Ir al contenido

Ir al índice

Kataʼyaa je kontraná

Kataʼyaa je kontraná

“ʼYanía kjoafaʼaitsjenmañale” (2 COR. 2:11).

KJOAJNDA 150, 32

1. Kʼianga jetsakajngijée je Adán kao Eva, jókitso Jeobá tʼatsʼe je kontraná.

JE Adán nʼio nda be nga tsín male nchja̱ je ye̱. Kʼoa kʼianga jngo ye̱ tsakjákaonajmí je Eva, kʼoajinsʼin kisikjaʼaitsjen je Adán nga kjaʼaí je xi kinchja̱ (Gén. 3:1-6). Je Adán kao Eva alikui be ʼyani xi kisikinchja̱ je ye̱. Ninga kʼoalani, tosaa je kisitjosonle kʼoa yátsʼin tsakinyále je Niná (1 Tim. 2:14). Je Jeobá tsakʼéjnatsen ʼyáni je kontra jebi, je xi tsakʼanachale Adán kao Eva, kʼoa kʼoakitso nga sikjeson. Tonga kʼoati kitso nga kontra jebi kʼoetʼale je xi tsjoake koa̱n Niná (Gén. 3:15).

2, 3. Ánni nga tsín nʼio tse kitsoyasíni je Jeobá tʼatsʼe Na̱i nga kjesa faʼaijin je Mesías.

2 Je Jeobá alikuikʼia kitsoya je jaʼaínle ánkje tsʼen xi yátsʼi̱n tsakasénle ya ʼndenaxóle Edén. * Kʼiaa nga jejaʼato 2,500 nó kitsoya josʼin nokjoa jaʼaínle je ánkje tsʼen jebi. Kʼianga Satanás ʼmile “Xi bʼejnachjoa” sʼin tsoyanile (Job 1:6). Kʼoa je én jebi to jan kʼa faʼaitʼa ya Escrituras Hebreas. Jolani ya 1 Crónicas, Job kʼoa kao Zacarías. Ánni nga tsín nʼio tse kitsoyasíni je Jeobá tʼatsʼe kontra jebi nga kjesa faʼaijin je Mesías.

3 Je Jeobá alikui nʼio kitsjoale kjoandosin je jaʼaínle Na̱i. Kuinga ya Escrituras Hebreas tsín nʼio tse tsoyani xi tʼatsʼe Na̱i kʼoa jmeni xi kisʼin. Nga̱ je Escrituras Hebreas kui xá kichjini nga kuinyakao je chjota nga katabe je Mesías kʼoa nga je koaitjenngile (Luc. 24:44; Gál. 3:24). Kʼianga jejaʼai je Mesías, je Jeobá jé kisichjén kao chjotatjenngile nga kitsoya jmeni xi ʼyaa ndʼaibi xi tʼatsʼe je Na̱i kʼoa kao tʼatsʼe ánkje xi ya kitʼale. * Kʼoa tojo jé Jesús kao chjotale xi ya ngʼajmi koatexomakao sichjén je Jeobá nga kjoaʼaxin je Na̱i kao xi ya fitʼale (Rom. 16:20; Apoc. 17:14; 20:10).

4. Ánni nga tsín nʼio kuijkónnilee je Na̱i.

4 Je pastro Pedro kʼoakitso nga je Na̱i yaa mangóson jngo “xa xi tíbaté”, kʼoa je Juan “cho̱toán” kʼoa “ye̱ jchínga” kitsole (1 Ped. 5:8; Apoc. 12:9). Tonga alikui koa̱n nga nʼio kuijkónlee je Na̱i nga̱ to choaa nganʼio tjínle (tʼexkiai Santiago 4:7). * ʼYañá nga síkuindaná je Jeobá, je Jesús kʼoa kao je ánkje xi kixi fitʼale Niná. Nga je binyakaoná alikui koa̱nle josikaoná je Na̱i. Tonga tojo machjén nga kataʼyaa xi tʼatsʼe jebi: Xi títjon, jméni xi male kʼoasʼín je Na̱i. Xi majaoni, jósʼin fajin je Na̱i jmeni xi sʼín je chjota. Kʼoa xi majanni, jókji tjen bichó je nganʼiole. Chótʼayajinla nga jan kjoachjonangi jebi.

JMÉNI XI MALE KʼOASʼÍN JE NA̱I

5, 6. Ánni nga tsín koa̱nnile sikʼantjaiya jmeni xi chon sonʼnde je chjotaxá.

5 Nʼio nkjín mani je ánkje xi je Na̱i kitʼale. Kʼianga kjesa faʼaijin je Jtsínʼio, je Na̱i nkjín ánkje tsakinyáskále nga chjota kisikʼóya yaole kʼoa nga yánchjín tsakjayokao. Kʼoa nga kʼoakisʼin je Na̱i, je Biblia kʼoatso nga janya niño xi tjío ngʼajmi kiskenʼndó (Gén. 6:1-4; Jud. 6; Apoc. 12:3, 4). Kʼianga kisikatío ʼndele ya ngʼajmi je ánkje jebi, kitsjoaʼnde nga je Na̱i tsakatéxomale. Tonga je ánkje tsʼen jebi ñaki ndasʼin tjíondajinle josʼin tjíosíxá. Je Na̱i kui kjenngile josʼin tjínndajinle je Chjotaxále Niná kʼoa jo rey sʼin bekon yaole. Títsjoále xá je ánkje tsʼen nga tjíobatéxoma ngakjijnda sonʼnde (Efes. 6:12).

6 Nga kʼoati tjínndajinle je Na̱i josʼin batéxoma, kui síchjén kʼianga bánentsja je chjotaxá sonʼnde. Yaa ʼyañá jebi kʼianga tsakakóle je Jesús ngayeje “kjoatéxomale sonʼnde”, kʼoa i kitsole: “Ji tsjoale ngayije je nganʼiobi, kʼoa kjoajeyale, nga̱ an tsakʼaina, kʼoa je xi mena tsjoale” (Luc. 4:5, 6). Ningalani kui nganʼiole Na̱i kijnajtsa je sonʼnde, nkjín chjotaxá xi kui kʼoasʼín xi ndatjín. Kʼoa tjínkʼa xi ñaki kʼoatjío kon nga mele binyakao je chjota. Tonga nijngojinla chjotaxá xi koa̱nle sikʼantjaiya jmeni xi chon sonʼnde (Sal. 146:3, 4; Apoc. 12:12).

7. Jósʼin síchjén Na̱i je relijión ndiso, je negosioyʼai kʼoa kao je chjotaxá nga bʼanachale je chjota (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi).

7 Kʼianga bʼanachale je chjota jngo tjíjtsa Sonʼnde, je Na̱i kao ánkje tsʼen ali tsa tokuijin síchjén je chjotaxá sonʼnde, kʼoati síchjén je relijión ndiso kʼoa kao negosioyʼai (Apoc. 12:9). Kʼianga kui relijión ndiso síchjén, je Na̱i énndiso kaníbason xi tʼatsʼe Jeobá, kʼoa kui xi mele nga nʼio nkjín chjota katasíchajin je jaʼaínle Niná (Jer. 23:26, 27). Kʼoa xi totʼatsʼe jebi, nkjín chjota xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga Niná bʼétsʼoale, tonga jéni ánkjele Na̱i tjíobʼétsʼoale (1 Cor. 10:20; 2 Cor. 11:13-15). Kʼoati kui negosioyʼai síchjén kʼianga kaníbason je énndiso. Tobʼelañá, kui xi mele nga kʼoasʼin katasíkjaʼaitsjen je chjota nga kui xi tsjoa kʼoee kon kʼiatsa nʼio tse tao̱n sʼe̱le kʼoa tsa nʼio nkjín tsojmi sʼe̱le (Prov. 18:11). Je xi makjainle kjoandiso jebi, to “kjoanyiná” básjai ʼndele nga je Jeobá sixále (Mat. 6:24). Kʼianga kui nʼio matsjoake je tsojmi xi tjín sonʼnde kui xosíkao nga tsín titsjoake mani je Niná (Mat. 13:22; 1 Juan 2:15, 16).

8, 9. 1) Jmé xi bakóyaná jokoan je Adán, Eva kao ánkje xi yátsʼi̱n tsakinyále Niná. 2) Jósʼin basenkaoná nga ʼyaa nga je Na̱i fajin jmeni xi chon sonʼnde.

8 Jokoan je Adán, Eva kao ánkje xi yátsʼi̱n tsakinyále Niná, jao koya xi nʼio tjínle kjoandosin bakóyaná. Je xi títjon, kuinga tojngo koya tjínni jmeni xi chjoéjiaan, a jé Jeobá kjuintʼalee axo jé Na̱i (Mat. 7:13). Kʼoa je xi majaoni koya xi bakóyaná, kuinga tsínni jme kjoanda so̱koná kʼiatsa je Na̱i kjuintʼalee. Je Adán kao Eva tojé tsakʼa yaole kʼianga je kʼoakitso jmeni xi ndatjín kʼoa jmeni xi chʼaotjín, kʼoa je ánkjele Na̱i koan tsakánentsja je chjotaxá sonʼnde (Gén. 3:22). Tonga tsa je Na̱i kjuintʼalee alikʼia ndasʼin kuichomani (Job 21:7-17; Gál. 6:7, 8).

9 Jósʼin basenkaoná nga ʼyaa nga je Na̱i fajin jmeni xi chon sonʼnde. Majinná nga kui xi mele je Jeobá nga koakolee kjoaxkóntokon je chjotaxá (1 Ped. 2:17). Kui xi mele nga si̱tjosoán je kjoatéxoma xi tsjoá, xi tsín kontra tjíole je kjoatéxomale Niná (Rom. 13:1-4). Tonga kʼoati ʼyaa nga tsín koa̱n kjoa polítika kuinójiaan yaoná kʼoa nga tsín koa̱n jngo partido kʼoainganʼiolee (Juan 17:15, 16; 18:36). Xi ijngosani, nga ʼyaa nga je Na̱i fajin jmeni xi chon sonʼnde kui xosíkaoná nga tosi tonda ʼmiyasonñá. Nga kui xi mele nga chʼaosʼin sikʼéjna je jaʼaínle Jeobá, kuinga meniná kʼuínyalee je chjota jokjoantjínni xi tʼatsʼe Niná. Nʼio tsjoa tjío tokoán nga nichjén je jaʼaínle Niná kʼoa nga kui jaʼaín kichʼá. ʼYañá nga ngisa tse kjoanda sokóná nga je Niná tsjoacha maa tikʼoajinni tsakui tsjoacha koaan je tao̱n kao tsojmi xi tjín sonʼnde (Is. 43:10; 1 Tim. 6:6-10).

JÓSʼIN FAJIN JE NA̱I JMENI XI SʼÍN JE CHJOTA

10-12. 1) Jméni xi koanmele je Na̱i kʼianga che̱n tsakatíonile je ánkje. 2) Jméni xi bakóyaná jokoan je ánkje xi je Na̱i kitʼale.

10 Nʼio maña josʼín je Na̱i kʼianga kui kʼoakatasʼín je chjota josʼin mele. Tojosʼin jchaa, sakʼoaa che̱n síchjén kʼoa sakʼoaa kjoa faʼaikaonená.

11 Kuila kataʼyaa je che̱n xi kisichjén je Na̱i nga tsakʼanachale je ánkje. Tsejin nichxin kikaole nga kiskotʼayason jmeni xi sʼin kʼianga koa̱nkjainle jmeni xi kuitsole je ánkje kʼoa nga je koaitʼale. Tjínkʼa xi kitsaoya je che̱nle Na̱i kʼoa kisichajngikao je yánchjín i̱ Sonʼnde. Je xti xi kisʼele nʼio yʼai koankjoan kʼoa nʼio tsʼen koan (Gén. 6:1-4). Je Na̱i ali tsa tokuijin che̱n jebi kisichjén, tsakui nichxin kʼoati kitsole je ánkje nga koa̱n je koatexomasonle je chjota. Tsakui nichxin kui xi koanmele nga tsín katafaʼai je “ntje̱le” je “chjoón” xi kinchja̱ni je Niná kʼianga kjoaʼaí (Gén. 3:15). Tonga je Jeobá Jtsínʼio jaʼaikao kʼoa tsínni kʼoakoan josʼin kisikjaʼaitsjen je Na̱i kao ánkje tsʼen.

Je che̱n xi batío je Na̱i kui je kjoachajngi, kjoangʼakon kʼoa kao xi tʼatsʼe ánkje tsʼen nroani (Chótsenlai párrafo 12 kao 13)

12 Jméni xi bakóyaná jebi. Kui tsoyaná nga tsín koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín kjoachajngi jtsaojiaan kʼoa nga tsín kjoangʼakon kʼoetʼaná. Je ánkje xi ya kitʼale je Na̱i nʼio nkjín nó nga ya kisixákao je Jeobá. Ninga kʼoalani, nʼio nkjín ánkje xi kitsjoaʼndele yaole nga kui xi chʼaotjín kisikjaʼaitsjen. Tikʼoasʼinni tsanda ñá, tsakui nichxin jenʼio nkjín nó nga je Jeobá tinixálee. Ninga kʼoalani, koaanle kui xi chʼaotjín kjoaʼasʼenjin je ni̱ma̱ná (1 Cor. 10:12). Nʼio tjínle kjoandosin nga kuenta sʼiaan je ni̱ma̱ná nga tsín kjoangʼakon sʼe̱jnajin kʼoa nga tsínkui xi chʼaotjín sʼe̱jnajin (Gál. 5:26; tʼexkiai Colosenses 3:5 *).

13. 1) Jñánile je che̱n xi kʼoati nʼio tísíchjén je Na̱i. 2) Jméni xi koa̱n sʼiaan nga tsínkui che̱n jtsaoyaa.

13 Je che̱n xi kʼoati nʼio tísíchjén je Na̱i kuinga kui síndosin je chjota jmeni xi tʼatsʼe ánkje tsʼen tínroani. Kʼoa nga kui katamandosinle je chjota kui síchjén je relijión ndiso kʼoa kao jmeni xi bʼetsaojinkoaa. Tobʼelañá, kui síchjén je pelíkula, juegos electrónicos kao xi kjaʼaísanile, nga kui kʼoetsaojinkao je chjota jmeni xi tʼatsʼe ánkje tsʼen nroani. Jméni xi koa̱n sʼiaan nga tsín ya jtsaoyaa je che̱n jebi. Alikui koa̱n nga kui chóyalee nga je naxinandále Niná kʼoasje jngo xo̱n jñani kjoaʼaítʼa je kjoasʼetsaojin xi koa̱n kʼoétsaojinkoaa kʼoa jñanile xi mai. Nga jngó jngóñá nga si̱chjinee je kjoafaʼaitsjenná ánni nga kui chjoéjinsíñá je kjoasʼetsaojin xi tsín kjántʼa kao je kjoatéxomale Niná (Heb. 5:14). Kʼoa tsa tsjoacha kjoaixiaa je Niná koaanná nga kui xi ndatjín chjoéjiaan (Rom. 12:9). Si̱kjaʼaitsjenjiaan nga jngó jngoá jebi: “Kʼiatsa jngo chjota xi tosʼa tíkotʼaya je Biblia skoe̱na jmeni xi bʼetsaojinkoa, a kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga kʼoasʼian jmeni xi xinyasoan, axo kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga jaonkjaín kjimaña”. Tsa kʼoasʼin kjuintjenngiaa jmeni xi bakoyasoán, ngisaa choa ñʼai koa̱nná nga chʼa̱sjengiaa je che̱nle Na̱i (1 Juan 3:18).

Je kjoa xi tʼatsʼe Na̱i nroani kui xi bʼéchjoaná je chjotaxá, kjoa xi sʼe ya ndʼiaskuela kʼoa kao nga xíngiaa batiochjoa (Chótsenlai párrafo 14)

14. 1) Jmé xi sʼín je Na̱i nga tsín tikixi kjuintʼanilee je Jeobá. 2) Jméni xi koasenkaoná nga chókjoajinná.

14 Je Na̱i kui xi mele nga tsín tikixi kjuintʼanilee je Jeobá. Tobʼelañá, koaanle je xosʼin nga kʼoechjoa je chjotaxá kʼianga ʼmiyasoán. Kʼoati koa̱nle je kjoájin nga je chjota xi ñatjen nixá kʼoa tsa je xi ñatjen mangián skuela skoe̱sinná nga kui mangíntjenngiaa je kjoatéxomale Niná (1 Ped. 4:4). Kʼoati koa̱nle je kjoájin nga kʼoakuitsoná je xíngiaa nga tsín tikjuinñá je kjoajtínná, ningalani kao kjoandale kʼoakuitsoniná (Mat. 10:36). Jmé xi koasenkaoná nga tsínkui kjoa jebi sikinroajen tokoán. Xi títjon, kuinga katamajinná nga toxá kʼoakoa̱nni, nga̱ jngoo kjoabixkan tjínná kao je Na̱i (Apoc. 2:10; 12:17). Xi majaoni, machjén nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi ngisa chjíle: nga kʼoatso je Na̱i nga tokʼia nixálee je Niná kʼianga kjenndiaaná kʼoa nga yándsʼiaan koasenlee kʼiatsa kjoa kuitjátojiaan (Job 1:9-11; 2:4, 5). Kʼoa xi majanni, si̱jélee je Jeobá nga katatsjoánganʼioná ánni nga chókjoajinniná je kjoa xi kuitjátojiaan. Si̱kjaʼaitsjeen nga tsínkʼia tsjiónkonná je Jeobá (Heb. 13:5).

JÓKJI TJEN BICHÓ JE NGANʼIOLE NA̱I

15. A koaanle je Na̱i kʼoenená nga kui kʼoasʼiaan jmeni xi tsín mená. Tʼeyanajmí.

15 Je Na̱i alikui koa̱nle kʼoenená nga kui kʼoasʼiaan jmeni xi tsín mená (Sant. 1:14). Nʼio nkjín chjota xi kui kʼoasʼín jmeni xi mele je Na̱i. Tonga kʼianga jemajinle jngo chjota jotjínni je xi kixi tjínnele skoéjin ʼyáni xi koaitʼale, a jé Jeobá axo jé Na̱i (Hech. 3:17; 17:30). Tsa ñaki kʼoatjín tokoán nga je Niná mená si̱tjosonlee, alikui koa̱nle sikinroajen tokoán je Na̱i tojmeni xi sʼin (Job 2:3; 27:5).

16, 17. 1) Jmésani xi tsín koa̱nle kʼoasʼin je Na̱i kʼoa kao ánkje tsʼen. 2) Ánni nga tsín koa̱n kuijkónsíñá nga ñaki kuinókjoaa kʼianga kʼoétsʼoaa.

16 Kʼoati tjínsa jmeni xi tsín koa̱nle kʼoasʼin je Na̱i kʼoa kao ánkje tsʼen. Tobʼelañá, alikui jña kʼoatso je Biblia tsa koa̱nle skoe̱ jmeni xi nikjaʼaitsjeen kʼoa jotjío je ni̱ma̱ná. Tojé Jeobá kao Jesús xi male kʼoasʼín (1 Sam. 16:7; Mar. 2:8). Tonga kʼianga nokjoaa kʼoa tsa kʼiaje̱ nga bʼetsʼoaa, a kui kuinókjonlee nga kjuinrʼoé je Na̱i kao ánkje tsʼen kʼoa nga kui sichjén nga koationá je che̱n. Mai, alikui koa̱n kui kuijkónlee. Tojo ma nga tsín nokjoaan nga je Jeobá nixálee ninga bená je Na̱i, kʼoati likui koa̱n kuijkoán kʼianga kʼoétsʼoaa ninga kjuinrʼoéná je Na̱i jokuixoán. Ya Biblia síkʼaxki tʼatsʼe choʼndale Niná xi ñaki kinchja̱ kʼianga tsakʼétsʼoa kʼoa tsín jña kʼoatso tsakui kitsokjonle nga je Na̱i kjuinrʼoéle (1 Rey. 8:22, 23; Juan 11:41, 42; Hech. 4:23, 24). Tsa kʼoasʼin kuinókjoaa kʼoa kui kʼoasʼiaan jmeni xi mele Niná, alikui tsjoáʼnde je Jeobá kʼianga jme xi sikaoná je Na̱i (tʼexkiai Salmo 34:7). *

17 Tjínnele jchaa je kontraná, tonga alikui koa̱n nga kuijkónlee. Ningalani chjotajée maa, koaan si̱kinjelee je Na̱i nga̱ jé Jeobá koasenkaoná (1 Juan 2:14). Kʼiatsa kuiyotajalee je Na̱i koa̱nngatʼaxin (Sant. 4:7; 1 Ped. 5:9). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, jé xi sʼa xti xi ngisa nʼio tíbʼétʼale je Na̱i. Jméni xi koa̱n sʼin nga tsín je Na̱i kʼoanachale. Yaa kjoaʼmiya xi ijngo chótʼayajiaan xi tʼatsʼe jebi.

^ párr. 2 Ya Biblia síkʼaxki kʼa je jaʼaínle ánkje (Juec. 13:18; Dan. 8:16; Luc. 1:19; Apoc. 12:7). Kʼoati tsoya nga tsjoájaʼaínle je Jeobá ngayeje niño (Sal. 147:4). Kuinga kʼoabixónsíñá nga tjínle jaʼaín ngatsʼi je ánkje, saʼnda je xi Na̱i koan nga koanskanni.

^ párr. 3 Ya Escrituras Hebreas to 18 kʼa síkʼaxki̱ josʼin nokjoa jaʼaínle je Na̱i, tonga ya Escrituras Griegas Cristianas tsʼato 30 kʼa bʼaxki̱.

^ párr. 4 Santiago 4:7: “Titjosonlao Niná. Tiyotajalao je na̱i, kʼoasʼin koa̱nga tʼaxinnino”.

^ párr. 12 Colosenses 3:5: “Tinyachʼaolao yaono, joni tsa tinikʼaon yaono, tʼatsʼe je kjoa xi tjín sonʼnde: kjoachajngi, kjoajndí, kjoachi̱nga̱, kjoa xi mele xi chʼao tjío, kjoaxintakon, xi joni tsa xi bexkón xkóson”.

^ párr. 16 Salmo 34:7: “Je ánkjele Jeobá tsoʼba jngotjondaile je xi tsokjónke kʼoa bʼasjentjai”.