Skip to content

Skip to table of contents

‘Ilo‘i Ho Filí

‘Ilo‘i Ho Filí

“‘Oku ‘ikai ke tau ta‘e‘ilo ki he‘ene [Sētane] ngaahi fa‘ufa‘ú.”​—2 KOL. 2:11, fakamatala ‘i lalo.

HIVA: 49, 27

1. Hili ‘a e faiangahala ‘a ‘Ātama mo ‘Iví, ko e hā na‘e fakae‘a ‘e Sihova fekau‘aki mo hotau filí?

NA‘E ‘ilo‘i ‘e ‘Ātama ‘oku ‘ikai lava ke lea ‘a e fanga ngatá. Ko ia ‘i he‘ene ‘ilo‘i na‘e lea ha ngata kia ‘Iví, mahalo pē na‘e ‘ilo‘i ‘e ‘Ātama ko hono mo‘oní ko ha laumālie ia na‘e leá. (Sēn. 3:1-6) Na‘e ‘ikai ke ‘ilo‘i ‘e ‘Ātama mo ‘Ivi pe ko hai ‘a e laumālie ko ení. Kae kehe, na‘e fili ‘a ‘Ātama ke kau mo e sola ko ení peá ne angatu‘u ai ki he‘ene Tamai fakahēvani ‘ofá. (1 Tīm. 2:14) ‘I he taimi pē ko iá, na‘e kamata ke fakae‘a ai ‘e Sihova ‘a e me‘a lahi ange fekau‘aki mo e fili fulikivanu ko ení peá ne tala‘ofa ‘e faifai pē pea faka‘auha ia. Ka na‘e fakatokanga ‘a Sihova ‘o pehē ‘i he faai mai ‘a e taimí, ko e laumālie ko ia na‘e lea fakafou ‘i he ngatá te ne fakafepaki‘i ‘a e fa‘ahinga kotoa ‘oku ‘ofa ki he ‘Otuá.​—Sēn. 3:15.

2, 3. Ko e hā nai ‘a e ‘uhinga na‘e fakae‘a ai ‘e Sihova ‘a e me‘a si‘isi‘i fekau‘aki mo Sētane ki mu‘a ke a‘u mai ‘a e Mīsaiá?

2 Kuo ‘ikai ‘aupito ke tala mai ‘e Sihova ‘a e hingoa fakafo‘ituitui ‘o e ‘āngelo ko ia na‘e angatu‘u kiate iá. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) Ko e ta‘u ‘e 2,500 hili ‘a e angatu‘u ‘i ‘Ītení na‘e toki fakae‘a ai ‘e Sihova ‘a e tokotaha angatu‘ú. (Siope 1:6) ‘Oku ‘ilo‘i ia ‘aki ‘a e hingoa fakalakanga ko e “Sētane,” ‘a ia ‘oku ‘uhingá ko e “Tokotaha-Taliteke‘i.” Ko e tohi pē ‘e tolu ‘i he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú, ‘a e 1 Kalonikalí, Siopé, mo e Sākalaiá ‘oku lave ai kia Sētané. Ko e hā na‘e si‘isi‘i ‘aupito ai ‘a e me‘a na‘e fakae‘a fekau‘aki mo e fili ko ení ki mu‘a ke a‘u mai ‘a e Mīsaiá?

3 Na‘e ‘ikai ke fakakau ‘e Sihova ‘i he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ha fakaikiiki lahi fekau‘aki mo Sētane pea mo e me‘a ‘okú ne faí. He ko ē, ko e taumu‘a ‘o e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ke tokoni‘i ‘a e kakaí ke nau ‘ilo‘i pea muimui ‘i he Mīsaiá. (Luke 24:44; Kal. 3:24) ‘I he a‘u mai ‘a e Mīsaiá, na‘e ngāue‘aki ia ‘e Sihova mo ‘ene kau ākongá ke nau fakae‘a ‘a e me‘a lahi ‘o kau ki he me‘a ‘oku tau ‘ilo fekau‘aki mo Sētane mo e kau ‘āngelo na‘e kau mo iá. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) ‘Oku fe‘ungamālie eni, koe‘uhí ‘e ngāue‘aki ‘e Sihova ‘a Sīsū mo e kau paní ke nau faka‘auha ‘a Sētane mo hono kau muimuí.​—Loma 16:20; Fkh. 17:14; 20:10.

4. Ko e hā ‘oku ‘ikai totonu ai ke tau ilifia ‘i he Tēvoló?

4 ‘Oku fakamatala ‘a e ‘apositolo ko Pitá ko Sētane ko e Tēvoló ‘okú ne hangē “ha laione ngungulú,” pea ‘oku ui ia ‘e Sione ko ha “ngata” pea mo ha “talākoni.” (1 Pita 5:8; Fkh. 12:9) Ka ‘oku ‘ikai totonu ke tau ilifia ‘i he Tēvoló. Ko hono mālohí ‘oku fakangatangata. (Lau ‘a e Sēmisi 4:7.) ‘Oku tau ma‘u ‘a e malu‘i ‘a Sihová, Sīsū, mo e kau ‘āngelo faitōnungá. ‘I he‘enau tokoní, ‘oku lava ke tau taliteke‘i ai hotau filí. Kae kehe, ‘oku fiema‘u ke tau ‘ilo‘i ‘a e tali ki he fehu‘i mahu‘inga ‘e tolu: “Ko e hā ‘a e lahi ‘o e tākiekina ‘oku fai ‘e Sētané? ‘Oku anga-fēfē ‘ene feinga ke tākiekina ‘a e kakaí? Pea ko e hā ‘a e ngaahi me‘a he‘ikai lava ke ne faí? Tau tali angé ‘a e ngaahi fehu‘i ko ení pea sio pe ko e hā ‘a e ngaahi lēsoni ‘e lava ke tau ako mei aí.

KO E HĀ ‘A E LAHI ‘O E TĀKIEKINA ‘OKU FAI ‘E SĒTANÉ?

5, 6. Ko e hā ‘oku ‘ikai malava ai ke ‘omai ‘e he ngaahi pule‘anga fakaetangatá ‘a e ngaahi liliu ‘oku fiema‘u lahi taha ‘e he fa‘ahinga ‘o e tangatá?

5 Na‘e kau mo Sētane ‘a e kau ‘āngelo tokolahi ‘i he angatu‘u ki he ‘Otuá. Ki mu‘a ‘i he Lōmakí, na‘e fakatauele‘i ai ‘e Sētane ha ni‘ihi ‘o kinautolu ke nau fehokotaki fakasino mo ha kakai fefine. ‘Oku fakamatala‘i eni ‘e he Tohi Tapú ‘i ha founga fakaefakatātā ‘i he‘ene pehē ko e talākoni na‘e tō hifo mei hēvaní na‘á ne toho ha vahe tolu ‘e taha ‘o e ngaahi fetu‘ú ke nau kau mo ia. (Sēn. 6:1-4; Sute 6; Fkh. 12:3, 4) ‘I hono li‘aki ‘e he kau ‘āngelo ko iá ‘a e fāmili ‘o e ‘Otuá, na‘a nau ‘ai ai ke pule‘i kinautolu ‘e Sētane. ‘Oku ‘ikai totonu ke tau fakakaukau ko e kau ‘āngelo angatu‘u ko ení ko ha kulupu ‘oku ‘ikai ke fokotu‘utu‘u maau. ‘I he māmani laumālie ta‘ehāmaí, kuo fokotu‘u ai ‘e Sētane ‘a ‘ene founga-pule pē ‘a‘ana ‘i he fa‘ifa‘itaki ki he Pule‘anga ‘o e ‘Otuá. Kuó ne ‘ai ia ko e tu‘i, pea kuó ne fokotu‘utu‘u maau ‘a e fanga tēmenioó, ‘oange kiate kinautolu ‘a e mālohi, pea ‘ai kinautolu ko e kau pule ‘o e māmaní.​—‘Ef. 6:12.

6 ‘Oku ngāue‘aki ‘e Sētane ‘a ‘ene kautahá ke ne pule‘i ‘a e ngaahi pule‘anga fakaetangatá kotoa. ‘Oku lava ke tau fakapapau‘i eni, koe‘uhí na‘á ne faka‘ali‘ali ange kia Sīsū “‘a e ngaahi pule‘anga kotoa pē ‘o e māmaní,” peá ne pehē: “Te u ‘oatu kiate koe ‘a e mafai ki he kotoa ‘o e ngaahi me‘á ni mo honau lāngilangí, koe‘uhi kuo tuku mai ia kiate au, pea ‘ilonga ‘a ia ‘oku ou loto ki aí, ‘oku ou foaki ia kiate ia.” (Luke 4:5, 6) Neongo ia, ‘oku fai ‘e he ngaahi pule‘anga lahi ‘a e ngaahi me‘a lelei ma‘a honau kau tangata‘ifonuá, pea ‘oku fiema‘u mo‘oni ‘e he kau pule ‘e ni‘ihi ke tokoni‘i ‘a e kakaí. Ka ‘oku ‘ikai ha pule fakaetangata ‘e lava ke ne ‘omai ‘a e ngaahi liliu ‘oku tau fiema‘u lahi tahá.​—Saame 146:3, 4; Fkh. 12:12.

7. Tānaki atu ki he‘ene ngāue‘aki ‘a e ngaahi pule‘angá, ‘oku anga-fēfē hono ngāue‘aki ‘e Sētane ‘a e lotu loí mo e māmani pisinisí? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

7 ‘Oku toe ngāue‘aki foki ‘e Sētane mo e fanga tēmenioó ‘a e lotu loí mo e māmani pisinisí ke ne takihala‘i “‘a e kotoa ‘o e māmani kuo nofo‘í,” pe ko e fa‘ahinga kotoa ‘o e tangatá. (Fkh. 12:9) ‘Oku ngāue‘aki ‘e Sētane ‘a e lotu loí ke ne fakamafola ‘a e ngaahi loi fekau‘aki mo Sihova, pea kuo a‘u ‘o ne feinga ke fūfuu‘i ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá. (Sel. 23:26, 27) Ko hono olá, ko e kakai loto-mo‘oni ‘e ni‘ihi ‘a ē ‘oku nau fakakaukau ‘oku nau lotu ki he ‘Otuá ko hono mo‘oní ‘oku nau lotu ki he fanga tēmenioó. (1 Kol. 10:20; 2 Kol. 11:13-15) ‘Oku toe ngāue‘aki ‘e Sētane ‘a e māmani pisinisí ke ne fakamafola ‘a e ngaahi loi, hangē ko ia ko e loi ‘o pehē ko e pa‘angá mo e koloá ‘okú ne ‘ai ‘a e kakaí ke nau fiefiá. (Pal. 18:11) Ko e fa‘ahinga ‘oku nau tui ki he fo‘i loi ko ení ‘oku nau fakamoleki ‘enau mo‘uí ‘i he tauhi ki he “Koloá” kae ‘ikai ki he ‘Otuá. (Māt. 6:24) Neongo kapau na‘a nau ‘ofa ki mu‘a ki he ‘Otuá, ko ‘enau ‘ofa ki he ngaahi me‘a fakamatelié ‘oku hoko ia ‘o mātu‘aki mālohi ‘o mole ai ‘enau ‘ofa ki he ‘Otuá.​—Māt. 13:22; 1 Sio. 2:15, 16.

8, 9. (a) Ko e hā ‘a e lēsoni ‘e ua ‘e lava ke tau ako mei he me‘a na‘e fai ‘e ‘Ātama, ‘Ivi, mo e kau ‘āngelo angatu‘ú? (e) Ko e hā ‘oku lelei ai ke tau ‘ilo‘i ko Sētane ‘okú ne pule‘i ‘a e māmaní?

8 ‘Oku ‘i ai ‘a e lēsoni mahu‘inga ‘e ua ‘e lava ke tau ako mei he me‘a na‘e fai ‘e ‘Ātama, ‘Ivi, mo e kau ‘āngelo angatu‘ú. ‘Uluakí, ‘oku tau ako ‘o ‘ilo ‘oku ‘i ai ‘a e fa‘ahi pē ‘e ua pea kuo pau ke tau fili ai ‘a e taha. ‘E lava ke tau kau ki he fa‘ahi ‘a Sihová pe ki he fa‘ahi ‘a Sētané. (Māt. 7:13) Uá, ‘oku tau ako ‘o ‘ilo ko e fa‘ahinga ‘oku nau kau mo Sētané ‘oku nau ma‘u pē ‘a e ngaahi ‘aonga fakangatangata. Na‘e ma‘u ‘e ‘Ātama mo ‘Ivi ‘a e faingamālie ke na fili pē ‘iate kinaua ‘a e me‘a na‘e tonú mo e me‘a na‘e halá. Pea na‘e ma‘u ‘e he fanga tēmenioó ha mafai ki he ngaahi pule‘anga fakaetangatá. (Sēn. 3:22) Ka ko hono fili ‘a e fa‘ahi ‘a Sētané ‘oku ‘i ai ma‘u pē hono ngaahi ola kovi. ‘Oku ‘ikai ha ngaahi ‘aonga mo‘oni ai!​—Siope 21:7-17; Kal. 6:7, 8.

9 Ko e hā ‘oku lelei ai ke tau ‘ilo‘i ko Sētane ‘okú ne pule‘i ‘a e māmaní? ‘Okú ne tokoni‘i kitautolu ke tau ma‘u ‘a e vakai totonu ki he ngaahi pule‘angá pea ue‘i ai kitautolu ke tau malanga‘i ‘a e ongoongo leleí. ‘Oku tau ‘ilo‘i ‘oku fiema‘u ‘e Sihova ke tau faka‘apa‘apa ki he ngaahi pule‘angá. (1 Pita 2:17) ‘Okú ne ‘amanekina mai ke tau talangofua ki he‘enau ngaahi laó kehe pē ‘oku ‘ikai ke fepaki ‘a e ngaahi lao ko iá mo ‘ene ngaahi tu‘ungá. (Loma 13:1-4) Ka ‘oku tau toe ‘ilo foki kuo pau ke tau hanganaki tu‘u-‘atā pea ‘ikai ‘aupito ke poupou ki ha fa‘ahi fakapolitikale pē pe ko ha taki fakaetangata. (Sione 17:15, 16; 18:36) Koe‘uhi ‘oku tau ‘ilo‘i ‘oku feinga ‘a Sētane ke fufū ‘a e huafa ‘o Sihová pea maumau‘i Hono ongoongó, ‘oku tau fai ‘a e me‘a kotoa ‘oku tau malavá ke ako‘i ki he kakaí ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo hotau ‘Otuá. ‘Oku tau laukau‘aki hono ui‘aki kitautolu ‘a hono huafá pea ngāue‘aki ia. Ko e ‘ofa ki he ‘Otuá ‘oku mahu‘inga mama‘o ange ia ‘i he ‘ofa ki he pa‘angá pe ko e koloá.​—‘Ai. 43:10; 1 Tīm. 6:6-10.

‘OKU ANGA-FĒFĒ ‘A E FEINGA ‘A SĒTANE KE NE TĀKIEKINA ‘A E NI‘IHI KEHÉ?

10-12. (a) Kuo anga-fēfē nai hono ngāue‘aki ‘e Sētane ‘a e mounú ke fakatauele‘i‘aki ha kau ‘āngelo ‘e ni‘ihi? (e) Ko e hā ‘oku tau ako mei he me‘a na‘e fai ‘e he kau ‘āngelo ko iá?

10 ‘Oku ngāue‘aki ‘e Sētane ‘a e ngaahi founga ola lelei ke tākiekina ‘aki ‘a e ni‘ihi kehé. Ke ‘ai kinautolu ke nau fai ‘a e me‘a ‘okú ne fiema‘ú, ‘okú ne ngāue‘aki ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘a e mounu ke fakatauele‘i‘aki kinautolu pea ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘okú ne feinga ke fakamamahi‘i kinautolu.

11 Na‘e ngāue‘aki ‘e Sētane ‘a e mounú ke fakatauele‘i‘aki ha fu‘u kau ‘āngelo tokolahi. ‘Oku ngalingali na‘á ne siofi kinautolu ‘i ha taimi fuoloa koe‘uhi ke ‘ilo‘i ai ‘a e me‘a te ne fakatauele‘i kinautolú. Na‘e ma‘u ‘i he mounú ‘a e kau ‘āngelo ‘e ni‘ihi pea nau fehokotaki fakasino mo ha kakai fefine. Ko ‘enau fānaú ko e kau saianiti anga-fakamālohi ‘a ia na‘a nau fakamamahi‘i ‘a e kakai takatakai ‘iate kinautolú. (Sēn. 6:1-4) ‘Ikai ngata pē ‘i hono ngāue‘aki ‘a e ‘ulungaanga ta‘etāú ke fakatauele‘i‘aki ‘a e kau ‘āngelo ko iá, ‘oku pau pē nai na‘e palōmesi ‘a Sētane kiate kinautolu te nau ma‘u ‘a e mafai ki he fa‘ahinga kotoa ‘o e tangatá. ‘I he foungá ni, na‘e feinga nai ‘a Sētane ke fakafe‘ātungia‘i ‘a hono fakahoko ‘a e kikite ‘a Sihova fekau‘aki mo e ‘hako ‘o e fefiné.’ (Sēn. 3:15) Ka na‘e ‘ikai faka‘atā ‘e Sihova ke ne lavame‘a. Na‘á ne ‘omai ‘a e Lōmakí, ‘a ia na‘á ne maumau‘i ‘a e ngaahi palani ko ia ‘a Sētane mo e fanga tēmenioó.

Feinga ‘a Sētane ke tauhele‘i kitautolu ‘aki ‘a e ‘ulungaanga ta‘etāú, pōlepole ‘ikai leleí, mo e tō‘onga fakafa‘ahikehé (Sio ki he palakalafi 12, 13)

12 Ko e hā ‘oku tau ako mei hení? Ko e ongo mounu mātu‘aki ola lelei ‘a e ‘ulungaanga ta‘etāú mo e hīkisiá. Ko e kau ‘āngelo na‘a nau kau mo Sētané na‘a nau fakamoleki ‘a e ngaahi ta‘u lahi ‘i hēvani mo e ‘Otuá tonu! Na‘a mo ia, na‘e faka‘atā ‘e he tokolahi ‘o kinautolu ‘a e ngaahi holi fehālaakí ke tupu ‘iate kinautolu, pea na‘e hoko ‘a e ngaahi holi ko ení ‘o mālohi ‘aupito. Kuo pau ke tau manatu‘i ma‘u pē tatau ai pē pe ko e hā hono fuoloa ‘etau tauhi kia Sihová, ‘e lava ke faiaka ha ngaahi holi kovi ‘i hotau lotó. (1 Kol. 10:12) Ko e ‘uhinga ia kuo pau ke tau sivisivi‘i ma‘u ai pē ‘a e me‘a ‘oku ‘i hotau lotó pea to‘o ‘osi ha ngaahi fakakaukau ta‘etaau pē mo e hīkisia ‘i he siokitá!​—Kal. 5:26; lau ‘a e Kolose 3:5.

13. Ko e hā ‘a e toe mounu ‘e taha ‘oku ngāue‘aki ‘e Sētane, pea ‘e lava fēfē ke tau faka‘ehi‘ehi mei ai?

13 Ko e toe mounu ‘e taha ‘oku ngāue‘aki ‘e Sētané ko e fie‘ilo fekau‘aki mo e tō‘onga fakafa‘ahikehé. ‘I he ‘ahó ni, ‘okú ne feinga ke ‘ai ‘a e kakaí ke nau mahu‘inga‘ia ‘i he fanga tēmenioó ‘aki hono ngāue‘aki ‘a e lotu loí pea pehē ki he fakafiefiá. Ko e ngaahi faivá, keimi faka‘ilekitulōniká, mo e ngaahi founga kehe ‘o e fakafiefiá ‘oku lava ke ne ‘ai ke hā ngali fakafiefia ‘a e tō‘onga fakafa‘ahikehé. ‘E lava fēfē ke tau faka‘ehi‘ehi mei he mounu ko ení? ‘Oku ‘ikai totonu ke tau ‘amanekina ‘e ‘omai ‘e he kautaha ‘a e ‘Otuá kiate kitautolu ha lisi ‘o e fakafiefia ‘oku leleí mo ia ‘oku koví. Kuo pau ke tau ako‘i hotau konisēnisí koe‘uhi ke tau lava ‘o fai ha ngaahi fili lelei makatu‘unga ‘i he ngaahi tefito‘i mo‘oni ‘a Sihová. (Hep. 5:14) Pea kapau ko ‘etau ‘ofa ki he ‘Otuá ‘oku “ta‘emālualoi,” te tau fai ha fili fakapotopoto. (Loma 12:9) Ko ha tokotaha mālualoi ‘okú ne lea‘aki ‘a e me‘a ‘e taha kae fai ‘a e me‘a ‘e taha. Ko ia ‘i he taimi ‘oku tau fili ai ‘a e fakafiefiá, ‘e lava ke tau ‘eke hifo: ‘‘Oku ou muimui ‘i he ngaahi tefito‘i mo‘oni tatau mo ia ‘oku ou tala ki he ni‘ihi kehé ke nau muimui aí? Ko e hā ‘a e fakakaukau ‘a ‘eku kau ako Tohi Tapú pe ko e kakai ‘oku ou ‘a‘ahi ki aí kapau na‘a nau sio ‘i he fakafiefia na‘á ku filí?’ ‘I he‘etau muimui ki he ngaahi tefito‘i mo‘oni tatau mo ia ‘oku tau tala ki he ni‘ihi kehé ke nau muimui ki aí, ‘e faingofua ange ai ke tau taliteke‘i ‘a e mounu ‘a Sētané.​—1 Sio. 3:18.

Feinga ‘a Sētane ke fakamamahi‘i kitautolu ‘aki ‘a e ngaahi tapui fakapule‘anga, tenge mei he kaungāakó, mo e fakafepaki mei he fāmilí (Sio ki he palakalafi 14)

14. ‘E anga-fēfē ‘a e feinga ‘a Sētane ke ne fakamamahi‘i kitautolú, pea ‘e lava fēfē ke tau tu‘u ma‘u?

14 ‘Oku toe feinga ‘a Sētane ke fakamamahi‘i mo fakailifia‘i kitautolu koe‘uhi ke tau hoko ai ‘o ta‘emateaki kia Sihova. Ko e fakatātaá, te ne tākiekina nai ‘a e ngaahi pule‘angá ke nau tapui ‘etau ngāue fakamalangá. ‘E lava ke ne tākiekina hotau kaungāngāué pe kaungāakó ke nau manuki‘i kitautolu ‘i he‘etau muimui ki he ngaahi tu‘unga Fakatohitapú. (1 Pita 4:4) ‘Oku lava ke a‘u ‘o tākiekina ‘e Sētane ‘a e ngaahi mēmipa ta‘etui ‘i hotau fāmilí, ‘a ia ‘oku ‘i ai nai ‘enau ngaahi taumu‘a lelei ka te nau feinga ke ta‘ofi kitautolu mei he ‘alu ki he ngaahi fakatahá. (Māt. 10:36) Ko e hā ‘e lava ke tau fai ke tu‘u ma‘u ‘i he fakamamahi ‘oku fai mai ‘e Sētané? ‘Oku ‘ikai totonu ke tau ‘ohovale ‘i he ngaahi ‘oho peheé, koe‘uhí ‘oku tau ‘ilo‘i ‘oku faitau ‘a Sētane mo kitautolu. (Fkh. 2:10; 12:17) Pehē foki, kuo pau ke tau manatu‘i ‘a e ‘īsiu mo‘oní: ‘Oku taukave‘i ‘e Sētane ‘oku tau tauhi pē kia Sihová ‘i he taimi ‘oku faingofua aí pea te tau si‘aki ‘a e ‘Otuá kapau ‘e hoko ha ngaahi faingata‘a. (Siope 1:9-11; 2:4, 5) Faka‘osí, kuo pau ke tau kole ma‘u pē kia Sihova ke ne ‘omai kiate kitautolu ha mālohi. Manatu‘i he‘ikai ‘aupito ke li‘aki kitautolu ‘e Sihova.​—Hep. 13:5.

ME‘A HE‘IKAI LAVA KE FAI ‘E SĒTANÉ

15. ‘E lava ke fakamālohi‘i kitautolu ‘e Sētane ke tau fai ha me‘a ‘oku ‘ikai ke tau loto ke fai? Fakamatala‘i.

15 He‘ikai lava ke fakamālohi‘i ‘e Sētane ‘a e kakaí ke nau fai ha me‘a ‘oku ‘ikai te nau loto ke fai. (Sēm. 1:14) Ko e tokolahi ‘i he māmaní ‘oku a‘u ‘o ‘ikai te nau ‘ilo‘i ‘oku nau kau ‘i he fa‘ahi ‘a Sētané. Ka ‘i he taimi ‘oku ako ai ‘e ha tokotaha ‘a e mo‘oní, kuo pau ke ne fili pe te ne kau ‘i he fa‘ahi ‘a Sihová pe ko e fa‘ahi ‘a Sētané. (Ngā. 3:17; 17:30) Kapau ‘oku tau fakapapau‘i ke talangofua ki he ‘Otuá, he‘ikai lava ke maumau‘i ‘e Sētane ‘etau mateakí.​—Siope 2:3; 27:5.

16, 17. (a) Ko e hā ha toe me‘a ‘oku ‘ikai malava ke fai ‘e Sētane mo e fanga tēmenioó? (e) Ko e hā ‘oku ‘ikai totonu ai ke tau ilifia ‘i he lotu le‘o-lahi kia Sihová?

16 ‘Oku ‘i ai ‘a e ngaahi me‘a kehe he‘ikai lava ke fai ‘e Sētane mo e fanga tēmenioó. Ko e fakatātaá, ‘oku ‘ikai ‘aupito ke pehē ‘e he Tohi Tapú ‘oku lava ke nau ‘ilo‘i ‘a e me‘a ‘oku ‘i hotau ‘atamaí pe ko hotau lotó. Ko Sihova pē mo Sīsū ‘oku lava ke na ‘ilo‘i iá. (1 Sām. 16:7; Mk. 2:8) Ko ia ‘oku totonu ke tau ilifia ‘i ha‘atau lea pe lotu le‘o-lahi, na‘a fanongo ‘a e Tēvoló mo e fanga tēmenioó ki he me‘a ‘oku tau lea‘akí pea ngāue‘aki ‘a e me‘a ko iá ke fakafepaki‘i ‘aki kitautolu? ‘Ikai! Ko e hā hono ‘uhingá? Fakakaukau ki he fakahoa ko ení: ‘Oku ‘ikai ke tau ilifia ke fai ha ngaahi me‘a lelei ‘i he‘etau ngāue kia Sihová koe‘uhí pē na‘a sio mai ‘a e Tēvoló kiate kitautolu. ‘I ha founga meimei tatau, ‘oku ‘ikai totonu ke tau ilifia ke lotu le‘o-lahi koe‘uhí pē na‘a fanongo mai ‘a e Tēvoló kiate kitautolu. Pehē foki, ‘oku fakamatala ‘a e Tohi Tapú ki he taimi lahi na‘e lotu le‘o-lahi ai ‘a e kau sevāniti ‘a e ‘Otuá, pea kuo ‘ikai ‘aupito te tau lau na‘a nau ilifia na‘a fanongo mai ‘a e Tēvoló kiate kinautolu. (1 Tu‘i 8:22, 23; Sione 11:41, 42; Ngā. 4:23, 24) Kapau ‘oku tau fai hotau lelei tahá ke lea mo ngāue ‘o hangē ko e me‘a ‘oku fiema‘u mai ‘e he ‘Otuá kiate kitautolú, ‘e lava ke tau fakapapau‘i he‘ikai faka‘atā ‘e he ‘Otuá ‘a e Tēvoló ke ne fai ha kovi tu‘uloa kiate kitautolu.​—Lau ‘a e Saame 34:7.

17 ‘Oku fiema‘u ke tau ‘ilo‘i hotau filí, ka ‘oku ‘ikai fiema‘u ia ke tau ilifia ‘iate ia. Neongo ‘oku tau ta‘ehaohaoa, ‘i he tokoni ‘a Sihová ‘e lava ke tau ikuna‘i ‘a Sētane! (1 Sio. 2:14) Kapau ‘oku tau taliteke‘i ia, te ne hola meiate kitautolu. (Sēm. 4:7; 1 Pita 5:9) ‘I he ‘ahó ni, ‘oku hā ngali ‘oku ‘ohofi ‘e Sētane tautefito ‘a e to‘utupú. ‘E lava fēfē ke nau taliteke‘i ‘a e ngaahi ‘oho ‘a e Tēvoló? Te tau lāulea ki he me‘á ni ‘i he kupu hono hokó.

^ pal. 2 ‘Oku fakae‘a ‘e he Tohi Tapú ‘a e hingoa fakafo‘ituitui ‘o e kau ‘āngelo ‘e ni‘ihi. (Fkm. 13:18; Tan. 8:16; Luke 1:19; Fkh. 12:7) ‘Oku toe pehē ai na‘e fakahingoa ‘e Sihova ‘a e fo‘i fetu‘u taki taha. (Saame 147:4) Ko ia ‘oku ‘uhinga lelei ke fakakaukau atu na‘e ‘oange foki ‘e Sihova ‘a e hingoa ki he kau ‘āngeló kotoa, ‘o kau ai ‘a e toko taha ko ia na‘e hoko ki mui ko Sētané.

^ pal. 3 Ko e hingoa fakalakanga ko e “Sētane” ‘oku ‘asi tu‘o 18 pē ‘i he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú kae laka hake ‘i he tu‘o 30 ‘i he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané.