1. Me yi Jehova o djephia kpahen ọvwreghrẹn ọwan uvuẹn ogba Eden?

ADAM o rheri taghene obodirin ọ vwọ tẹmro-o. Omarana, ọnọ sabu rhe roro sẹ ọmakashe owu, yọ nyoma obodirin na tẹmro rẹn i Eve. (Gen. 3:​1-6) Adam ọrhẹ Eve e rhe emru owuorowu kpahen ọmakashe ọrana-a. Udabọ ọrana, Adam o brorhiẹn ro no kwomakugbe ọmakashe na kparehasuẹ Osolobrugwẹ. (1 Tim. 2:14) Ogege, Jehova nọ mọ ta kpahen ọvwreghrẹn ọrana ro biomu ẹhẹn i Adam ọrhẹ Eve na, Jehova no ji vive taghene ọnọ ghwọghọ ọvwọkon na. Ọrẹn, Jehova ọ ha orhetio rẹn ọwan taghene ọmakashe rọ nyoma obodirin tẹmro na, ọnọ kparehaso ihworho ri vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova.​—⁠Gen. 3:⁠15.

2, 3. Mesoriẹ a vwa tẹmro kpahen ọvwreghrẹn ọwan na ọgbọ buẹbun, Messiah na ọ ki rhe?

² Ọrẹ ẹghwanren, Jehova o kwe se odẹ ọmakashe rọ kparehasuiẹ na-a. * Habaye, Osolobrugwẹ o ki dje kpahen ọmakashe rọ kparehasuiẹ na, ẹgbukpe 2,500 i vrẹnren. (Job 1:⁠6) Itiọrurhomẹmro, ẹbe i Baibol esa ọvo uvuẹn obọrẹ a ha  edjadjẹ i Hebrew ya, yi hunute Echu ro mevirhọ “Ọrọ kparahasua,” ẹbe na yẹ 1 Chronicles, Job, ọrhẹ Zechariah. Mesoriẹ a vwa tẹmro kpahen ọvwreghrẹn ọwan na ọgbọ buebun, Messiah na ọ ki rhe?

³ Obọrẹ a ha edjadjẹ i Hebrew ya uvuẹn i Baibol na, ọ tẹnroviẹ Echu ọrhẹ irueruo yi-i, fọkime, Jehova o rheri taghene Echu o mwuovwan ye-en. Emru owu kirighwo rọ lẹrhẹ i Jehova mwu ihworho ya obọrẹ a ha edjadjẹ i Hebrew ya uvuẹn i Baibol na, yẹ ọrẹ ono dje i Messiah na phia jeghwai lẹrhẹ ihworho vwrurhe yi. (Luke 24:44; Gal. 3:24) Ọke i Messiah na ọ rhe hin, Jehova nọ nyoma yen ọrhẹ idibo yi ta ekwakwa buebun kpahen Echu ọrhẹ ikpodje yi. * Ọnana o serhọ, fọkime, Jesu ọrhẹ ihworho ri ne lelie sun yi Jehova ọnọ ha ghwọghọ Echu ọrhẹ ihworho re lelie.​—⁠Rom. 16:20; Rev. 17:14; 20:⁠10.

4. Mesoriẹ o vwo fo ne brudu fọkiẹ i Dẹbolo?

⁴ Ọnyikọ Peter o dje Echu rhẹ “okporokpo rọ tuekwẹre,” habaye, John o serie “obodirin” ọrhẹ “agbakara.” (1 Pet. 5:8; Rev. 12:⁠9) Ọrẹn, o fo ne brudu fọkiẹ i Dẹbolo-o, fọkime omẹgbanhon ọnẹyen o vwo ughwru. (Se James 4:⁠7.) Jehova, Jesu ọrhẹ emakashe ri fuevwan na, ya ha userhumu rẹn ọwan. Nyoma userhumu aye, ana sabu fi ọvwreghrẹn ọwan kparobọ. Ọrẹn, o fori ne rhe ẹkpahenrhọ enọ esa enana: Marhẹ Echu ọ hobọte ihworho te ne? Marhẹ Echu o ru damoma rọ nọ riẹriẹ owuowọnwan? Ọrhẹ, bọgo yẹ omẹgbanhon ọnẹyen ọ bare? Jene yono kpahen enọ enana, ne wu ji djokarhọ oborẹ wu na sabu yono nẹ aye rhe.

5, 6. Mesoriẹ igọmẹti akpọ na, ina ja sabu ru ewene rẹ ituakpọ i mai guọlọ?

⁵ Emakashe buebun ni kwomakugbe Echu kparehasuẹ Osolobrugwẹ. Ukude na ọ ki phia, Echu nọ riẹriẹ ezẹko usuẹn emakashe enana nẹ aye i lele egbọtọ ri ha otọrakpọ na gbọfanrhiẹn. Baibol na o dje ọnana fiotọre ọke rọ ta taghene agbakara na, ọ lọrọ akwasa ikereti ri ha odjuwu ba oma. (Gen. 6:​1-4; Jude 6; Rev. 12:​3, 4) Ọke emakashe erana a sẹrerhumuji Osolobrugwẹ, aye ni fiomarhọ obotọre usun Echu. Emakashe enana a suẹ okpetu omamọ. Omarana, nime, Echu ọ guọlọ hẹrokele Uvie Osolobrugwẹ na, no ruẹ omayen rhiẹ orodje. Echu ọ ha ikpodje yi mwu nẹ aye i vwo omẹgbanhon, nọ yẹre aye ẹrhẹ usun jeghwai ruẹ aye nẹ aye i rhe suẹn uvuẹn akpọ na.​—⁠Eph. 6:⁠12.

⁶ Echu ọ nyoma omẹgbanhon ukoko ọnẹyen ra vwa mẹrẹn na, suẹn ọsoso igọmẹti ituakpọ. A mẹrẹn ọnana vwrurhe ọke Echu o dje “ọsoso ivie ọrẹ akpọ na” rẹn i Jesu, nọ jeghwai ta: “Mi na ha omẹgbanhon na ephian ọrhẹ odidi aye wẹn, nime e tiobọnu aye mẹ ne, kohworho kohworho ro jeri mẹ ye mi na ha ye riẹn.” (Luke 4:​5, 6) Udabọ oriẹriẹme Echu, igọmẹti buebun e ji ruẹ oborẹ orhomurun rẹn ihworho aye e suẹn. Habaye, ihworho re suẹn na ina sabu vwo omamọ ẹhẹn. Ọrẹn, o vwo igọmẹti yanghene onyakpọ owuorowu, rọ nọ sabu ruẹ ewene rẹ ituakpọ i mai guọlọ-ọ.​—⁠Ps. 146:​3, 4; Rev. 12:⁠12.

7. Marhẹ Echu ọ ha ẹga efian ọrhẹ eyẹsuọ akpọ ọnana ruiruo lele? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

⁷ Echu ọrhẹ ikpodje yi a ha ẹga efian ọrhẹ eyẹsuọ uvuẹn akpọ na suẹn “ọsoso akpọ na beghe.” (Rev. 12:⁠9) Echu  ọ nyoma ẹga efian ta erharhere ẹmro kpahen i Jehova. Habaye, Dẹbolo ọ damoma neneyo ihworho i je rhe odẹ Osolobrugwẹ. (Jer. 23:​26, 27) Fọkiẹ ọnana, aye na sabu phiẹ ihworho rhọ nẹ aye i ga ikpodje na ukperẹ ono rhiẹ Osolobrugwẹ. (1 Cor. 10:20; 2 Cor. 11:​13-15) Echu o ji suẹn ihworho beghe nyoma eyẹsuọ akpọ na. Jerẹ udje, akpọ ọnana o yono ihworho taghene nẹ aye i sabu vwo omamerhomẹ, o fori nẹ aye i hatua igho jeghwai koko ekwakwa ugboma buebun. (Prov. 18:11) Ihworho ri vwo ekwerhọ kpahen ọnana ne rhiẹ evrẹn rẹn “Efe” ukperẹ ono rhiẹ Osolobrugwẹ. (Matt. 6:24) Omarana, ẹguọlọ aye i vwori kpahen ekwakwa ugboma, no kpe ẹguọlọ aye i vwo kpahen Osolobrugwẹ.​—⁠Matt. 13:22; 1 John 2:​15, 16.

8, 9. (a) Iyono eghoghanren eva ego ya na sabu yono nẹ udje Adam, Eve ọrhẹ emakashe ri kparehasuẹ Osolobrugwẹ na? (b) Nime e rhe oborẹ Echu ọ hobọte ihworho te, erere ọgo ya na mẹrẹn?

⁸ Udje i Adam, Eve ọrhẹ emakashe ri kparehaso Osolobrugwẹ na, o yonirin ọwan ekwakwa eva kirighwo. Ọrukaro, izede eva ọvo yi havwiẹ, omarana, owu ọvo ya na vi djẹ. Ana djẹ sẹ ana sẹrorẹ atamwu re vwo kpahen i Jehova yanghene hobọtua Echu. (Matt. 7:13) Ọreva, erere ibiọke yẹ ihworho ri kwomakugbe Echu a mẹrẹn. Adam ọrhẹ Eve i vwo uphẹn rẹ aye ine brorhiẹn oborẹ orhomurun ọrhẹ oborẹ obiomurun, habaye, ikpodje na e ji suẹn igọmẹti ituakpọ. (Gen. 3:22) Ọrẹn, arha hobọtua Echu, obiobiomu ro nẹ erhumie sa ọ ghwẹ erere re rorori taghene ana mẹrẹn.​—⁠Job 21:​7-17; Gal. 6:​7, 8.

⁹ Ra mẹriẹn taghene e rhe oborẹ Echu ọ hobọte ihworho te ne, erere ọgo ya na mẹrẹn? Ọ ha userhumu rẹn ọwan ha ukẹro ro serhọ nẹ ihworho re suẹn, ọ jeghwai lẹrhẹ ọwan vwo omwemẹ ra na wian owian aghwoghwo na. E rheri taghene i Jehova ọ guọlọre na họghọ rẹn ihworho re suẹn. (1 Pet. 2:17) Jehova ọ ji guọlọ taghene a huvwele igọmẹti, orhianẹ irhi aye a kparehasuẹ irhi Osolobrugwẹ-ẹ. (Rom. 13:​1-4) Ọrẹn, e rheri taghene ana vi hobọtua usun i Jehova, orhiẹ usun oseghẹ akpọ na yanghene ihworho re suẹ-ẹn. (John 17:​15, 16; 18:36) Fọkime e rhe oborẹ Echu ọ guọlọ ruẹ odẹ i Jehova, ọnana no mwu ọwan yono awọro urhomẹmro na kpahen Osolobrugwẹ. Oma ọ merhen ọwan taghene a ha odẹ Osolobrugwẹ se ọwan, nime e rheri taghene ọnana ọ ghanren ghwẹ igho yanghene ekwakwa erọrọ.​—⁠Isa. 43:10; 1 Tim. 6:​6-10.

10-12. (a) Marhẹ Echu o ru riẹriẹ emakashe ri ha obẹ odjuwu? (b) Me ye yono nẹ udje emakashe ri se rhẹ ufi Echu na?

¹⁰ Echu ọ ha ena ri mwidjẹn suẹn ihworho beghe. Jerẹ udje, ọ kpahen ufi rẹn aye neneyo aye i sabu ruẹ oborẹ ọ guọlọre. O ji sehiẹn aye neneyo aye i tiẹn Osolobrugwẹ.

¹¹ Echu ọ damu emakashe buebun ni ọke ọ kpahen ufi rẹn aye. Ọkezẹko, ọ dabu ni ọsoso emakashe na so ọke jijiri, ọ ki riẹriẹ aye ba oma. Ọke emakashe ezẹko e se rhẹ ufi na, aye ni lele emẹse ri ha otọrakpọ na gbọfanrhiẹn jeghwai vwiẹ emọ ri rhiẹ eduaran re sehiẹn ituakpọ. (Gen. 6:​1-4) Ọkezẹko, Echu ọ ha irueruo ọfanrhiẹn ọrhẹ ufiuvwele isuensun akpọ na, ha riẹriẹ emakashe ri kparehasuẹ Osolobrugwẹ na. Ọkezẹko Echu ọ guọlọ jaghwẹrhọ orugba aruẹmẹrẹn ro sekpahen ‘ọmọ ọmase na.’ (Gen. 3:15) Ọrẹn, Jehova nọ ghwọghọ iroro Echu ọrhẹ iroro ikpodje na, ọke rọ ha Ukude ghwọghọ ọsoso evwọkon na.

¹² Me ye yono nẹ udje emakashe ri se rhẹ ufi Echu na? A vwa ha ikẹro okokamu ni oriẹriẹme ọfanrhiẹn yanghene imwofẹn rẹ omẹkpare ọ rhua sa-a. Emakashe ri kwomakugbe Echu na i rhirhiẹ odjuwu uvwre ẹgbukpe buebun ne. Ọrẹn, udabọ ọrana, aye i ji ha uphẹn rẹn orharhere ojemẹ nọ homaphia uvuẹn ọmudu aye. Omaran ọ ji havwọ, ana sabu rha ga uvuẹn ukoko na ẹgbukpe buebun ne. Udabọ ọrana, orharhere ojemẹ ọnọ ji sabu homaphia uvuẹn ọmudu ọwan. (1 Cor. 10:12) Omarana, o fori na dabu ni ọmudu ọwan so, na tiẹn iroro esọsọ jeghwai kẹnoma rẹn omẹkpare!​—⁠Gal. 5:26; se Colossians 3:⁠5.

13. Ona ọrọrọ ọgo yẹ Echu ọ ha ruiruo, marhẹ ene ru kẹnoma riẹn?

¹³ Ona ọrọrọ rẹ Echu ọ ha ruiruo yẹ irueruo eda. Inyenana, ọ nyoma ẹga efian kugbe iruẹn ọrhẹ ughe jiri irueruo ikpodje na. Nyoma ividio, iruẹn ọrhẹ ikpekporo, ihworho ne roro taghene irueruo eda orhomurun. Marhẹ ene ru sabu kẹnoma rẹn ufi ọnana? E vwe fiẹrorhọ taghene ukoko i Jehova ono kele aruẹ iruẹn yanghene ughe ri rhomurun ọrhẹ eri biomurun rẹn ọwa-an. Ukpomaran, o fori nẹ owuowọnwan o yono ẹhẹn obrorhiẹn yen, no serhọ rhẹ iruemru-urhi Osolobrugwẹ. (Heb. 5:14) Ọrẹn, ana sabu brorhiẹn ri serhọ, orhianẹ a nyalele urhebro ọnyikọ Paul rọ tare taghene, jenẹ ẹguọlọ are ọ “vabọ omeru.” (Rom. 12:⁠9) Owuowọnwan ọnọ sabu nọ omayen: Odjẹ mẹ sekpahen iruẹn ọrhẹ ughe, ọ lẹrhẹ ihworho roro taghene mia gemai ruẹ? Ihworho mia ha  i Baibol yono yanghene ẹrharhumu bru mẹ i rha mẹrẹn aruẹ iruẹn ọrhẹ ughe mie nẹ, aye ine roro taghene mi vwe ruẹ lele oborẹ mie ghwoghwo-o? Erhe ru lele oborẹ e ghwoghwo, e kiki se rhẹ ufi Echu-u.​—⁠1 John 3:⁠18.

14. Izede ego yẹ Echu o ru sehiẹn ọwan, marhẹ ene ru sabu nyerẹn ghele aye?

¹⁴ Haba ifi sansan rẹ Echu ọ ha ruiruo, o ji sehiẹn ọwan neneyo a ja rha sẹrorẹ atamwu ọwan kpahen i Jehova. Jerẹ udje, ọnọ sabu riẹriẹ igọmẹti nẹ aye i dobọ owian aghwoghwọ ọwan ji. Habaye, ọnọ ji sabu riẹriẹ ihworho re lele wian yanghene ihworho re lele riẹ isukuru, nẹ aye i ha ọwan djechẹẹ, fọkime, a nyalele iruemru-urhi Baibol. (1 Pet. 4:⁠4) Ọnọ ji sabu nyoma ihworho ekrun ọwan ri vwe vwo omamerhomẹ kpahen urhomẹmro na lẹrhẹ oruru uyono ẹnya re vwori seriotọre. (Matt. 10:36) Marhẹ ene ru sabu nyerẹn ghele aye? Ọrukaro, o fori ne rhe fiẹrorhọ aruẹ ẹkparehaso enana, fọkime, Echu ọ tuekwẹre kpahen ọwan. (Rev. 2:10; 12:17) Omarana, o fori na tẹnrovi oborẹ ọ lẹrhẹ ekwakwa enana phia, nime, Echu ọ tare taghene a ga i Jehova ọke ekwakwa e rhomu rẹn ọwan ọvo. Ọ tare taghene arha kparehasuẹ ọwan, ana sẹrerhumuji Jehova. (Job 1:​9-11; 2:​4, 5) Ọrọkẹta, o fori na hẹrosuẹ i Jehova taghene ọnọ yẹ ọwan omẹgbanhon ra na dẹrughwaroghwu erhirhiẹ na. Karorhọ, Jehova ọ sẹrerhumuji ọwa-an.​—⁠Heb. 13:⁠5.

15. Echu ọnọ sabu gba ọwan ruẹ oborẹ ọwan i vwa guọlọ ru? Dje udje yi.

¹⁵ Echu ọ sabu gba ihworho ruẹ oborẹ aye i vwa guọlọ ru-u. (Jas. 1:14) Fọkime ihworho buebun e rhe te-e, aye ne ruẹ oborẹ Echu ọ guọlọre. Ọrẹn, aye i rhe yono urhomẹmro na ne, aye ne brorhiẹn sẹ aye ina ga Echu yanghene aye i ga ye-e. (Acts 3:17; 17:30) Erhe brorhiẹn taghene ene ruẹ ọhọre Osolobrugwẹ, ana sabu mevi hasuẹ Echu.​—⁠Job 2:3; 27:⁠5.

16, 17. (a) Ekete erọrọ ego yẹ omẹgbanhon Echu ọrhẹ ikpodje na e vwo ughwru? (b) Mesoriẹ o vwo fo na zofẹn ra na nẹrhomo phia vwe i Jehova?

¹⁶ O ji vwo ekete erọrọ rẹ omẹgbanhon Echu ọrhẹ ikpodje na e vwo ughwru. Jerẹ udje, o vwo ekete owuorowu uvuẹn i Baibol na rọ tare taghene aye ina sabu rhe oborẹ ọ ha uvuẹn ẹhẹn yanghene ọmudu ọwa-an. Jehova ọrhẹ i Jesu ọvo yi vwo omẹgbanhon ọrana. (1 Sam. 16:7; Mark 2:⁠8) Omarana, o fori na zofẹn taghene arha tẹmro yanghene nẹrhomo phia, Echu ọrhẹ ikpodje na ine rhon oborẹ a tare jeghwai haye ha ẹkuọn vwe ọwan? Ẹjo! Mesoriẹ? Fọkime ọwan e vwobọrhọ ogame i Jehova, dedevwo i Dẹbolo ọ mẹrẹn ọwan. Omaran ọ ji havwọ, o fo na fọkiẹ ofẹnzẹ Echu ja nẹrhomo phia-a. Itiọrurhomẹmro, Baibol na o vwo idje buebun sekpahen idibo Osolobrugwẹ ri nẹrhomo phia, ọrẹn, ofẹn o mwu aye taghene i Dẹbolo ono rhon ẹrhomo aye-e. (1 Ki. 8:​22, 23; John 11:​41, 42; Acts 4:​23, 24) E vwo imwẹro taghene arha damoma ruẹ ọhọre Osolobrugwẹ, ọye o kwe nẹ i Dẹbolo ọ ha ẹkuọn vwe ọwan bẹmẹdẹ-ẹ.​—⁠Se Psalm 34:⁠7.

¹⁷ O fori na dabu rhe ọvwreghrẹn ọwan, ọrẹn, o fo na zofẹn ye-en. Ituakpọ ri vwa gba ina sabu fi Echu kparobọ nyoma userhumu i Jehova. (1 John 2:14) Arha kparehasuẹ i Dẹbolo, ọnọ zẹ jẹ ọwan vwo. (Jas. 4:7; 1 Pet. 5:⁠9) Iphuphẹn yẹ Echu ọ mai dẹrughwaroghwẹ. Me yẹ aye ina sabu ru, nẹ aye i wọnrọn hasuẹ i Dẹbolo? Ana kpahenrhọ onọ ọrana uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana.