1, 2. (a) Ọke i Jesu ọ nẹrhomo rhẹ idibo yi, me yọ nẹrhomo kpahen? (b) Mesoriẹ i Jesu o vwo ọdamẹ kpahen okugbe?

JESU o vwo ọdamẹ kpahen okugbe omamọ ọke ro lele idibo yi riẹ emaren owuọwọn rọ kẹta. Ọke rọ nẹrhomo, nọ tẹmro kpahen ojemẹ ro vwori rẹ idibo yi ephian ine rhiẹ owu jerẹ oborẹ ọye ọrhẹ Ọsẹ ye i rhiẹ owu. (Se John 17:20, 21.) Okugbe aye ono se oseri kirighwo taghene i Jehova yo dje i Jesu rhiẹ otọrakpọ na me ruẹ ọhọre Osolobrugwẹ. Ẹguọlọ ono rhiẹ oka re ne rhe idibo i Jesu, ọrana nẹ ono toroba okugbe.—John 13:34, 35.

² E vwẹruọ oborẹ ọsoriẹ i Jesu ọ kanrunumwu okugbe. Jesu ọ djokarhọ ye taghene idibo yi e vwo okugbe-e. Jerẹ udje, ọke aye a riẹ emaren owuọwọn na, idibo na na frẹfro “kpahen ohworho rọ mai rierun usuẹn aye.” (Luke 22:24-27; Mark 9:33, 34) Ọke ọrọrọ, James ọrhẹ i John ni ta rẹn i Jesu nọ yẹ aye ẹrhẹ ọduado uvuẹn Uvie yi.—Mark 10:35-40.

3. Ekwakwa ego yi lẹrhẹ idibo i Jesu je vwo okugbe, enọ ego ye ne yono kpahen?

 ³ Orhiẹ ojemẹ re ne titi ọvo yọ suẹ ohra uvwre idibo i Kristi-i. Ihworho ọke ọrana i vwe nyerẹnkugbe-e, fọkime aye a djẹ eghrẹn jeghwai vwo utuoma kpahen awọrọ. O fori nẹ Idibo i Jesu i fiẹ uruemru enana kparobọ. Uvuẹn uyono ọnana, ana kpahenrhọ enọ enana: Marhẹ i Jesu o ru fiẹ uruemru utuoma kparobọ? Marhẹ o ru ha userhumu rẹn idibo yi nẹ aye i je rhe ni awọrọ sakamu jeghwai sẹrorẹ okugbe? Marhẹ iyono i Jesu ine ru ha userhumu rẹn ọwan sẹrorẹ okugbe?

4. Utuoma ego yi Jesu o rhiẹromẹrẹn?

⁴ Ihworho i vwo utuoma kpahen i Jesu. Ọke i Philip ọ ta rẹn i Nathanael taghene ọ mẹrẹn i Messiah na ne, Nathanael nọ nọ riẹn: “Emru orhorhomu owuorowu ọnọ sabu nẹ i Nazareth rhe?” (John 1:46) Dedevwo, Nathanael o rhe kpahen aruẹmẹrẹn rọ ha uvuẹn i Micah 5:2, ọrẹn, o nirien taghene Nazareth ọ ghanren te amwa i Messiah na ono nurhe-e. O ji vwo itu i Jew ezẹko ri titiri ri ha ikẹro sakamu ni Jesu, nime ọye onyẹ i Galilee. (John 7:52) Itu i Jew buebun a ha ukẹro sakamu ni itu i Galilee. Itu i Jew erọrọ i phien i Jesu nyoma aye e se yi onyẹ i Samaria. (John 8:48) Ogame ọrhẹ irueruo itu i Samaria i vẹnẹ erẹ itu i Jew na. Itu i Jew na ọrhẹ itu i Galilee i vwa họghọ rẹn itu i Samaria-a, aye na ji kẹnoma rẹn aye.—John 4:9.

5. Utuoma ọgo yẹ idibo i Jesu i rhiẹromẹrẹn?

⁵ Itu i Jew re suẹn i ji ha idibo i Jesu djechẹẹ. Aye i se idibo na ihworho re “dumirhonrin riẹn.” (John 7:47-49) Itiọrurhomẹmro, aye e nie taghene ohworho rọ vwọ nyalele irueruo aye yanghene yono uvuẹn isukuru itu i Jew na, o fiemru-u. (Acts 4:13, ekete ra djokarhọ) Irueruo ẹga ọrhẹ irueruo re ru notọre rhe yọ suẹ utuoma ri Jesu ọrhẹ idibo yi i rhiẹromẹrẹn. Uruemru utuoma ọ ji rhamẹ idibo i Jesu. Neneyo idibo i Jesu i vwo okugbe, o fori nẹ aye i wene ukẹro aye a ha ni awọrọ.

6. Dje idje oborẹ utuoma o ru hobọte ọwan.

⁶ Inyenana e ji rhiẹromẹrẹn utuoma. Ihworho ina sabu vwo utuoma kpahen ọwan yanghene ana sabu vwo utuoma kpahen awọrọ. Jerẹ udje, omizu ọmase ro rhiẹ ọkobaro vwana obẹ Australia nọ tare: “Utuoma mi vwo kpahen iyibo nọ gbanhonrhọ ọke mia tẹnrovi irueruo osehiẹn rẹ aye i djephia rẹn itu Australia ọke ahwanren tobọ te ọke ọnana. Fọkiẹ ẹmro ekan ra ta mẹ, utuoma na nọ gbanhonrhọ.” Omizu ọhworhare owu ro rhirhiẹ i Canada nọ hunute utuoma ro vwo kpahen ihworho ra djẹ edjadjẹ oyibo. Nọ tare: “Mie roro taghene ihworho ra djẹ edjadjẹ i French yi mai rhomu kparobọ. Omarana, ni mi vwo utuoma kpahen ihworho ra djẹ edjadjẹ oyibo.”

7. Marhẹ i Jesu o ru nyerẹn ghele utuoma?

⁷ Utuoma ọnọ sabu gbanhon omamọ jerẹ oborẹ ọ phiare uvuẹn ọke i Jesu. Marhẹ i Jesu o ru nyerẹn ghele utuoma na? Ọrukaro, ọ tiẹn utuoma ọrhẹ uruemru re ni ọwan ruẹ. O ghwoghwo rẹn edafe ọrhẹ ivwiegbere, itu i Pharisee ọrhẹ itu i Samaria, tobọ te ihworho re toro osa urhomu ọrhẹ iruedandan. Ọrẹva, nyoma iyono ọrhẹ udje yi, Jesu no djephia taghene o fori nẹ idibo yi, i kẹnoma rẹn uruemru re vwo utuoma kpahen awọrọ.

8. Uruemru-urhi ọgo yọ lẹrhẹ okugbe Ilele Kristi gbanhan? Dje udje yi.

⁸ Jesu o yono idibo yi uruemru-urhi owu rọ lẹrhẹ okugbe gbanhan. Ọrhọ  ta: “Are ephian imizu.” (Se Matthew 23:8, 9.) Itiọrurhomẹmro, ọwan ephian “imizu,” nime ọwan emọ Adam. (Acts 17:26) O ji vwo iroro ọrọrọ rọ lẹrhẹ ọwan rhiẹ imizu. Jesu ọ ta rẹn idibo yi taghene aye ephian imizu, nime i Jehova yẹ Ọsẹ aye. (Matt. 12:50) Habaye, nime aye ephian a ga i Jehova, ẹguọlọ ọrhẹ esegburhomẹmro no kuẹ aye kugbe. Omarana, inyikọ na arha ya ileta, aye ne se Ilele Kristi erọrọ, ‘imizu.’—Rom. 1:13; 1 Pet. 2:17; 1 John 3:13.

9, 10. (a) Mesoriẹ o vwo fo nẹ itu i Jew na i kparoma fọkiẹ ekete aye i nurhe? (b) Marhẹ i Jesu o ru yono taghene ọsọre re ne vwo utuoma kpahen ihworho fọkiẹ ekete aye i nurhe? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

⁹ Ọke i Jesu ọ ta taghene ọwan ephian imizu, nọ kanrunumwu uruemru omeriotọre. (Se Matthew 23:11, 12.) Jerẹ oborẹ a djokarhọ ne, omẹkpare ọ suẹ ohra uvwre idibo i Jesu. Habaye, omẹkpare fọkiẹ ekete e nurhe o ji rhiẹ obẹnbẹn. Ọnọ sabu rhirhiẹ taghene itu i Jew na a kparoma nime aye i nẹ uvwiẹ Abraham rhe. Itu i Jew buebun i vwo iroro ọrana uvwre ọke jijiri ne. Ọrẹn, John ro Brawanrhame na, nọ ta rẹn aye: “Osolobrugwẹ ọnọ sabu lẹrhẹ Abraham vwo emọ nẹ itita enana.”—Luke 3:8.

¹⁰ Jesu o tiẹn uruemru re titi ekete re nurhe. O ru ọnana ọke ọyẹbe owu ọ nọ yen: “Ọrọmo yi ghini ọreva mẹ?” Ọrẹ ẹkpahenrhọ, Jesu no dje udje kpahen onyẹ i Samaria rọ hẹrote onyẹ i Jew owu rẹ ihi i kperi. Itu i Jew ra nyavrẹn, i sẹrerhumuji ọhworhare rọ konron na, ọrẹn, onyẹ i Samaria no vwo arodọmẹ kpahiẹn. Jesu nọ ha udje na toba ọke rọ ta rẹn ọyẹbe na nọ họhọ onyẹ i Samaria na. (Luke 10:25-37) Jesu o djerie phia taghene onyẹ i Samaria na, ọnọ sabu yono itu i Jew na oborẹ obọdẹn ẹguọlọ o ghini mevirhọ.

11. Mesoriẹ o vwo fo nẹ idibo i Jesu i vwo utuoma kpahen epha, marhẹ i Jesu o ru lẹrhẹ aye vwẹruọ ye?

¹¹ O fori nẹ idibo i Jesu fi omẹkpare ọrhẹ utuoma kparobọ, neneyo aye i sabu wian owian aye. Jesu o ki riẹ odjuwu, nọ yẹrẹ aye owian rẹ aye ine ghwoghwo lele “ọsoso i Judea ọrhẹ Samaria, kugbe ekete ri mai seri uvuẹn akpọ na.” (Acts 1:8) Jesu o mwuegbe aye hẹrhẹ owian ọnana bi ne, ọke rọ lẹrhẹ aye rhe kpahen omamọ iruemru rẹ epha i vwori. Jerẹ udje, o jiri olotu isodja owu ro rhirhiẹ amwa ọrọrọ fọkiẹ esegburhomẹmro ọgbogbanhon ro vwori. (Matt. 8:5-10) Uvuẹn amwa yen ro rhiẹ i Nazareth, Jesu ọ tẹmro kpahen oborẹ i Jehova o gbe arodọmẹ rẹn epha, jerẹ ọmase uku onyẹ Phoenicia ro rhirhiẹ i Zarephath ọrhẹ Naaman ro rhiẹ onyẹ i Syria ro kpomu emiamo oti. (Luke 4:25-27) Jesu o ghwoghwo rẹn ọmase onyẹ i Samaria, nọ jeghwai ha ẹdọke eva ghwoghwo uvuẹn i Samaria, nime ihworho i vwo omamerhomẹ kpahen aghwoghwo yi.—John 4:21-24, 40.

12, 13. (a) Me yẹ inyikọ i Jesu i ruru ọke o yono ọmase onyẹ i Samaria? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.) (b) Me yo djephia taghene i James ọrhẹ i John a dabu vwẹruọ uyono na-a?

¹² Ra na wọnrọn haso utuoma, ọ lọhọ rẹn inyikọ na-a. Jerẹ udje, o gbe rẹ aye unu ọke aye a mẹrẹn i Jesu ro yono ọmase onyẹ i Samaria. (John 4:9, 27) Ilori ẹga itu i Jew i vwe kwe tobọ lele emẹse i Jew tẹmro uvuẹn afiede-e, nẹ ọmase onyẹ i Samaria ro vwo orharhere uruemru-u. Inyikọ na ni rẹ i Jesu taghene ọ riẹ emaren. Ọrẹn, ẹkpahenrhọ ye no djephia taghene ẹmro Osolobrugwẹ ro  ghwoghwo rẹn ọmase na, ọ ghwẹ emaren. Ọhọre Osolobrugwẹ rẹn i Jesu yẹ ọrẹ ono ghwoghwo rẹn ihworho tobọ te ọmase onyẹ i Samaria na.—John 4:31-34.

¹³ James ọrhẹ i John a dabu vwẹruọ uyono na ukukaro-o. Ọke aye e lele i Jesu nyavrẹn i Samaria, idibo na na guọlọ ronmoma uvuẹn ọko owu. Itu Samaria e kwe rhiabọ dede aye-e, omarana, James ọrhẹ John ni biomevwan kpahen aye, aye ni ta rẹn i Jesu no se erhanren nẹ odjuwu rhe nọ ghwọghọ ọsoso ọko na. Jesu nọ kpọ rẹ aye vi. (Luke 9:51-56) Ana sabu rhe roro sẹ James ọrhẹ i John ina tuekwẹre omaran, orhianẹ ọko ro vwo rhiabọ dede aye na ọ ha uvuẹn i Galilee ro rhiẹ amwa aye. Ọnọ sabu rhirhiẹ taghene utuoma aye i vwo kpahen itu i Samaria yọ lerherẹ aye tẹmro ọrana. Ọnọ sabu rhirhiẹ taghene ofa ọ mọ ruẹ ọnyikọ John ọke ro roro kpahen ekwẹre ro djephia ukukaro ọke ọ riamerhen owian aghwoghwo na uvuẹn i Samaria ọke oru.—Acts 8:14, 25.

14. Marhẹ inyikọ na i ru kwaphiẹ ẹmro ro sekpahen edjadjẹ rhọ?

¹⁴ Ogege i Pentecost 33 C.E. ọ vrẹn, uruemru re ni ohworho ruẹ nọ homaphia. Ọke imizu na a ghalẹ emaren rẹn emẹse uku ri vwe vwo bun, aye na sẹrerhumuji emẹse uku ra djẹ edjadjẹ i Greek. (Acts 6:1) Ọkezẹko, aye i ruẹ ọnana fọkime emẹse uku na, a djẹ edjadjẹ rọ vẹnẹ ọrẹ aye. Inyikọ na ni brokpakpa kwaphiẹ erhirhiẹ na rhọ, nyoma aye a ha ehworhare ri mwuovwan mwu nẹ aye i hẹrote emaren na ẹghalẹ. Ọsoso ehworhare enana ri mwuovwan na, i vwo edẹ i Greek. Itiọrurhomẹmro, ọnana ọnọ lẹrhẹ oma merhen emẹse uku re ru sọ na.

15. Marhẹ i Peter o ru ruẹ ewene sekpahen uruemru re ni ohworho ruẹ? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

¹⁵ Uvuẹn 36 C.E., owian aghwoghwo Uvie na no mo rhiẹ ọrẹ akpọ ephian. Vẹrhẹ bi, ọnyikọ Peter o vwo uruemru re kwomakugbe itu i Jew ọvo. Ọrẹn, ọke Osolobrugwẹ o djeyi phia taghene Ilele Kristi i vwe ni awọrọ ru-u, Peter no ghwoghwo rẹn i Cornelius ro rhiẹ isodja i Rome. (Se Acts 10:28, 34, 35.) Ọke oru, Peter no kwomakugbe egehọ ri ghwẹriẹre riẹ emaren. Ọrẹn, ẹgbukpe ezẹko a vrẹn, Peter o rho kwomakugbe egehọ ri ghwẹriẹre uvuẹn Antioch riẹ emare-en. (Gal. 2:11-14) Uvuẹn erhirhiẹ ọrana, Paul nọ ghwọghwu i Peter, Peter no ji rhiabọ dede ọghwọghwu na. Ọke i Peter ọ ya ileta ọrukaro vwe itu i Jew ọrhẹ egehọ ri ghwẹriẹre uvuẹn Asia Minor, nọ ha urhebro rẹn ọsoso imizu na.—1 Pet. 1:1; 2:17.

16. Omamọ odẹ ọgo yẹ Ilele Kristi ọke ahwanren i vwori?

¹⁶ O fiotọre taghene inyikọ na i yono mie i Jesu jeghwai vwo ẹguọlọ kpahen “aruẹ ihworho” ephian. (John 12:32; 1 Tim. 4:10) Dedevwo ọ ha ọke, ọrẹn, aye i kpọ iroro aye vi. Ihworho ephian ni me rhe Ilele Kristi erukaro na rhiẹ ihworho ri vwo ẹguọlọ kpahen owuowọnwan. Uvwre ẹgbukpe 200 ọke ọwan na, Tertullian nọ tare taghene ohworho owu ro vwo rhiẹ Olele Kristi ọ tare: ‘Ilele Kristi i vwo ẹguọlọ kpahen owuowọnwan. Aye i tobọ mwuegbe aye ine hwu rẹn ereva aye.’ Fọkime Ilele Kristi erukaro na i ku “uruemru ọkpokpọ na” rhọ ne, aye na ha ukẹro ẹdẹdẹre ni ihworho ephian.—Col. 3:10, 11.

17. Marhẹ ene ru fi utuoma kparobọ? Dje udje yi.

¹⁷ Inyenana, ọnọ ji sabu ha ọke ne ki tiẹ utuoma nẹ ọmudu ọwan. Jerẹ udje, omizu ọmase owu obẹ i France, nọ tare: “Jehova o yonirin mẹ oborẹ ẹguọlọ, uruemru ghwologhwolo ọrhẹ uruemru esiri o mevirhọ. Ọrẹn, mia ji damoma ni mi fi utuoma kparobọ, dedevwo ọ lọhọ-ọ.  Omarana, ni mia nẹrhomo kpahiẹn ọke ephian.” Omizu ọmase ọrọrọ obẹ i Spain nọ ji ta: “Ọkezẹko, mia damoma mi ne fi utuoma mi vwo kpahen awọrọ fọkiẹ ekete aye i nurhe kparobọ, mi ji fikparobọ ọgbọ buebun. Ọrẹn, mi rheri taghene o fori ni mi rha wọnrọn hasuẹ utuoma na. Mi kpẹmẹ i Jehova taghene mi ha usuẹn ekrun ọnẹyen.” Owuowọnwan ọnọ sabu nọ omayen, o fori ni mi wọnrọn hasuẹ utuoma jerẹ imizu emẹse eva na?

18, 19. (a) Mesoriẹ o fo ne rhiabọ dede ihworho ephian? (b) Marhẹ ene ru dje yi phia?

¹⁸ O fori na karorhọ taghene uvwre ọke owu, ọwan epha rẹn Osolobrugwẹ. (Eph. 2:12) Ọrẹn, Jehova nọ ha “ifi ẹguọlọ” ti ọwan kẹrẹ omayen. (Hos. 11:4; John 6:44) Kristi no rhiabọ dede ọwan. O rhiẹ izede firhọ rẹn ọwan na sabu rhiẹ usuẹn ekrun Osolobrugwẹ. (Se Romans 15:7.) O fo na tiẹn ohworho owuorowu-u, fọkime Jesu o rhiabọ dede ọwan dedevwo ọwan ihworho ri vwa gba!

¹⁹ Oghalẹ, utuoma ọrhẹ ozighi ine rhe buẹnrhọ, maido rẹ akpọ ọnana o riẹ ehion ne na. (Gal. 5:19-21; 2 Tim. 3:13) Re rhiẹ idibo i Jehova na, o fori na guọlọ ẹghwanren i Jehova jeghwai toroba ufuoma. (Jas. 3:17, 18) Ọwan a ghọghọ taghene e vwo uphẹn re ne rhiẹ ugbehian rhẹ ihworho ri ha ẹkwotọre erọrọ, nyerẹn ghele ovẹnẹ re vwori jeghwai yono edjadjẹ awọrọ. Erhe ru ọnana, ufuoma ọwan nọ nọ họhọ urhie, irueruo ọsoso ọwan nọ nọ họhọ ukolame rọ ha urhie ọduado na.—Isa. 48:​17, 18.

20. Me yọ phia arha lẹrhẹ ẹguọlọ sun ọwan?

²⁰ Omizu ọmase ro nẹ Australia rhe, ra hunute oberun na nọ tare taghene uyono i Baibol na ọ hobọte yi: “Ni mi me vwo irherhe ọgbagba. Nọ họhọre taghene mi vwo ọmudu ọrhẹ ẹhẹn ọkpokpọ. Omarana, ni mi sabu kpare iroro vrẹn ọsoso utuoma ọrhẹ uruemru re ni ọwan ruẹ mi vwori bi.” Omizu ọhworhare ro nẹ i Canada rhe na, nọ tare taghene ihworho e vwo utuoma kpahen awọrọ nime aye a dabu rhe aye fiotọre-e, habaye “orhiẹ amwa ohworho yọ lẹrhiẹ vwo uruemru ro vwori-i.” Ọke oru, nọ rọnmọ omizu ọmase rọ djẹ edjadjẹ oyibo! Ewene erana i djephia taghene ẹguọlọ Ilele Kristi o fi utuoma kparobọ. O ku ọwan ephian kugbe.—Col. 3:14.