Twende kovidio oini

Twende komurya

Nga tu rire tu vemwe otja Jehova na Jesus tjinga ave ri vemwe

Nga tu rire tu vemwe otja Jehova na Jesus tjinga ave ri vemwe

‘Me kumbire . . . kutja owo avehe ve rire vemwe. Tate, otja tjinga au ri mu Ami.’—JOH. 17:20, 21.

OMAIMBURIRO: 24, 99

1, 2. (a) Jesus wa ningira otjikwaye mongumbiro ye osenina pu novaapostele ve? (b) Mape ya omena raye Jesus tje ri kendere ombwaneno?

JESUS tjinene aa yandja ombango kombwaneno pe riro re esenina rongurova. Indu tjaa kumbu pu nawo, wa raisa kutja wa ri nonḓero yokutja ovahongewa ve ve rire vemwe, tjimuna eye na Ihe tji ve ri vemwe. (Lesa Johanes 17:20, 21.) Ombwaneno yawo a tja i twapo otjihorera otjiwa, mokutja Jehova wa hinda Jesus kouye okutjita ombango ye. Orusuvero otjiraisiro tjovahongewa va Jesus va tjiri nu ru kurisa ombwaneno yawo.—Joh. 13:34, 35.

2 Jesus wa ṋiṋikiza ombwaneno, orondu aa munu kutja ovaapostele ve aave pitasana oumune povikando tjiva, tjimuna tji pa ri periro rongurova. Tjimuna tji va tjita rukuru, pa sekama ombata yokutja “ngwa sokurira omunenenene pu wo avehe, ouṋe.” (Luk. 22:24-27; Mar. 9:33, 34) Otjikando tjarwe, Jakobus na Johanes va ningira Jesus kutja me ve pe ovihako vyopondomba puna ye mOuhona we.—Mar. 10:35-40.

3. Ovikwaye mbya vi eta ombangu nondorora mokati kovahongewa va Jesus, nu matu ka tara komapuriro yeṋe?

3 Okuvanga ovihako vyopondomba ka tjitja ri otjiṋa otjiyerika tjaa tji eta ozondjakaha mokati kovangokorere va Kristus. Ovandu oruveze ndo wina va haṋenwe i ombangu nondorora. Ovahongewa va Jesus aa ve hepa okunakaura ozongaro nḓo. Morupa ndwi, matu ka yandja ombango komapuriro yetatu nga: Jesus aa tjindi vi ombangu nondorora? Wa vatera vi ovemukongorere okutjinda varwe nokuhina ombangu moruwano rwatjiri? Nokutja omahongero we maye tu vatere vi okukara nombwaneno?

OMBANGU JESUS NOVAKONGORERE VE NDJI VA MUNA

4. Yandja ovihorera vyomuano Jesus ma tjindirwe nombangu.

4 Jesus omuini wa tjindirwe nombangu youmuhoko. Indu Filipus tja raera Natanael wa munu Messias, Natanael wa tja: “Indu nai mo Nasaret mamu sora okuza otjiṋa atjihe otjiwa are?” (Joh. 1:46) Pemunika kutja, Natanael aa tjiwa omaprofetero nge ri mu Mika 5:2 nu aa munu kutja Nasaret okaṱiṱi tjinene okukwaterwa mo Messias. Momuano mbo wina, Ovajuda ovanavihako vyokombanda aa ve nyengwa Jesus mena rokutja wari Omugalilea. (Joh. 7:52) Ovajuda ovengi aa ve vara Ovagalilea otjovandu vondondo yokehi. Ovajuda varwe aa ve kwekurura Jesus mokumuisana kutja Omusamaria. (Joh. 8:48) Ovasamaria va pangukire kOvajuda mozombazu nozongamburiro zawo. Ovajuda nOvagalilea ka va ri nondengero kOvasamaria nu aa ve ve nyengwa.—Joh. 4:9.

5. Ongaro iṋe ombi ovakongorere va Jesus ndji va tjindirwe na yo?

5 Ovanane vOvajuda wina va kwekurura ovakongorere va Jesus. Nu Ovafarisei ve ve tja owo ovandu mba “sengwa.” (Joh. 7:47-49) Ii, owo aa ve vara ovandu mbe ha i re kozoskole zozongamburiro za wo poo mbe ha ṱakamisa otuzo twa wo otjoviporoporo vyovandu uriri. (Oviung. 4:13.) Ombangu ndja i tjitwa ku Jesus ku novahongewa ve ya zire mozongamburiro, mehupo rovandu, nomihoko mbya panguka. Ovahongewa wina va hwangerwe i ozongaro nḓo. Kokutja ve ka re nombwaneno, owo aa ve hepa okurundurura omuano wa wo wokuripura.

6. Yandja ovihorera okuraisa kutja okukara nombangu ku tu ṱuna tjinene.

6 Ndino wina, tu muna ongaro yombangu nondorora mouye mbwi. Imbi oviṋa mbi tjitwa kweṱe wina, poo nandarire eṱe oveni mape ya atu tjindi varwe nombangu. Omukandjira umwe moAustralia wa tja: “Ami tjiri hee vanga ovaapa tjee munu oviṋa ovivi nombangu ndja i tjitwa kovature vehi ndo, okuza korukuru nga ku nai. Na kombanda ya nao ami omuini mba tatumisiwa.” Omukambure umwe wa Canada wa tja: “Ami ee munu kutja Ovafransose o mbe ri ovandu ovasemba. Nu hee vanga Ovaingirisa.”

7. Jesus wa tjinda vi ongaro yombangu?

7 Ombangu nondorora otjiṋa tji tjiri movandu ovengi ndino tjimuna momayuva wa Jesus. Hapo nu Jesus ovandu mbe ri nao ee ve tjindi vi? Otjitenga, Jesus kaa ri nombangu nondorora, eye wa yakura ovandu avehe. Eye aa zuvarisa kovasiona novatumbe, Ovafarisei nOvasamaria, nandarire kovasutise votjisuta tjouhona na imba ovarunde. Otjitjavari, Jesus wa raisa mongaro notjihorera tje kovahongewa ve kutja kave sokupaha ozondataiziro movandu nokuvepangura.

TAARA OMBANGU NORUSUVERO NOMERISUSUPARISIRO

8. Ombwaneno mokati kOvakriste ya zikamena komurari uṋe omunanḓengu? Kahururura.

8 Jesus wa raera ovemukongorere ohunga nonḓengu yomurari ku kwazikamena ombwaneneneno. Jesus wa tja oweṱe “ovangu nomarumbi.” (Lesa Mateus 23:8, 9.) Ii, otjiperi kutja oweṱe “ovangu nomarumbi” orondu atuhe twa za mu Adam. (Oviung. 17:26) Posi yokutja pe notjiṋa tjarwe. Jesus wa tja ovahongewa ve ovangu novaṱena orondu owo ve vara Jehova otja Ihe wawo womeyuru. (Mat. 12:50) Kombanda yanao, owo ouṋepo weṱunḓu enene ra Jehova, nda wanekwa norusuvero nongamburiro. Mena ra nao, motutuu twawo, Ovahongewa va Jesus va tjanga kutja owo “ovangu nomarumbi.”—Rom. 1:13; 1 Petr. 2:17; 1 Joh. 3:13. *

9, 10. (a) Ongwaye Ovajuda tji ve ha ri nepu rokuritongamisira omuhoko wa wo? (b) Jesus wa honga vi omuano wokunakaura okuritongamisira omuhoko nombangu? (Tara kotjiperendero pomautiro worupa ndwi.)

9 Kombunda yokukahurura nawa kutja eṱe tu sokuvarasana otjovangu nomarumbi, eye wa yandja ombango tjinene kounanḓengu wo kukara omurususuparise. (Lesa Mateus 23:11, 12.) Otja tji pa raisiwa, omeritongamisiro ya eta ozondjakaha pokati kovaapostele va Jesus. Okuritongamisira omuhoko mu vaza wina otjiṋa tji va ri na tjo. Hapo Ovajuda aave ritongamisire mena rokutja va ri ozondekurona za Abraham po? Ovajuda ovengi va ri nongamburiro ndjo nomasa aehe. Posi yokutja Johanes Omupapitise we ve raera kutja: “Ndjambi u nomasa okutjitira Abraham ovanatje pomawe nga!”—Luk. 3:8.

10 Jesus wa nakaurire ongaro yokuritongamisira omuhoko. Indu onongo yOmatwako tji ye mu pura kutja: “omukwetu owaṋi?” Jesus wa ungurisa oruveze ndo okuvehonga notjisasanekero tjOmusamaria ngwa vatera omukapite ngwa tonwa i ovapunde nu ngwa ri Omujuda. Ovajuda ovakwao mbaa ve kapita pu ye ve mu tara nu ave mwesa nao, posi yokutja Omusamaria ngwe ya mbo we mu ṱira otjari nu e mu vatere. Jesus wa mana ehungi re mokuraera onongo yOmatwako ndji kutja mai sokukara tjimuna Omusamaria ngo. (Luk. 10:25-37) Jesus wa raisa kutja Omusamaria ngo otjihorera otjiwa kOvajuda okuraisa orusuvero rwa tjiri kovakwao.

11. Ongwaye ovahongewa va Kristus tjaa ve hepa okuhina okukara nombangu kovandu vozonganda, nu Jesus we ve vatera vi okuzuva otjiṋa hi?

11 Kokutja ve yenenise otjiungura tja wo, ovahongewa va Jesus aa ve sokunakaura ongaro yomeritongamisiro nombangu ndji va ri na yo. Ngunda ee hi ya ronda keyuru, eye we ve pa otjiungura tjokuzuvarisa “mehi arihe raJudea noraSamaria nga komaandero wehi.” (Oviung. 1:8) Komurungu wa nao, Jesus wa rongerisa ovahongewa ve mba kotjiungura otjinene hi, mokuveraera okuyandja ombango kovikaṋena oviwa movandu. Eye wa tanga omuhongore wovita mena rongamburiro ye yomasa. (Mat. 8:5-10) Nu wina moNasaret, Jesus wa raisa kutja Jehova wa suvera ovandu vozonganda, tjimuna omukazendu omuhepundu ngwa turire moSarepta na Naaman, Omusirie ngwa ri nomutjise wongana. (Luk. 4:25-27) Nu wina Jesus ka zuvarisire komukazendu Omusamaria uriri, nungwari wa kara omayuva yevari motjihuro tjOvasamaria orondu owo va ri nonḓero mombuze ye ombwa.—Joh. 4:21-24, 40.

OKURWISA OMBANGU MESEREWONDO ETENGA

12, 13. (a) Ovaapostele va ṱunwa vi indu Jesus tja hongo omukazendu Omusamaria? (Tara kotjiperendero pomautiro worupa ndwi.) (b) Otjikwaye tji tji raisa kutja Jakobus na Johanes kave mu zuvire nawa?

12 Ka ya ri otjiṋa otjipupu, kovaapostele okuhina okuraisa ombangu. Tja ri otjitemise ku wo okumuna Jesus ama hongo omukazendu Omusamaria. (Joh. 4:9, 27) Ovanane wozongamburiro wOvajuda kaave hungire kuna ovakazendu morupanda, tjinene tje ri omukazendu Omusamaria wongaro ombi. Ovaapostele va ningira Jesus okurya. Posi yokutja omuano mbwa zira wa raisa kutja eye tjiri wa yandja ombango koviṋa oviyapuke ngandu ndi tje hina ee ri munu ondjara. Okuzuvarisa, nandarire komukazendu Omusamaria, ya ri ombango ya Ihe, nu ya ri tjimuna ovikurya ku ye.—Joh. 4:31-34.

13 Jakobus na Johanes kavena pu va zuva omaheero nga. Nu owo tjaa ve kayenda puna Jesus okutuurunga Samaria, ovahongewa va vanga okurara morukondwa rwa Samaria. Nu Ovasamaria kavena pu ve ve yandjera, kunao Jakobus na Johanes va pindika na ve ningire Jesus okuyeta omuriro u rauke keyuru okuningiririsa ovandu mbo. Posi yokutja Jesus we ve ronga. (Luk. 9:51-56) Hapo Jakobus na Johanes atja ve ningira kutja omuriro mbo u ye kombanda yovandu vehi ra wo ra Galilea, andakuzu ka mbe ve yakura? Ongaro ndji va tjindwa ya pendura omapindi mu wo. Omuapostele Johanes mape ya kombunda wa ka ṱohoni notjiṋa tja vangere kutja tji tjitwe kOvasamaria, nu kombunda yoruveze wa kayoroka indu tja zuvarisa ombuze ombwa kOvasamaria.—Oviung. 8:14, 25.

14. Ombata yeraka mape ya ya zengururwa vi?

14 Katjisupi kombunda yeyuva ra Pentekoste 33 O.Z., pa kara omaunaunino. Indu ovikurya tja vi havarisiwa kovahepundu, ovahepundu wOvagrike aruhe aave zembwa. (Oviung. 6:1) Mape ya ovandu aave ripurire kovandu veraka ra wo uriri. Ovaapostele va hakahana okuṱuna otjiṋa hi mokutoorora ovarumendu mbu mave havarisa ovikurya. Ovarumendu avehe mba va ri nomana wOtjigrike. Ihi mape ya tja haamisa omiinyo vyovahepundu mba tjindirwe navi.

15. Hapo Petrus we ritanaura vi okuraisa okuhina ombangu ku ngamwa auhe? (Tara kotjiperendero pomautiro worupa ndwi.)

15 Mombura ndji 36 O.Z., otjiungura tjokuzuvarisa tja handjauka tjinene mouye auhe. Omuaapostele Petrus wa ri omundu ngwa iririra okukara pu nOvajuda uriri. Posi yokutja Mukuru tja za nokuraisa oukahu kutja Ovakriste ve sokuyakura ovandu avehe, Petrus wa zuvarisa ku Cornelius, omurwe wovita wa Rome. (Lesa Oviungura 10:28, 34, 35.) Nu kombunda Petrus wina wa uta okurya nokukara pu nOvaheidena. Ozombura nḓa kongorera ko, Petrus we rihumba nu kaa vanga okurya pu nOvakriste mbe ha ri Ovajuda motjihuro tjaAntiokie. (Gal. 2:11-14) Nungwari Paulus wa ronga Petrus mena rotjiṋa hi, nu pe munika kutja Petrus wa yakura omaronga ngo. Indu Petrus tja tjanga orutuu rwe orutenga kOvakriste Ovajuda nOvahaidena, mba ri moAsie, eye wa hungira ohunga nokusuvera ovanangamburiro avehe.1 Petr. 1:1; 2:17.

16. Ovakriste va rukuru aa ve tjiukirwa ku ye?

16 Tjiri oukahu kutja ovaapostele ve rihongera kotjihorera tja Jesus okusuvera ovandu “avehe.” (Joh. 12:32; 1 Tim. 4:10) Nandarire kutja pa kambura oruveze, owo va tanaura ongaro ya wo ndjo. Ovakriste va rukuru va uta okutjiukwa otjovandu mbe raisa orusuvero kovandu avehe. Tertullian, omutjange weserewondo oritjavari, wa tjanga kutja ovandu mbe ha ri Ovakriste va tja: “Owo va suverasana . . . Owo mave yenene okuṱira ovakwao.” Okurihwikika “omundu omupe,” Ovakriste voruveze orukuru va uta okumuna ovandu avehe kutja ve nonḓengu imwe komurungu wa Mukuru.—Kol. 3:10, 11.

17. Matu yenene vi okuisamo ongaro yondorora momitima vyetu? Yandja ovihorera.

17 Eṱe ndino wina tu hepa okunakaura ongaro yombangu nondoorora momutima wetu. Omukazendu omukambure moFrance wa tja: “Jehova we ndji honga kutja orusuvero otjikwaye, okuhanasana ku heya tjike, okusuvera ovandu avehe ku he ya tjike. Posi yokutja ngamba mbi kondja okurwisa ombangu, nu ihi aruhe kaupupu okutjita. Mena ranao opu mbi zokukumbira ko aruhe.” Omukazendu warwe omukambure moSpain u nouzeu otjingewo ngamba, nu wa tja: “Ami mbi kondja nongaro yokuhinokuvanga ovandu votjiwaṋa tjarwe, nu popengi mbi raisa oukahu kutja hi nokuvevanga. Posi yokutja mbi tjiwa kutja otjiṋa tji me sokuungurira ko. Mbi tja okuhepa ku Jehova kutja mbi neṱunḓu nda wana.” Ma rire nawa auhe wetu tje rikonḓonona omuini nawa. Hapo eṱe kourike wetu tu kondja nongaro yombangu nondorora tjimuna ovakwetu vevari mbo?

PU MATU RWISA OMBANGU ORUSUVERO OPU RU KURA

18, 19. (a) Epu riṋe ndi tu na ro okuyakura ovandu avehe? (b) Matu yenene vi okutjita nao?

18 Matu sokuzemburuka kutja eṱe oveni twa ri “ovozonganda,” nu ka twari popezu na Mukuru. (Ef. 2:12) Posi yokutja Jehova wetu nanena ku ye ‘norusuvero orunene.’ (Hos. 11:4; Joh. 6:44) Nu Kristus wetu yakura. Eye wetu patururira omuvero kutja tu rire orupa rweṱunḓu ra Mukuru. (Lesa Ovaroma 15:7.) Kunao ma rire otjiṋa otjivi kweṱe okuhina okuyakura omundu ngamwa, mena rokutja eṱe wina twa yakurwa i Jesus ngunda atu ri ovahahomonena!

Ovakarere va Jehova ve paha ounongo mbu za kombanda nu va wana morusuvero (Tara koparagrafa 19)

19 Ohaṋi, ombangu, nomapindi mavi ku rire ko nomasa otja ouye ourunde mbwi tji mau ya komaandero. (Gal. 5:19-21; 2 Tim. 3:13) Otjovakarere va Jehova, eṱe tu paha ounongo mbu hi nondorora nu mbu eta ohange okuza kombanda. (Jak. 3:17, 18) Eṱe tu muna ondjoroka okukara noupanga ku novandu mba za komahi warwe, nokuyakura ombazu ya wo ndja panguka koyetu, nokurihonga omaraka wa varwe. Indu tji matu tjiti nao, ouṋingandu mau pupire kweṱe otja onḓonḓu nu ousemba otja ozongazona zokuvare.—Jes. 48:17, 18.

20. Tji matu hongorerwa i orusuvero ku eta ye?

20 Omukazendu omukambure ngwa za ko Australia tja za nokurihonga Ombeibela wa tja: “Omivero vyounongo wa tjiri vya ri a vya paturuka kwami. Tjiri mba hara omutima omupe nouripura warwe. Ombangu nondorora ndji mba ri na yo nomihoko vyarwe ya zenga.” Nu omurumendu omukambure wa Canada u tja eye nai wa muna kutja “okuhina okuripurira ku varwe ootjiṋa tji tji eta ombangu youmuhoko nu ovikaṋena oviwa movandu varwe ka vi rekareka ko ṋa ku vakwaterwa.” Eye wa kupa omukazendu omukambure wehi rOvaingirisa! Omarundurukiro ngo ya raisa oukahu kutja orusuvero rOukriste ru taara ombangu youmuhoko. Tjiri oro otjiwaneke tja peke tji tji tu kuta kumwe.—Kol. 3:14.

^ par. 8 Omambo nga “ovangu nomarumbi” ye yenena okukamburira mo ovakazendu ovakambure mombongo wina. Paulus wa tjanga orutuu ‘kovangu nomarumbi’ moRoma. Nu oukahu kutja kwa kamburira mo ovakazendu ovakambure wina, nu tjiva wawo eye wa tamuna komana. (Rom. 16:3, 6, 12) Okuza korukuru, Oruhungu ru hungira ohunga nOvakriste ovakazendu novarumendu otja ‘ovangu nomarumbi.’