a‘ofa ‘oku fakahaa‘i ‘i he Sione 15:15? (e) Na‘e malava fēfē ke kei hoko ai pē ‘a e kau ‘apositoló ko e ngaahi kaume‘a ‘o Sīsū?

16 Me‘a‘ofa ko e kaume‘a. Hili hono tala ‘e Sīsū ki he‘ene kau ‘apositoló ‘okú ne loto ke nau fiefiá, na‘á ne fakamatala‘i ‘a e ‘uhinga ‘oku mahu‘inga ai ke nau fakahāhā ‘a e ‘ofa ta‘esiokitá. (Sione 15:11-13) Na‘á ne pehē ange leva: “Kuó u ui kimoutolu ko e ngaahi kaume‘a.” He me‘a‘ofa mahu‘inga mo‘oni ‘a e hoko ko e kaume‘a ‘o Sīsuú! Ka na‘e malava fēfē ke kei hoko ai pē ‘a e kau ‘apositoló ko hono ngaahi kaume‘a? Na‘e fakamatala ‘a Sīsū: “Hokohoko atu ai pē ho‘omou fuá.” (Lau ‘a e Sione 15:14-16.) ‘I hono fakalea ‘e tahá, ko e hokohoko atu ‘a e malangá. ‘I he ta‘u nai ‘e ua ki mu‘a ai, na‘e tala ‘e Sīsū ki he‘ene kau ‘apositoló: “‘I ho‘omou ‘alú, mou malanga ‘o pehē: ‘Kuo ofi ‘a e Pule‘anga ‘o hēvaní.’” (Māt. 10:7) Ko e ‘uhinga ia na‘e fakalototo‘a‘i ai ‘e Sīsū ‘a ‘ene kau ākongá ‘i he pō ki mu‘a ke ne pekiá, ke nau kātaki ‘i he ngāue fakamalangá. (Māt. 24:13; Mk. 3:14) Ko e mo‘oni, na‘e ‘ilo‘i ‘e Sīsū he‘ikai ke faingofua ‘a hono fakahoko ‘a ‘ene fekaú. Ka na‘e malava ke nau fai ia pea kei hoko ai pē ko hono ngaahi kaume‘a. Anga-fēfē? ‘I he tokoni ‘a ha toe me‘a‘ofa ‘e taha.

17, 18. (a) Ko e hā ‘a e me‘a‘ofa ‘oku fakahaa‘i ‘i he Sione 15:7? (e) Na‘e anga-fēfē hono tokoni‘i ‘e he me‘a‘ofa ko iá ‘a e kau ākonga ‘a Sīsuú? (f) Ko e hā ‘a e ngaahi me‘a‘ofa ‘okú ne tokoni‘i kitautolu ‘i he ‘aho ní?

17 Me‘a‘ofa ko e tali ‘o ‘etau ngaahi lotú. Na‘e pehē ‘e Sīsū: “Mou kole ki ha me‘a pē ‘oku mou fiema‘u pea ‘e foaki atu ia kiate kimoutolu.” (Sione 15:7, 16) Ko e tala‘ofa ‘a Sīsuú kuo pau pē na‘e fakaivimālohi‘i mo‘oni ai ‘a e kau ‘apositoló! * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) Na‘e ‘ikai ke mahino‘i kakato ‘e he kau ‘apositoló ‘e vave ‘a e pekia ‘a Sīsuú. Ka ko ‘ene pekiá he‘ikai ke ‘uhinga ai iá he‘ikai ke ‘i ai hanau tokoni. Na‘e mateuteu ‘a Sihova ke tali ‘enau ngaahi lotú pea tokoni‘i kinautolu ‘i he‘enau ngāue fakamalangá. Pea na‘á ne fai ‘a e me‘a tofu pē ko iá. ‘I he hili pē ‘a e pekia ‘a Sīsuú, na‘e kōlenga ‘a e kau ‘apositoló kia Sihova ke ne ‘oange kiate kinautolu ha loto-to‘a, pea na‘e tali ‘e Sihova ‘enau ngaahi lotú.​—Ngā. 4:29, 31.

‘Oku lava ke tau fakapapau‘i ‘e tali ‘e Sihova ‘etau ngaahi lotu ‘o kole ha tokoní (Sio ki he palakalafi 18)

18 ‘Oku hoko ‘a e me‘a tatau ‘i he ‘ahó ni. ‘I he taimi ‘oku tau kātaki ai ‘i he ngāue fakamalangá, ‘oku tau kei hoko ai pē ko e ngaahi kaume‘a ‘o Sīsū. Pea ‘oku lava ke tau fakapapau‘i ‘oku mateuteu ‘a Sihova ke tali ‘etau ngaahi lotu ‘o kole ha tokoní ‘i he taimi ‘oku tau faingata‘a‘ia ai ‘i he malangá. (Fil. 4:13) ‘Oku tau hounga‘ia lahi ‘i hono tali ‘e Sihova ‘etau ngaahi lotú pea mo ‘etau kaume‘a mo Sīsuú. Ko e ngaahi me‘a‘ofa ko eni meia Sihová ‘okú ne fakaivimālohi‘i kitautolu ke hokohoko atu ‘etau laku fuá.​—Sēm. 1:17.

19. (a) Ko e hā ‘oku hokohoko atu ai ‘etau malangá? (e) Ko e hā ‘okú ne tokoni‘i kitautolu ke faka‘osi ‘a e ngāue kuo ‘omai kiate kitautolu ‘e he ‘Otuá?

19 ‘I he kupu ko ení, kuo tau ako ai fekau‘aki mo e ‘uhinga ‘e fā ‘oku hokohoko atu ai ‘etau malangá: Ke fakalāngilangi‘i ‘a Sihova mo fakamā‘oni‘oni‘i ‘a hono huafá, ke fakahāhā ‘etau ‘ofa kia Sihova mo Sīsuú, ke fakatokanga ki he kakaí, pea ke fakahāhā ‘oku tau ‘ofa ‘i he kakaí. Kuo tau toe ako foki fekau‘aki mo e me‘a‘ofa ‘e fā: Ko e fiefia, melino, kaume‘a, mo e tali ‘o ‘etau ngaahi lotú. Ko e ngaahi me‘a‘ofa ko ení ‘okú ne fakaivimālohi‘i kitautolu ke faka‘osi ‘a e ngāue kuo ‘omai ‘e he ‘Otuá ke tau faí. ‘Oku fiefia lahi ‘a Sihova ‘i he‘ene vakai mai ‘oku tau ngāue mālohi ke ‘hokohoko atu ‘etau fua lahí’!

^ pal. 17 Lolotonga ‘ene talanoa mo e kau ‘apositoló, na‘e fakamanatu tu‘o lahi ange ‘e Sīsū ‘e tali ‘e Sihova ‘enau ngaahi lotú.​—Sione 14:13; 15:7, 16; 16:23.