Skip to content

Skip to table of contents

Savve Long Enemy Bilong Iu

Savve Long Enemy Bilong Iu

“Iumi savve finis long olketa nogud plan bilong [Satan].” —2 COR. 2:11.

SONG: 150, 32

1. Wanem nao Jehovah talem abaotem datfala enemy bilong iumi long garden bilong Eden?

ADAM savve snek no savve toktok. So maet hem luksavve wanfala angel nao mas iusim datfala snek for story witim Eve. (Jenesis 3:1-6) Adam and Eve no savve hu nao disfala angel. Nomata olsem, Adam disaed for no followim Dadi bilong hem long heven and hem saed witim datfala angel for againstim God. (1 Tim. 2:14) Stretawe, Jehovah talemaot olketa information abaotem datfala enemy wea laea long Adam and Eve, and hem promis hao gogo hem bae finisim datfala nogud enemy. Bat Jehovah talem tu hao go kasem datfala taem, datfala angel bae garem paoa for againstim olketa wea lovem God.—Jenesis 3:15.

2, 3. Bifor Messiah kam, why nao Jehovah no storyim staka samting abaotem Satan?

2 No enitaem Jehovah talem really nem bilong datfala angel wea bighed againstim hem. * Samting olsem 2,500 year bihaen olketa againstim Jehovah long Eden, Jehovah iusim wanfala nem for showimaot wei bilong datfala angel. (Job 1:6) Long olketa Hebrew Scripture, Fas Kronikols, Job, and Sekaraea nomoa garem datfala nem Satan wea minim “man for againstim narawan.” Why nao Bible no talem staka samting abaotem datfala enemy go kasem taem wea Messiah kam long earth?

3 Long olketa Hebrew Scripture Jehovah no storyim staka samting abaotem Satan and wanem hem duim bikos main reason for garem olketa Hebrew Scripture hem for helpem pipol luksavve hu nao Messiah and for leadim olketa for go long hem. (Luke 24:44; Gal. 3:24) Taem Messiah kam, Jehovah iusim hem and olketa disaepol bilong hem for talemaot staka samting abaotem Satan and olketa angel bilong hem. * Diswan hem fitim, bikos Jehovah bae iusim Jesus and olketa anointed wan wea bae rul witim hem for finisim Satan and olketa wea followim hem.—Rome 16:20; Rev. 17:14; 20:10.

4. Why nao iumi shud no fraetem datfala Devil?

4 Aposol Peter sei Satan hem olsem “wanfala lion wea singaot big,” and John kolem hem “datfala big snek” wea hem nao “datfala snek bilong bifor kam.” (1 Pet. 5:8; Rev. 12:9) Bat iumi shud no fraetem datfala Devil bikos paoa bilong hem garem spialaen. (Readim James 4:7.) Jehovah, Jesus, and olketa faithful angel savve protectim iumi. Olketa savve helpem iumi for winim datfala enemy. Bat iumi need for savve long ansa bilong thrifala important kwestin: Wanem nao Satan kontrolem? Wanem nao Satan iusim for trae spoelem olketa man? And olketa wanem samting nao Satan no fit for duim? Taem iumi story raonem olketa kwestin hia, bae iumi storyim wanem iumi savve lanem from datwan.

WANEM NAO SATAN KONTROLEM?

5, 6. Why nao olketa gavman bilong man no savve stretem olketa nogud samting wea kasem iumi?

5 Staka angel joinim Satan for againstim Jehovah. Bifor datfala Flood, Satan switim samfala angel hia for durong witim olketa young gele long earth. Bible storyim diswan taem hem iusim datfala tokpiksa abaotem datfala bigfala snek wea pullim smol haf long olketa star for go daon long earth. (Jenesis 6:1-4; Jude 6; Rev. 12:3, 4) Taem olketa angel hia lusim famili bilong God long heven, olketa letem Satan for kontrolem olketa nao. Iumi shud no tingse olketa bighed angel hia no organize gud. Satan laek for garem wanfala Kingdom olsem Jehovah, so hem mekem wanfala gavman wea hem nao king insaed. Hem organizem tu olketa demon, hem givim paoa long olketa, and olketa kamap ruler bilong disfala world.—Eph. 6:12.

6 Satan iusim organization bilong hem for kontrolem evri gavman bilong man long earth. Iumi sure diswan hem tru bikos taem Satan “showim [Jesus] evri kantri long world” and hem sei: “Bae mi givim iu paoa ovarem evri kantri hia and olketa nambawan samting wea olketa garem, bikos mi nao garem paoa, and mi savve givim long eniwan nomoa wea mi laek for givim long hem.” (Luke 4:5, 6) Nomata Satan garem paoa ovarem olketa gavman, samfala gavman duim olketa gud samting for pipol bilong olketa, and samfala bigman bilong gavman barava laek for helpem olketa narawan. Bat no eni gavman savve stretem olketa nogud samting wea kasem iumi.—Sams 146:3, 4; Rev. 12:12.

7. Olsem wei wea Satan iusim gavman for laea long pipol, hao nao hem iusim false religion and wei for aftarem selen for duim datwan? (Lukim piksa long start bilong study.)

7 Satan and olketa demon iusim tu false religion and wei for aftarem selen for “laea long evriwan long earth.” (Rev. 12:9) Satan iusim false religion for talem olketa laea samting abaotem Jehovah. And tu, hem no laekem pipol for savve long nem bilong God. (Jeremaea 23:26, 27) From datwan, staka pipol tingse olketa worshipim God bat olketa no luksavve olketa worshipim demon nomoa. (1 Cor. 10:20; 2 Cor. 11:13-15) Satan iusim tu wei for aftarem selen for laea long pipol. Olsem example, olketa sei sapos man garem staka selen and material samting datwan bae mekem hem hapi. (Provebs 18:11) Olketa wea tingse datwan hem tru busy for kasem staka selen winim wei for worshipim God. (Matt. 6:24) Nomata maet olketa lovem God firstaem, gogo wei wea olketa laekem tumas material samting spoelem wei wea olketa fren gud witim God.—Matt. 13:22; 1 John 2:15, 16.

8, 9. (a) Wanem nao tufala samting wea iumi savve lanem from samting wea Adam, Eve, and olketa bighed angel duim? (b) Why nao hem gud for iumi savve Satan nao kontrolem world?

8 Iumi savve lanem tufala important samting from wanem Adam, Eve, and olketa bighed angel duim. First samting, iumi lanem hao tufala saed nomoa stap, saed bilong Jehovah and saed bilong Satan. So iumi mas chusim hu nao iumi bae saedem. (Matt. 7:13) Mek-tu samting, iumi lanem hao maet hem luk olsem olketa wea saedem Satan kasem gud samting. Olsem example, Adam and Eve kasem chance for disaedem wanem hem stret and no stret for tufala seleva, and olketa demon kasem paoa ovarem olketa gavman. (Jenesis 3:22) Bat really, taem man saedem Satan hem bae evritaem kasem nogud samting.—Job 21:7-16; Gal. 6:7, 8.

9 Why nao hem gud for iumi savve Satan nao kontrolem world? Diswan helpem iumi for garem stret tingting abaotem olketa gavman and strongim iumi for preach. Iumi luksavve Jehovah laekem iumi for stap anda long olketa wea rul. (1 Pet. 2:17) And Jehovah expectim iumi for obeyim olketa law bilong gavman sapos olketa law hia no againstim wanem God laekem. (Rome 13:1-4) Bat, iumi savve tu iumi mas no teksaed and no favorim eni political party or bigman bilong gavman. (John 17:15, 16; 18:36) From iumi savve Satan tok spoelem Jehovah and no laekem pipol for savve long nem bilong Hem, iumi barava laek for teachim truth abaotem God bilong iumi long olketa narawan. Iumi barava hapi from iumi olketa witness bilong Jehovah and iumi iusim datfala nem. Taem iumi fren witim God bae iumi kasem staka gud samting winim wei for aftarem selen and staka material samting.—Aesaea 43:10; 1 Tim. 6:6-10.

WANEM NAO SATAN IUSIM FOR TRAE SPOELEM OLKETA MAN?

10-12. (a) Wanem nao Satan maet iusim for switim samfala angel bifor? (b) Wanem nao iumi savve lanem from samting wea olketa angel wea saed witim Satan duim?

10 Satan savve tumas hao for spoelem olketa man. For mekem pipol duim wanem hem laekem, samfala taem hem trae for switim olketa and samfala taem hem trae for mekem olketa fraet.

11 Tingim hao Satan iusim wei for praod and wei for durong for switim staka angel. Firstaem hem trae for luksavve long eni wik point bilong olketa mekem hem iusim datwan for switim olketa for joinim hem. Satan switim samfala angel hia for durong witim olketa young gele. Olketa garem olketa pikinini wea olsem giant and wea raf tumas. (Jenesis 6:1-4) Satan iusim wei for durong for switim olketa angel bat maet hem promisim olketa tu hao olketa bae garem paoa ovarem olketa man. Maet plan bilong Satan hem for stopem datfala profesi abaotem ‘pikinini bilong datfala woman’ for kamap tru. (Jenesis 3:15) Bat Jehovah no letem datwan for happen. Hem mekem Flood for spoelem plan bilong Satan and olketa demon bilong hem.

Satan trae for switim iumi taem hem iusim wei for durong, wei for praod, and spiritism (Paragraf 12, 13 storyim diswan)

12 Wanem nao iumi savve lanem from diswan? No tingse wei for praod no savve spoelem iumi and wei for durong no savve switim iumi. Olketa angel wea saed witim Satan bin stap witim Jehovah for staka year finis. Nomata olsem, staka angel letem samting wea olketa seleva laekem for mekem olketa duim nogud samting. Long sem wei tu, samfala maet worshipim Jehovah for staka year finis. Nomata olsem, maet olketa start for letem samting wea olketa seleva laekem for switim olketa. (1 Cor. 10:12) Dastawe, iumi mas evritaem lukluk gud long iumiseleva, rejectim feeling for laek durong, and no praod!—Gal. 5:26; readim Colossae 3:5.

13. Wanem nao nara samting Satan iusim for switim iumi, and hao nao iumi savve stap klia long datwan?

13 Nara samting Satan iusim for switim olketa man hem wei for mekem pipol interest long spiritism. Distaem Satan iusim false religion for mekem pipol interest long olketa demon. And tu olketa movie, electronic game, buk and olketa nara samting savve mekem pipol tingse spiritism hem gud nomoa. Hao nao iumi savve stap klia long olketa samting olsem? Iumi shud no tingse organization bilong God bae givim iumi list long wanem hem gud and nogud. Iumi evriwan mas trainim konsens bilong iumi for followim olketa standard bilong God. (Heb. 5:14) Taem love bilong iumi for God hem “tru wan” bae datwan helpem iumi for mekem olketa wise disison. (Rome 12:9) Iumi savve askem iumiseleva: ‘Waswe, samting wea mi chus for duim showimaot mi talem wanfala samting bat duim nara samting? Sapos olketa Bible student or olketa return visit lukim samting mi duim, waswe, bae olketa ting mi followim samting mi preach abaotem?’ Sapos iumi traem best for duim samting wea iumi talem, bae hem isi for rejectim olketa samting wea Satan iusim for switim iumi.—1 John 3:18.

Satan trae mekem iumi fraet taem hem iusim gavman for tambuim waka bilong iumi, hard taem from olketa long skul, and wei wea famili againstim iumi (Paragraf 14 storyim diswan)

14. Wanem nao Satan duim for trae mekem iumi fraet and hao nao iumi savve deal witim datwan?

14 Nara samting tu, Satan trae for mekem iumi fraet mekem iumi no faithful long Jehovah. Olsem example, hem savve mekem olketa gavman tambuim preaching waka bilong iumi. And tu, hem iusim olketa wea iumi waka witim or olketa skulfren for mekfani long iumi bikos iumi laek for followim olketa standard long Bible. (1 Pet. 4:4) And tu, Satan iusim olketa famili member wea no witness wea maet laek helpem iumi, for trae stopem iumi for no attendim olketa meeting. (Matt. 10:36) Hao nao bae iumi deal witim olketa samting hia? First samting, iumi no sapraes long diswan bikos iumi savve Satan bae attakim iumi. (Rev. 2:10; 12:17) Then, iumi mas tingim hao diswan join witim wei wea Satan sei iumi bae worshipim Jehovah nomoa sapos evri samting hem isi and hem sei sapos iumi kasem hard taem bae iumi rejectim God. (Job 1:9-11; 2:4, 5) And main samting nao, iumi mas depend long Jehovah for givim iumi strong for deal witim datfala hard taem. Tingim hao hem bae nating lusim iumi.—Heb. 13:5.

OLKETA WANEM SAMTING NAO SATAN NO FIT FOR DUIM?

15. Waswe, Satan savve forcem iumi for duim samting wea iumi no laek for duim? Explainim datwan.

15 Satan hard for forcem pipol for duim samting wea olketa no laek for duim. (Jas. 1:14) Staka pipol no luksavve olketa duim samting wea Satan laekem. Bat bihaen olketa lanem truth, olketa mas disaed sapos olketa bae saedem Jehovah or Satan. (Acts 3:17; 17:30) Sapos iumi disaed strong for duim wanem God laekem, Satan bae hard for duim eni samting for spoelem wei wea iumi faithful long Jehovah.—Job 2:3.

16, 17. (a) Wanem nao samfala nara samting wea Satan and olketa demon no fit for duim? (b) Why nao iumi shud no fraet for prea big long Jehovah?

16 Samfala nara samting tu Satan and olketa demon no fit for duim long iumi. Olsem example, no eni scripture storyim hao Satan and olketa demon fit for savve long samting wea stap long mind and heart bilong olketa man. Jehovah and Jesus nomoa savve duim datwan. (Fas Samuel 16:7; Mark 2:8) Bat, waswe, iumi shud fraet for story or prea big, nogud Satan and olketa demon herem wanem iumi talem and iusim datwan for spoelem iumi? Nomoa, iumi shud no fraet. Why nao olsem? Iumi nating fraet for duim gud samting for Jehovah nomata maet Devil lukim datwan. Long sem wei tu, iumi shud no fraet for prea big nomata maet Devil herem iumi. And tu, Bible storyim staka example bilong olketa wea worshipim God bifor wea no fraet for prea big, and no enitaem iumi readim hao olketa fraet nogud Devil herem olketa. (Fas Kings 8:22, 23; John 11:41, 42; Acts 4:23, 24) Sapos iumi traem best for talem and duim samting wea God laekem, iumi sure Jehovah bae no letem Devil for duim eni samting wea bae barava spoelem iumi.—Readim Sams 34:7.

17 Iumi need for savve long enemy bilong iumi, bat iumi shud no fraetem hem. Nomata iumi no perfect Jehovah savve helpem iumi for winim Satan. (1 John 2:14) Sapos iumi againstim Devil bae hem ranawe from iumi. (Jas. 4:7; 1 Pet. 5:9) Distaem olketa main wan wea Satan laek for attakim nao hem olketa young wan. Wanem nao olketa young wan savve duim for againstim Devil? Bae iumi storyim ansa for disfala kwestin long next study.

^ par. 2 Bible storyim nem bilong samfala angel. (Jajis 13:18; Daniel 8:16; Luke 1:19; Rev. 12:7) Hem storyim tu hao Jehovah nemim evri star. (Sams 147:4) So luk olsem Jehovah nemim olketa angel, and hem nemim tu datfala angel wea bihaen hem kamap Satan.

^ par. 3 Long olketa Hebrew Scripture disfala nem Satan hem kamap 18-fala taem, bat long olketa Christian Greek Scripture hem kamap winim 40-fala taem.