Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Wabedu i acel calu Yehova giku Yesu de gini i acel

Wabedu i acel calu Yehova giku Yesu de gini i acel

“Abekwayu pigi . . . kara gin ceke gibed acel; cil calu in, Vwa, ini i [acel kuda].”​—YOH. 17:20, 21.

WER: 24, 99

1, 2. (a) Yesu urwo pi lembang’o wang’ ma tokcen ku jukwenda pare? (b) Ecicopere nia pirang’o cwiny Yesu ubino dieng’ pi bedo i acel?

KINDE ma Yesu ubecamu wang’ ma tokcen ku jukwenda pare, cwinye udieng’ dit pi bedo i acel migi. I rwo m’etimo karacelo kugi, ewacu nia ebemito julub pare gibed acel, niwacu i acel, calu ma en ku Won de gitie i acel. (Som Yohana 17:20, 21.) Ka jukwenda gitie i acel, eno binyutho nia Yehova re m’uoro Yesu iwi ng’om. Bende, dhanu bing’eyo nia gitie julub mandha pa Yesu nikum mer ma gimariri ko i kindgi, man merne bitwio kindgi kara gibed i acel.​—Yoh. 13:34, 35.

2 Lembuno uketho wacopo nyang’ ma ber nia pirang’o uthieno maeca, Yesu uweco hai pi bedo i acel. Eneno nia jukwenda pare gitie ngo cekeceke i acel. Ku lapor, gigam gipiemiri nia “ng’a m’i kindgi ma jukwanu ya e dit ma sagu,” tap calu ma gilar gitimo i wang’e. (Lk. 22:24-27; Mk. 9:33, 34) Nindo mange, Yakobo giku Yohana gikwayu nia Yesu uketh gibed drii i ng’ete i kabedo ma pire tek i Ker m’i polo.​—Mk. 10:35-40.

3. Ecicopere nia lembang’o m’ucero julub pa Kristu nibedo i acel, man wabing’io i penji ma kani?

3 M’uweko sayu dito man sayu copo, ecicopere nia lembe mange de bino nuti m’ucero julub pa Yesu nibedo i acel. I rundi pa Yesu, kind dhanu upokere pilembe gibino kud adegi man akoyakoya mi thek. Pieno, ugam ukwayere nia julub pa Yesu giwodh pidoic maeno ma rac cen kud i adundegi. I thiwiwec maeni, wabiweco iwi penji ma e: Yesu utimo ang’o kinde ma junyutho ire akoyakoya? Eponjo julubne nenedi nia kud gibed kud akoyakoya, man gibed i acel? Lapor pa Yesu bikonyowa nenedi kara wabed i acel?

AKOYAKOYA MA DHANU NYUTHO NI YESU KU JULUBNE

4. Kemii lapor moko mir akoyakoya ma junyutho ni Yesu.

4 Yesu en gire de junyutho ire akoyakoya. Kinde ma Filipo uyero ni Nathanael nia enwang’u Masiya, Nathanael uyero kumae: “Gin moko ma ber copo ai i Nazareti?” (Yoh. 1:46) Copere Nathanael ung’eyo nia Masiya binyolere i Bethlehem, nimakere ku lembila ma nwang’ere i buku pa Mika 5:2. Saa moko nyo eparu nia Nazareti utie ngo adhura ma pire tek, ma romo bedo thugi Masiya ngi. Bende, dhanu mi Yahudi ma pigi yik gibed gicayu Yesu pilembe ebino Jagalilaya. (Yoh. 7:52) Dhanu ma dupa mi Yahudi gibed gineno dhanu mi Galilaya ni dhanu mi hali ma piny. Juyahudi mange ke gibed ginywaru Yesu nia etie Jasamaria. (Yoh. 8:48) Jusamaria gibino dhanu mi thek mange, man dini migi de ukoc ku mi Juyahudi. Eno uketho dhanu mi Yahudi ku mi Galilaya gibed gicayu Jusamaria, man gibed gidikiri ngo kugi.​—Yoh. 4:9.

5. Junyutho akoyakoya nenedi ni julub pa Yesu?

5 Judong dini mi Juyahudi de ubed ucayu julub pa Yesu. Ku lapor, Jufarisayo gibed gilwong’ogi nia gitie dhanu ma “gibedo akwong’a.” (Yoh. 7:47-49) Gibed gineno dhanu ceke m’usomo ngo somo mi dini mi Juyahudi, man m’ubelubo ngo suru migi, ni dhanu ma tijgi mbe man ma juswa. (Tic. 4:13) Junyutho akoyakoya ni Yesu ku julubne, pilembe dhanu mi rundi maeca gibed ginim iwi jumange nia dini migi, dito migi, man thek migi usagu mange zoo. Akoyakoya maeno ma junyutho ni julub uketho gin bende gicaku bedo kud akoyakoya. Kara gimediri nibedo i acel, ugam ukwayu gilok ayi ma giparu ko lembe.

6. Kemii lapor m’ubenyutho nia pidoic mir akoyakoya copo mondo i iwa bende.

6 Ng’om ma tin wabekwo i ie de upong’ kud akoyakoya. Dhanu copo nyutho iwa akoyakoya, kunoke wan de wacopo bedo ku pidoic mir akoyakoya iwi jumange. Nyamego moko ma kawoni utie jayab yo i ng’om mi Australie uyero kumae: “Abed aketho wiya akeca i kum masendi ma con mundu ubed usendo ko thek mwa mir Aborijin, man ma gibesendo kogi kawoni, eno uketho acaku dagugi dong’ magwei.” Adegine umedere pilembe en de jumoko ubed usende. Umego moko mi ng’om mi Canada ma weco Français ukoro kite m’ebed ewinjere ko con kumae: “Abed aparu nia ju ma weco Français pigi tek nisagu jumange.” Ewacu nia lembuno uketho egam edagu dhanu ma weco Anglais.

7. Yesu ucerere nenedi i kum pidoic mir akoyakoya?

7 Tin de, pidoic mir akoyakoya unyang’ lee i adunde dhanu calu m’ubino i rundi pa Yesu, man niwodho pidoicne utie lembe ma tek. Yesu ucerere nenedi i kum pidoic maeno? Mi kwong’o, ebedo ngo nyanok de ku paru mir akoyakoya, ento ebed eneno dhanu zoo rom. Ebed erweyo lembanyong’a ni julonyo, ni jucan, ni Jufarisayo, ni Jusamaria man kadok ni weg ajok ku judubo bende. Mir ario, Yesu uponjo julubne nia gicikiri ngo nibedo ku paru ma rac kunoke mir akoyakoya iwi jumange, man enyutho lembene nikadhu kud i timo pare.

MER MAN JWIGIRI KONYOWA NIVOYO AKOYAKOYA

8. Bedo i acel mwa ujengere iwi lemandha ma kani ma pire tek? Kekor.

8 Yesu uponjo julubne ku lemandha moko ma pire tek ma bedo i acel ujengere i wie. Eyero igi kumae: “Wun ceke wun umego.” (Som Matayo 23:8, 9.) I kite moko, wan ceke watie umego, pilembe wan zoo watie nyithindho p’Adamu. (Tic. 17:26) Yesu ukoro bende nia julubne gitie umego ku nyimego, pilembe ging’eyo nia Yehova tie Weggi mi polo. (Mat. 12:50) Bende, gin ceke gimondo i kind juruot pa Mungu man mer ku yioyic uribo kindgi i acel. Pi thelembe maeno re ma jukwenda gilwong’o Jukristu mange nia umego ku nyimego, i barua ma gioro ni cokiri ma tung’ tung’.​—Rum. 1:13; 1 Pet. 2:17; 1 Yoh. 3:13. *

9, 10. (a) Pirang’o Juyahudi gibino mbe ku thelembe mandha mi kethiri nia thek migi usagu mi jumange? (b) Yesu utio ku lapor ma kani pi ninyutho nia etie rac nicayu dhanu mi thek mange? (Nen cal mir acaki.)

9 I ng’ei ma Yesu uyero ni julubne nia gicikiri nineniri ni umego ku nyimego, eketho peko nia ukwayu gibed ku jwigiri. (Som Matayo 23:11, 12.) Calu ma wadaru ponjo, saa moko kuhaya upoko kind jukwenda. Bende, i rundi pa Yesu, dhanu ubed uhayiri nikum thek migi. Juyahudi ma dupa de gibed ginwang’u nia giber ma sagu jumange, pilembe gibino nyikwai Abraham. Ento Yohana ma Jababutisi uyero igi kumae: ‘Mungu copo ting’o nyithindho ni Abraham [kud i] kidi maeni.’​—Lk. 3:8.

10 Yesu uponjo nia etie ber ungo nineno nia thek mwa ber ma sagu mi jumange. Ekoro lembuno kamaleng’ kinde ma jagorcik moko upenje kumae: “Wada en e ng’a?” Pi nidwoko wang’ penji pare, Yesu ukoro lembatada moko. Eyero nia Jayahudi moko upodho i cing’ jukwo, e gifwode man gibole i dhu yo. Juyahudi wadi moko gikadhu kud i ng’ete, re gikonye ngo. Ento Jasamaria moko re m’uwok uneno kisa i kume man ekonye. Kinde ma Yesu ubedaru lembatada maeno, eyero ni jagorcik nia en de ecikere nibedo calu Jasamaria maeca. (Lk. 10:25-37) Nikadhu kud i lapor maeno, Yesu unyutho kamaleng’ nia Jasamaria de copo ponjo Juyahudi kud ayi mi nyutho mer ni jumange.

11. Pirang’o julub pa Yesu gicikiri ngo nibedo kud akoyakoya, man Yesu ukonyogi nenedi ninyang’ i lembe maeno?

11 I wang’ nidok i polo, Yesu uyero ni julubne nia girwei lembanyong’a “i Yahudi ngung’ ku Samaria de, man cil i tung’ ng’om bende.” (Tic. 1:8) Kara gitund nitimo kumeno, ugam ukwayu giwodh kuhaya man akoyakoya cen kud i adundegi. Wang’ ma pol Yesu ubed uweco ber iwi kite ma beco mi dhanu mi thek mange; lembuno ukonyo julubne kara girwei ni thek ceke. Ku lapor, efoyo jadit moko mir askari ma Jayahudi ngo, m’unyutho yioyic ma tek. (Mat. 8:5-10) I pacu ma thugi i Nazareti, Yesu ukoro kite ma Yehova ukonyo ko dhatho moko ma Dhakananaya mi Zarefath, man bende Naman ma Jacami m’ubino won dhobu. (Lk. 4:25-27) Yesu urweyo bende ni Dhasamaria, man etimo nindo ario i Samaria, pilembe dhanu mir adhurane gijolo lembe pare.​—Yoh. 4:21-24, 40.

JUKRISTU MA KWONG’A GINYEGO I DHU AKOYAKOYA

12, 13. (a) Julub giwinjiri nenedi kinde ma Yesu uponjo Dhasamaria? (Nen cal mir acaki.) (b) Ang’o m’ubenyutho nia Yakobo giku Yohana ginyang’ ungo cuu i lembe ma Yesu umito ging’ei?

12 Ebino lembe ma yot ungo ni julub pa Yesu ninyego i dhu akoyakoya. Kinde ma gineno nia Yesu ubeponjo Dhasamaria, igi uwang’ lii. (Yoh. 4:9, 27) Pirang’o igi wang’ lii? Saa moko nyo pilembe judong dini mi Juyahudi gibed giweco ngo i bang’ mon i kind dhanu, man ma jiji mbe gicopo weco ngo i bang’ Dhasamaria maeno ma kura pare ubino rac. Jukwenda gikwayu Yesu nia ekeecam cam moko, ento eneno cam ni gin ma pire tek ungo, pilembe eai eweco lee ku dhaku maeno. Yeny pa Won ubino nia erwei lembanyong’a, man timo yenyne, m’uketho i ie nirweyo ni Dhasamaria maeno, ubino ire ve cam.​—Yoh. 4:31-34.

13 Yakobo giku Yohana gigam ginyang’ ungo i kum ponji maeno ma pire tek. Ku lapor, kinde ma julub gibino wotho karacelo ku Yesu i Samaria, gimondo i pacu moko ma keca pi niyenyo kaka ma givut i ie. Ento Jusamaria gikwero igi. E ng’ecwiny uopo i Yakobo giku Yohana, uketho gikwayu nia Yesu kan emaru, ewek gilwong’ mac uai i polo uwang’ pacune pet. Ento Yesu ujukogi kamaleng’. (Lk. 9:51-56) Eca ka nwang’u dhanu mi Galilaya ma thugi Yakobo giku Yohana re ma gikwero, nyo nwang’u ng’ecwiny ubecimakugi ngo thorukeno. Cibedo ve ng’ecwiny umakugi pilembe Jusamaria unyutho igi akoyakoya. Nindo dupa i ng’eye, kinde ma Yohana ubino rweyo i adhura mi Samaria man dhanu dupa uwinje, ecicopere nia lewic unege pir ayi m’egam etimere ko i wang’e.​—Tic. 8:14, 25.

14. Jukwenda giyiko lembe mir akoyakoya nenedi?

14 Nindo ma nok i ng’ei Pentekoste mi oro 33, akoyakoya uwok i cokiri. Kinde m’umego gibino mio cam ni montho ma jucan, giwenjo montho ma weco dhok mi Jugiriki. (Tic. 6:1) Cibedo ve lembuno uwok pilembe gibino weco ngo dhok acel. Re Jukwenda giyiko lembene pio pio. Ging’io umego abiro ma jugeno, ma nying’gi ceke ubino ku dhok mi Jugiriki, kara gipok cam rom rom; eno copo kwio cwiny montho maeno ma juwenjo.

15. Ang’o m’ukonyo Petro kara ewek nineno dhanu tung’ tung’? (Nen cal mir acaki.)

15 I oro 36 mi rundi mwa, julub pa Yesu gicaku rweyo ni dhanu mi thek ceke. Nwang’u i wang’e, jakwenda Petro ubed ubedo kwa ku Juyahudi. E Mungu unyutho ire kamaleng’ nia Jukristu gicikiri ngo nineno dhanu tung’ tung’, pieno ecidh erweyo ni Kornelio ma tie askari mi Roma. (Som Tic mi Jukwenda 10:28, 34, 35.) I ng’ei lembuno, Petro ucaku nibedo bende karacelo ku Jukristu ma gitie ngo Juyahudi, man nicamu kugi. Re oro moko i ng’eye, kinde m’ebino i adhura mir Antiokia, ejigo nicamu karacelo ku Jukristu ma gitie ngo Juyahudi. (Gal. 2:11-14) Jakwenda Paulo ujuko Petro kamaleng’, man Petro ujolo jukne. Pirang’o wayero kumeno? Pilembe kinde ma Petro ukiewo barua pare ma kwong’a ni Jukristu ma Juyahudi ku ma Juyahudi ngo mir Asia ma nok, ekoro igi nia pire tie tek dit nimaru umego mwa ceke.​1 Pet. 1:1; 2:17.

16. Jukristu mi rundi ma kwong’a ging’eiri nikum ang’o?

16 Ubenen kamaleng’ nia nikum lapor ma Yesu unyutho, jukwenda giponjo nimaru “dhanu ceke.” (Yoh. 12:32; 1 Tim. 4:10) Kadok eting’o igi nindo ma lee de, re gitundo niloko kite ma gineno ko dhanu mange. I andha, Jukristu ma kwong’a ging’eiri nikum mer ma gibed ginyutho i kindgi. Ceng’ini i kum oro 200 mi rundi mwa, jagor moko ma nyinge Tertullian ukiewo lembe ma dhanu uyero pi Jukristu kumae: “Gimariri i kindgi,” man “Ng’atuman tie ayika kadok nitho pi wadi.” Jukristu maeno gironyo “ng’atu ma nyen,” pieno giponjo nineno dhanu zoo rom, calu ma Mungu de neno kogi.​—Kol. 3:10, 11.

17. Wacopo wodho pidoic mir akoyakoya kud i adundewa nenedi? Kemii lapor moko.

17 Tin bende, ecopo ting’o iwa nindo kara watund niwodho pidoic mir akoyakoya kud i adundewa. Nyamego moko mi France ukoro kite ma lembuno ubino ko tek ire. Ekoro kumae: “Yehova uponja ning’eyo nia mer utie ang’o, konyo jumange utie ang’o, man maru dhanu mi kwonde ceke thelembene ang’o. Fodi asu abetimo kero niwodho pidoic mir akoyakoya m’atie ko iwi jumange, re saa moko etie lembe ma yot ungo, uketho abemedara asu nirwo pire.” Nyamego moko mir Espagne ukoro nia en de saa moko bekwayu nia enyeg ku paru ma rac m’etie ko iwi thek moko. Ewacu kumae: “Atundo nivoyo pidoic mir akoyakoya wang’ dupa. Nikum kony pa Yehova, atie ku mutoro nibedo i kind juruot pare ma gitie i acel.” Wan ceke wacikara niparu kilili iwi kite ma waneno ko jumange. Nyo fodi asu watie ku pidoic moko mir akoyakoya m’ubekwayu wawodh cen?

KA MER UBEMEDERE, AKOYAKOYA GAM THUM

18, 19. (a) Pirang’o wacikara nijolo dhanu ceke? (b) Wacopo jologi nenedi?

18 Wiwa ucikere ngo niwil nia wan ceke kindwa ubino bor dit ku Mungu. (Ef. 2:12) Re ku mer, Yehova utelowa i bang’e. (Hos. 11:4; Yoh. 6:44) Kristu bende ujolowa. Eyabu iwa dhugola kara wamond i kind juruot pa Mungu. (Som Jurumi 15:7.) Kadok watie ku kum mi dubo de, re asu Yesu ujolowa. Pieno, wan de wacikara ngo niparu kadok apara de nikwero ng’atu moko ci!

Wabeyenyo “rieko m’uai malu,” uketho watie i acel man wamarara i kindwa (Nen udukuwec mir 19)

19 Calu ma wabedhingo ajiki mi ng’om maeni ma rac, pokiri, akoyakoya, man adegi binyai magwei i kind dhanu. (Gal. 5:19-21; 2 Tim. 3:13) Ento wan wa dhanu pa Yehova, wasayu nibedo ku “rieko m’uai malu,” ma konyowa nineno dhanu ceke rom, man nikwo ku kwiocwiny i kindwa. (Yak. 3:17, 18) Watie ku mutoro nitheyo mer ku dhanu mi ng’om mange, nimaru kite ma gitimo ko lembe, man niponjo kadok dhok migi. Ka watimo kumeno, kwiocwiny mwa bibedo “calu kulo,” man bedopwe mwa “calu mukura mi nam.”​—Isa. 48:17, 18.

20. Ka mer udaru loko kite ma waparu ko lembe, adwogine bedo ang’o?

20 Kinde ma nyamego mir Australie uponjo Biblia, nok nok pidoic ceke mir akoyakoya, man adegi ma nwang’u unyang’ i adundene ugam uthum. Mer uloko pidoic pare ma rac, man kite m’eparu ko lembe iwi jumange. Umego mi Canada ma wadaru weco pire uyero nia enwang’u nia wang’ ma pol dhanu dagiri i kindgi, kende kende pilembe ging’eiri ngo. Ponji m’enwang’u utie nia, “utie ngo kaka ma junyolo i ie ng’atini re ma ketho ebedo ku kite ma beco.” Umegone udok ugamu nyamego ma weco Anglais. Lapor maeno ma tung’ tung’ ubenyutho nia mer voyo adegi. Eyo, mer utie thol ma cot ungo man ma dikowa i acel.​—Kol. 3:14.

^ par. 8 Wec ma nia “umego,” copo nyutho bende nyimego mi cokiri. Jakwenda Paulo ukiewo barua pare ni “umego” mi Roma, re eno uketho i ie nyimego bende, pilembe ekwanu nyimegone moko ku nying’gi. (Rum. 16:3, 6, 12) Niai con, gazeti Otkur ma Wiw lwong’o Jukristu mi cokiri nia ‘umego ku nyimego.’