Skip to content

Skip to table of contents

Iumi Evriwan Wan Mind Olsem Jehovah and Jesus

Iumi Evriwan Wan Mind Olsem Jehovah and Jesus

“Mi prea for olketa hia . . . savve wan mind, olsem iumi tufala wan mind.”—JOHN 17:20, 21.

SONG: 24, 99

1, 2. (a) Long lastfala prea bilong Jesus witim olketa aposol, wanem nao Jesus askem? (b) Why nao maet Jesus wari abaotem wei for wan mind?

LONG last naet wea Jesus kaikai witim olketa aposol, hem wari abaotem wei for wan mind. Taem hem prea witim olketa, hem storyim hao hem laekem evri disaepol bilong hem for wan mind, olsem hem and Dadi bilong hem. (Readim John 17:20, 21.) Wei wea olketa disaepol wan mind hem mekem pipol for luksavve Jehovah nao sendem Jesus long earth for duim wanem hem laekem. Love wea olketa garem for each other bae mekem pipol luksavve olketa trufala disaepol bilong Jesus and bae mekem olketa wan mind.—John 13:34, 35.

2 Long datfala naet, staka taem Jesus story abaotem wei for wan mind. Hem luksavve olketa disaepol no really wan mind. Olsem wei wea olketa gohed raoa moa abaotem “hu long olketa nao hem important.” (Luke 22:24-27; Mark 9:33, 34) Wantaem, James and John askem Jesus for tufala kasem hae position insaed Kingdom bilong hem.—Mark 10:35-40.

3. Wanem nao samfala samting wea maet mekem olketa disaepol bilong Christ no wan mind, and olketa wanem kwestin nao bae iumi storyim?

3 So wei for laek garem hae position savve mekem olketa disaepol bilong Christ for no wan mind. And tu, pipol long datfala taem olketa divaed from olketa heitim and ting daonem pipol from difren ples. Olketa disaepol bilong Jesus need for winim datkaen tingting. Long disfala study, iumi bae storyim olketa kwestin hia: Hao nao Jesus deal witim wei wea pipol ting daonem narawan? Hao nao hem helpem olketa follower bilong hem for wan mind and ting long olketa narawan olsem olketa semsem nomoa? And hao nao olketa teaching bilong hem bae helpem iumi for gohed wan mind?

PIPOL TING DAONEM JESUS AND OLKETA DISAEPOL

4. Storyim olketa example wea showimaot pipol ting daonem Jesus.

4 Pipol ting daonem Jesus tu. Taem Philip talem Nathanael hem lukim Messiah, Nathanael sei: “Waswe, eni gud samting savve kam from Nazareth tu?” (John 1:46) Luk olsem Nathanael savve Messiah bae born long Bethlehem, olsem Maeka 5:2 profesi abaotem. Maet hem tingse Nazareth hem no wanfala important taon, so Messiah no fit for kam from there. Long sem wei tu, olketa bigman long Judea no laekem Jesus bikos olketa sei hem kam from Galilee. (John 7:52) Staka pipol long Judea savve ting daonem pipol long Galilee. Samfala nara Jew laek for tok spoelem Jesus taem olketa kolem hem man bilong Samaria. (John 8:48) Pipol bilong Samaria kam from difren nation and religion bilong olketa hem difren tu. Dastawe olketa bilong Judea and Galilee no respectim and no laekem olketa.—John 4:9.

5. Wanem nao olketa disaepol bilong Jesus mas deal witim?

5 Olketa bigman bilong religion bilong olketa Jew no respectim tu olketa disaepol bilong Jesus. Olketa Pharisee sei God no hapi long olketa disaepol. (John 7:47-49) Sapos eniwan no go long skul bilong olketa rabbi or no keepim olketa kastom bilong olketa, olketa Pharisee bae ting long olketa olsem olketa no skul gud and olketa man nating nomoa. (Acts 4:13, ftn.) Jesus and olketa disaepol bilong hem mas deal witim wei wea pipol praod tumas long religion, ples wea olketa kam from, and tribe bilong olketa. Diswan affectim tu tingting bilong olketa disaepol. For olketa gohed wan mind, olketa mas no garem kaen tingting olsem.

6. Storyim olketa example wea showimaot hao wei for no laekem olketa narawan savve affectim iumi.

6 Distaem staka pipol long world garem wei for no laekem olketa narawan. Maet olketa narawan ting daonem iumi or iumi nao no laekem olketa. Wanfala sista wea distaem hem pioneer long Australia hem storyim tingting wea hem garem bifor, hem sei: “Taem mi lukim olketa no treatim gud olketa Aboriginal pipol bifor and distaem, datwan mekem mi start for heitim olketa whiteman. Wei wea mi heitim olketa whiteman hem kamap big tu bikos samfala treatim mi nogud.” Wanfala brata from Canada storyim feeling wea hem bin garem, hem sei: “Mi tingse olketa wea story long French languis nao olketa gud winim olketa narawan. And datwan mekem mi start for no laekem olketa wea story long English languis.”

7. Hao nao Jesus deal witim wei wea pipol ting daonem narawan?

7 Olsem long taem bilong Jesus, pipol distaem tu garem wei for ting daonem narawan and hem no isi for changem datkaen wei. Hao nao Jesus deal witim kaen wei olsem? First samting, Jesus heitim disfala wei for ting daonem narawan, and hem no favorim eniwan. Hem preach long pipol wea rich, poor, olketa Pharisee, olketa Samaritan, and olketa man for tekem tax and olketa wea sin tu. Mek-tu samting, Jesus teachim and showim example for olketa disaepol bilong hem for mas no garem wei for no trustim and no laekem olketa narawan.

LOVE AND HAMBOL FASIN SAVVE FINISIM WEI FOR HEITIM NARAWAN

8. Wanem important principle nao savve helpem iumi for wan mind? Minim kam.

8 Jesus teachim wanfala important principle long olketa disaepol wea savve helpem iumi for wan mind. Hem sei: “Iufala evriwan olketa brata.” (Readim Matthew 23:8, 9.) Long wanfala wei, iumi evriwan “olketa brata and sista” bikos iumi kam from laen bilong Adam. (Acts 17:26) Bat hem no datwan nomoa. Jesus sei tu olketa disaepol bilong hem brata and sista bikos olketa luksavve Jehovah hem Dadi bilong olketa long heven. (Matt. 12:50) And tu, olketa insaed spiritual famili bilong God and olketa wan mind bikos olketa garem love and faith. Dastawe long olketa leta bilong olketa aposol, olketa kolem olketa nara Christian, olketa brata and sista.—Rome 1:13; 1 Pet. 2:17; 1 John 3:13. *

9, 10. (a) Why nao olketa Jew shud no praod abaotem tribe bilong olketa? (b) Wanem leson nao Jesus teachim abaotem wei for no ting daonem pipol from difren ples? (Lukim piksa long start bilong study.)

9 Bihaen Jesus talem klia hao iumi shud ting long narawan olsem brata and sista bilong iumi, hem mekhae long wei for hambol. (Readim Matthew 23:11, 12.) Olsem iumi lanem finis, samfala taem wei for praod mekem olketa aposol no wan mind. And tu, pipol long datfala taem tinghae tumas long tribe bilong olketa. Staka Jew praod tumas abaotem wei wea olketa born kam from laen bilong Abraham. Bat John Baptaesa tok olsem long olketa: “Sapos God laekem, hem savve mekem olketa ston hia for garem olketa pikinini for Abraham.”—Luke 3:8.

10 Jesus teachim hao hem rong for praod abaotem ples wea man kam from. Hem storyim klia datwan taem wanfala scribe askem hem: “Hu nao olketa hia wea mi mas lovem?” For ansarem datfala kwestin, Jesus storyim tokpiksa abaotem wanfala Samaritan wea lukaftarem wanfala Jew wea olketa man for steal killim hem. Samfala Jew wea go pas no laek helpem datfala man, bat datfala Samaritan feel sorre long hem and lukaftarem hem. Bihaen Jesus story hem talem olketa scribe for followim example bilong datfala Samaritan. (Luke 10:25-37) Story bilong Jesus showimaot olketa Jew savve lane from example bilong wanfala Samaritan abaotem hao for lovem evri pipol.

11. Why nao olketa disaepol bilong Jesus mas no favorim narawan, and hao nao Jesus helpem olketa for minim datwan?

11 For olketa disaepol duim gud waka wea Jesus givim long olketa, olketa need for lusim wei for praod and ting daonem narawan. Bifor Jesus go long heven, hem talem olketa for go preach “long evri ples long Judea and long Samaria, and long evri farawe ples long earth.” (Acts 1:8) For redyim olketa disaepol for duim disfala waka, Jesus story abaotem olketa gud fasin wea pipol from olketa difren ples garem. Olsem example, hem praisem wanfala bigman bilong olketa soldia bilong Rome from hem garem strongfala faith. (Matt. 8:5-10) Long hom bilong Jesus long Nazareth, hem storyim hao Jehovah helpem pipol from difren ples, olsem widow from Zarephath, wea kam from Phoenicia, and Naaman datfala man from Syria, wea garem leprosy. (Luke 4:25-27) And tu, Jesus no preach long datfala Samaritan woman nomoa bat hem stap for tufala day long wanfala taon long Samaria bikos pipol long there interest tumas long wanem hem teachim.—John 4:21-24, 40.

OLKETA FIRST CHRISTIAN MAS AGAINSTIM WEI FOR TING DAONEM NARAWAN

12, 13. (a) Hao nao tingting bilong olketa aposol taem olketa lukim Jesus teachim wanfala Samaritan woman? (Lukim piksa long start bilong study.) (b) Wanem nao showimaot James and John no really minim datfala important leson?

12 Hem no isi for olketa aposol lusim wei for ting daonem olketa narawan. Olketa sapraes taem olketa lukim Jesus willing for teachim wanfala Samaritan woman. (John 4:9, 27) Olketa bigman bilong Jew religion no savve story long olketa woman long pablik, and hard tumas for olketa story witim wanfala Samaritan woman wea no garem gudfala wei. Taem olketa aposol talem Jesus for kaikai, hem talem olketa samting wea showimaot hem tingim wei for storyim olketa spiritual samting witim datfala woman hem important winim wei for kaikai. So wei for preach long datfala Samaritan woman, wea hem nao wanem Dadi bilong hem laekem, datwan nao olsem kaikai bilong Jesus.—John 4:31-34.

13 James and John no really minim datfala important leson. Taem olketa disaepol gogo witim Jesus and olketa go pas long Samaria olketa lukaotem ples for sleep long wanfala vilij long Samaria. Bat olketa Samaritan long there no welkamim olketa, so James and John kros and olketa laekem for fire kam daon from skae for finisim datfala vilij. Bat Jesus tok strong long tufala. (Luke 9:51-56) Maet James and John bae no kros tumas sapos kaen samting olsem hem happen long hom bilong olketa long Galilee. Luk olsem olketa kros bikos olketa les long olketa Samaritan. Bihaen, maet John barava feel shame taem hem tingim samting hem duim bifor, bikos taem hem preach long olketa bilong Samaria staka interest for lisin.—Acts 8:14, 25.

14. Hao nao olketa aposol stretem problem midolwan tufala grup wea story long difren languis?

14 No longtaem bihaen Pentecost 33 C.E., wanfala problem saed long wei for favorim narawan hem kamap long kongregeson. Taem olketa givimaot kaikai for olketa widow wea needim help, olketa no givim kaikai for olketa widow woman wea story long Greek languis. (Acts 6:1) Diswan maet happen bikos long wei for ting daonem olketa wea story long nara languis. Taem olketa aposol luksavve long datwan olketa chusim olketa man wea fit for lukaftarem datfala waka for givimaot kaikai mekem olketa kwiktaem stretem datfala problem. Olketa brata wea olketa markem for lukaftarem datfala waka garem olketa Greek nem. Datwan maet comfortim olketa widow hia wea feel nogud.

15. Wanem nao helpem Peter for no favorim eniwan? (Lukim piksa long start bilong study.)

15 Long year 36 C.E., olketa disaepol bilong Jesus start for preach long olketa man from olketa difren ples. Bifor datfala taem, aposol Peter interest nomoa for associate witim olketa Jew. Bat bihaen God showimaot klia hao olketa Christian mas no favorim eniwan, Peter go preach long Cornelius, wanfala bigman bilong olketa soldia bilong Rome. (Readim Acts 10:28, 34, 35.) Bihaen datwan Peter gohed for associate and kaikai witim olketa Christian wea no Jew. Bat bihaen samfala year, Peter no laek for kaikai moa witim olketa Christian wea no Jew wea stap long Antioch (Gal. 2:11-14) From datwan, Paul kaonselem Peter and Peter acceptim datfala kaonsel. Iumi savve long diswan bikos firstfala leta bilong Peter for olketa Christian wea Jew and no Jew wea stap long Asia Minor, hem storyim hao hem barava important for lovem evri brata.—1 Pet. 1:1; 2:17.

16. Wanem nao olketa pipol bifor talem abaotem olketa firstfala Christian?

16 Tru nao, example bilong Jesus helpem olketa aposol for lovem “evri difren kaen pipol.” (John 12:32; 1 Tim. 4:10) Nomata hem tek lelebet longtaem, gogo olketa changem wei wea olketa ting long nara pipol. Pipol bifor luksavve olketa Christian olketa lovem each other. Wanfala man for raet long mek-tu century, wea nem bilong hem Tertullian, hem sei pipol ting olsem abaotem olketa Christian: “Olketa lovem each other” and “olketa willing for dae for each other.” From olketa Christian hia garem “niufala wei” datwan mekem olketa for garem tingting olsem God and olketa ting long evriwan olsem olketa semsem nomoa.—Col. 3:10, 11.

17. Hao nao iumi savve aotem feeling for heitim narawan? Storyim olketa example.

17 Distaem tu, maet hem tek longtaem lelebet for iumi aotem feeling for heitim narawan from heart bilong iumi. Wanfala sista from France hem stragol for deal witim datfala feeling and hem sei: “Jehovah teachim mi wanem nao love, hao for share, and hao for showimaot love long evri difren kaen pipol. Nomata hem no isi, mi gohed for lane hao for winim datfala feeling for heitim narawan. Dastawe mi gohed prea abaotem datwan.” Wanfala sista long Spain explainim hao hem tu stragol for deal witim feeling for heitim pipol from wanfala ples. Hem sei: “Staka taem mi winim datfala feeling. Bat mi luksavve mi need for gohed faet againstim datfala feeling. Mi thankiu long Jehovah bikos mi hapi for insaed long famili bilong hem wea garem wan mind.” Iumi evriwan need for lukluk gud long iumiseleva. Waswe, iumi need for faet againstim datfala feeling for heitim narawan?

TAEM LOVE HEM GROW, WEI FOR HEITIM NARAWAN BAE FINIS

18, 19. (a) Olketa wanem reason nao iumi garem mekem iumi acceptim evriwan? (b) Hao nao iumi savve duim datwan?

18 Hem gud for iumi tingim hao bifor iumi evriwan stap farawe from God. (Eph. 2:12) Nomata olsem, Jehovah lovem iumi and pullim iumi kam long hem. (Hosia 11:4; John 6:44) And Jesus Christ acceptim iumi and mekem wei for iumi kamap part long famili bilong God. (Readim Rome 15:7.) From Jesus acceptim iumi, nomata iumi no perfect, datwan minim iumi shud no garem eni tingting for heitim narawan!

Olketa wea worshipim Jehovah garem love and wan mind bikos olketa laek kasem wisdom from heven (Paragraf 19 storyim diswan)

19 Taem iumi gogo for klosap kasem end bilong disfala nogud world, wei wea pipol divaed, ting daonem narawan and heitim narawan bae kamap moa worse. (Gal. 5:19-21; 2 Tim. 3:13) From iumi worshipim Jehovah, iumi laek for garem wisdom from heven wea helpem iumi for no favorim narawan and garem peace. (Jas. 3:17, 18) Iumi hapi for fren gud witim pipol from olketa difren ples, acceptim olketa kastom bilong olketa, and maet lanem languis bilong olketa tu. Taem iumi duim olsem bae iumi garem peace wea olsem wanfala river, and stretfala wei wea olsem olketa wave long sea.—Aesaea 48:17, 18.

20. Wanem nao savve happen taem love changem tingting bilong iumi?

20 Taem datfala sista long Australia wea iumi storyim finis hem studyim Bible, datwan helpem hem for isisi lusim strong feeling wea hem garem for ting daonem and heitim narawan. Love changem tingting and feeling bilong hem. Datfala brata from Canada wea story long French languis, hem sei distaem hem luksavve staka taem pipol heitim narawan bikos olketa no savve long olketa. Hem luksavve “wei bilong pipol no depend long ples wea olketa born long hem.” Gogo hem maritim wanfala sista wea story long English. Olketa example hia showimaot love savve winim wei for heitim narawan. Love mekem iumi for garem wan mind wea no savve finis.—Col. 3:14.

^ par. 8 Disfala toktok “olketa brata” savve minim tu olketa sista insaed kongregeson. Paul raetem leta for “olketa brata” long Rome. Datfala leta hem for olketa sista tu, bikos hem talem nem bilong samfala long olketa. (Rome 16:3, 6, 12) For staka year finis, Wastaoa magasin iusim toktok, ‘olketa brata and sista’ for minim evri Christian insaed kongregeson.