Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Nwang’u ecopo nwang’u bero i wang’ Mungu

Nwang’u ecopo nwang’u bero i wang’ Mungu

WABETIMO ni Yehova man wabemito wanwang’ bero i wang’e man emii iwa mugisa. Wacopo timo ang’o kara wanwang’ bero i wang’ Mungu? I rundi ma con, dhanu moko gigam gitimo dubo ma pek, ento i ng’eye gidok ginwang’u bero i wang’ Mungu, man Mungu udok ujologi. Jumange ke gilar gibino ku kite ma beco, ento i ng’eye gidok gibayu bero pa Mungu. Pieno, wacopo penjara kumae: “Yehova ubemito wabed dhanu ma nenedi?” Lapor pa Rehoboam m’ubino ubimo mi Yuda copo konyowa nidwoko wang’ penji maeno.

ECAKU RAC

Suleman ma won Rehoboam ubino ubimo mir Israel pi oro 40. (1 Ub. 11:42) I ng’ei tho pa won, Rehoboam uai kud i Yerusalem ecidho i Cekem, man kuca juwok jukethe ni ubimo. (2 Kei. 10:1) Nyo ebino lworo nidoko ubimo? Won ma Suleman ugam ung’eyere nikum rieko pare ma lee. Kawoni ubekwayu en de enyuth nia etie ku rieko m’eromo yiko ko lembe ma dongo.

Nyithindho mir Israel ginwang’u nia lembe udaru sagugi, e gioro judongo m’i wigi ucidh ukwai Rehoboam kumae: “Wuru dwoko mberembere mwa pek: ka kumeno kawono dong’ iketh tic ma pek pa wuru, ku mberembere pare ma pek m’eketho i wiwa, udok yot moko, e wabitimo iri.”​—2 Kei. 10:3, 4.

Rehoboam ubino i wang’ ng’iong’ic ma tek. Kan etimo gin ma dhanu gibekwayu, en ku dhanu mi kal, gibecikwo ngo i kite ma ber akeca calu ma gibekwo ko. Kan ekwero ke, dhanu ubecijai ire. Dong’ etimo ang’o? Mi kwong’o, eweco ku judongo m’ubed ukonyo won. Giyero nia ewinj dwand lwak. Ento ecidh eweco bende kud awobi ma gitie kugi adiyo, man eng’io nisendo dhanu dong’ ku racu. Eyero igi kumae: “Vwa dwoko mberembere mu pek, ento abimedo wie: vwa goyowu ku del, ento abigoyowu ku ith,” ma copere ubino del ma juyiko kud adila man ma jumwono nyithi cogo kunoke cuma i kume.​—2 Kei. 10:6-14.

Lembuno ubemio iwa ponji ma kani? I rundi mwa eni de, watie ku judongo dupa ma gicaku timo ni Yehova niai con man ma gicopo konyowa nimaku yub ma beco. Dong’ wabed riek man wawinjgi.​—Yob 12:12.

“GIWINJO LEMBE PA YEHOVA”

Kawoni Rehoboam ucoko udul mony pare pi nicikiedo i dhu suru 10 m’ujai. Ento Yehova uoro jabila Cemaya ucidh uyer igi kumae: “Kud wuidh malu, kadi kud wukied kum utumegwu ma nyithindho mir Israel; wudok kewu ceke ng’atuman ba ot pare man ba ot pare; kum gin maeni ai i bang’a.”​—1 Ub. 12:21-24. *

Nyo ebino yot ni Rehoboam niwinjo dwand Yehova? Dhanu gicopo paru lembang’o iwi ubimo maeno ma nyen? Eyero nia ebifwodogi ku “ith,” re kawoni gin moko acel de mbe m’ecopo timo i kum dhanu maeno m’ujai ire i ayi ma rac! (Nen 2 Kei. 13:7.) Ento en ku njuru askari pare “giwinjo lembe pa Yehova, e gidok gicidho i yo migi, calku lembe pa Yehova,” m’umbe nilworo lembe ma dhanu copo paru i wigi.

Lembuno ubemio iwa ponji ma kani? Etie iwa lembe mi rieko nia saa ceke wawor dwand Mungu kadok jubenywaruwa de. Ka wabeworo dwande, ebimio iwa mugisa.​—Poi. 28:2.

Nyo Mungu umio mugisa ni Rehoboam pi woro pare? Rehoboam ubedo asu ubimo mi suru mi Yuda man mi Benyamin, man egiero adhura dupa ma nyen i ng’om mi suru m’ebebimo i wie. Bende edwoko adhura mange m’ular ubino tek, udoko “tek apila.” (2 Kei. 11:5-12) M’usagu maeno zoo, pi nindo moko eworo cik pa Yehova. Calu ma dhanu mi ker mi suru apar ucaku niworo ayi gin m’acwia, dhanu dupa mi kerne ucidho i Yerusalem pi nitielo Rehoboam man bende pi nitimo thier mandha. (2 Kei. 11:16, 17) Pieno, ker pa Rehoboam udoko tek pilembe eworo dwand Yehova.

DUBO PA REHOBOAM, MAN YEWO DUBO PARE

Kinde ma ker pa Rehoboam udoko tek, etimo lembe moko mi zungo. Eweko niworo cik pa Yehova man ecaku woro mungu m’araga. Pirang’o? Nyo min m’ubino Nyaamoni re m’uketho emaku yub maeno? (1 Ub. 14:21) Ung’eyere ngo, ento gin ma wang’eyo utie nia dhanu gilubo lapor pare ma rac. Pieno, Yehova uweko Cicak m’ubimo mi Misiri ubin umaku adhura dupa mi ker mi Yuda. Kadok Rehoboam udwoko adhuranegi tek de, re asu Cicak umakugi!​—1 Ub. 14:22-24; 2 Kei. 12:1-4.

Lembe udoko rac magwei kinde m’ubimo Cicak ku njuru askari pare gibin gimaku adhura mi Yerusalem, kaka ma Rehoboam ubino bimo i ie. I saa maeno, jabila Cemaya ukelo rwonglembe m’uai i bang’ Mungu ni Rehoboam ku judongomawijo pare; eyero igi kumae: “Wuweka, ka kumeno an bende awekowu i cing’ Cicak.” Rehoboam utimo ang’o kinde m’ewinjo rwonglembe maeno mi twiny? Ejolo rwonglembene ma ber! Biblia uwacu kumae: “E judongomawijo mir Israel kud ubimo de gilund gijwigri gigi; man giwacu kumae, Yehova en e pwe.” Lembuno uketho Yehova ubodho Rehoboam, man Yerusalem de udong’ unyothere ngo.​—2 Kei. 12:5-7, 12.

I ng’eye, Rehoboam umedere asu nibimo iwi ker mi Yuda. I wang’ tho pare, emio giramia dupa ni awiya pare ma co. Ecicopere nia elar ethenogi ku piny dupa pilembe emito ngo nia gidong’ gijai i kum Abija m’umegi ma bidoko ubimo kakare. (2 Kei. 11:21-23) Yub maeno ma Rehoboam umaku ubino yub mi rieko, nisagu m’elar emaku kinde m’ebino aradu.

NYO REHOBOAM UBINO DHANU MA BER KUNOKE MA RAC?

Kadok Rehoboam utimo lembe ma beco de, re Biblia uyero nia i saa mi bimobim pare, “etimo gin ma rac.” Pirang’o? Pilembe “eketho adundene ngo kara eyeny Yehova.” Pieno, anyong’a nego ngo Yehova i kume.​—2 Kei. 12:14.

Tung’ ku Daudi, Rehoboam ubino ngo ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova

Kwo pa Rehoboam ubemio iwa ponji ma kani? Saa moko ebed eworo dwand Mungu. Bende ebed etimo lembe moko ma beco ni dhanu pa Yehova. Ento ebino ngo ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova, man ebino ngo kud ava mandha mi nyayu anyong’a i ie. Eno uketho eweko nitimo lembe m’atira man ecaku niworo mungu m’araga. Icopo penjiri kumae: ‘Kinde ma Rehoboam ujolo twiny pa Yehova, nyo eca ubino pilembe judiye adiya, kunoke nyo pilembe eyewo dubo pare i andha man emito enyai anyong’a i Mungu?’ (2 Kei. 11:3, 4; 12:6) I ng’eye edok etimo lembe ma rac kendo. Ebino ku timo m’ukoc bor dit ku pa Daudi ma kwarumire. Andha, Daudi ugam utimo dubo ma pek. Ento eyewo dubone kud adundene ceke. Emaru Yehova man emaru bende thier mandha i kwo pare zoo.​—1 Ub. 14:8; Zab. 51:1, 17; 63:1.

Wacopo nwang’u ponji dupa nikadhu kud i kpawa maeni mi Biblia. Etie ber nia ng’atini utim kero nipong’o yeny mi juruot pare, man nitimo bero ni jumange. Ento kara wanwang’ bero i wang’ Yehova, wacikara niwore i ayi m’efoyo, man niketho kindwa ubed ceng’ini mandha kude.

Kara watund nitimo kumeno, ubekwayu wamar Yehova lee mandha. Tap calu ma wamedo yen i wang’ mac kara kud etho, kumeno bende ukwayu waponj Lembe pa Mungu, wanyam ie, man warwo areri kara mer ma wamaru ko Mungu umedere ameda. (Zab. 1:2; Rum. 12:12) Mer maeno biketho wabinyayu anyong’a i Yehova i lembe ceke ma wabetimo. M’umedo maeno, tek watimo kosa moko, merne bicwaluwa niyewo dubo mwa i andha, man nikwayu Yehova uwek iwa. E wabibedo ngo ve Rehoboam, ento wabimoko kikiki i kum thier mandha.​—Yud. 20, 21.

^ par. 9 Mungu ular uyero ni Suleman nia i ker bipokere ni ario, pilembe egwoko ngo bedoleng’ pare.​—1 Ub. 11:31.