Solomon ro suẹn Israel te ẹgbukpe 40, yo vwiẹ i Rehoboam. (1 Ki. 11:42) Solomon o hwuru uvuẹn ẹgbukpe 997 B.C.E. Omarana, Rehoboam no nẹ ẹkwotọre i Jerusalem riẹ i Shechem na haye mwu ẹrhẹ orodje. (2 Chron. 10:1) Wu rorori bi taghene ofẹn ono mwuẹ i Rehoboam rọ nọ nyalele idjaghwẹ i Solomon, ro rhiẹ ohworho ro vwo ẹghwanren omamọ? Marhẹ i Rehoboam ono ru rhe taghene a samọ damie ni, sẹ ọnọ sabu kwaphiẹ erhirhiẹ egbogbanhon rhọ?

Itiọrurhomẹmro, Rehoboam o rheri taghene erhirhiẹ na ọ lọhọ uvuẹn Israel ọke ọrana-a. Omarana, ekpako na ni bruẹ i Rehoboam rhe jeghwai ta edamẹ aye riẹn, aye na ta: “Ọsọ ọ lẹrhẹ ohwan ame ghwa. Ọrẹn, orhianẹ wu na sabu ruẹ ohwan ọghwaghwa rẹ ọsọ ọ ha rẹn ame na pharhe, ame ni na hobọtua.”—2 Chron. 10:3, 4.

Ọkezẹko erhirhiẹ na ọ gbanhon rẹn i Rehoboam! Nime orho ruẹ oborẹ ihworho na i guọlọre, ọye, ekrun ọnẹyen ọrhẹ ihworho ri ha uvuẹn oghwa ẹghware na, i rha mẹrẹn ekwakwa buẹ-ẹn. Ọrẹn, orho ruẹ oborẹ ihworho na i guọlọre-e, aye ina sabu kparehasuiẹ. Me yi Rehoboam ono ruo? Rehoboam no kiki ya guọlọ urhebro mie ekpako ri rhiẹ ibrurhẹ rẹn i Solomon. Ọke oru, Rehoboam nọ ji ya guọlọ urhebro mie iphuphẹn ri rhiẹ otuẹdẹriẹ. Rehoboam nọ nyalele urhebro otuẹdẹriẹ, nọ ha oja riẹ ihworho na, nọ tare: “Mi ne ruẹ ohwan are ghwa rhọ, mi na jeghwai haba ohwan na. Ọsẹ mẹ ọ ha ephianphian fa are, ọrẹn, mi na fa are rhẹ ephianphian ra kon ohworho.”—2 Chron. 10:6-14.

Me ye yono nẹ ọnana? O fiotọre taghene erere ọ havwiẹ arha ha urhebro imizu ukoko na ri do te edje ne. O mwuru ọwan ẹro taghene aye ina ha omamọ urhebro rẹn ọwan nime aye i rhiẹromẹrẹn ekwakwa buebun ne.—Job 12:12.

Ọke i Rehoboam ọ ta taghene ọnọ ha oja riẹ ihworho na, aye ni kparehasuiẹ, omarana no  koko egba owọnren enẹyen. Ọrẹn, Jehova no dje ọmẹraro Shemaiah vwe yi, nọ ta riẹn: “Are i vwe lele imizu are ri hẹrhẹre na ri rhiẹ emọ Israel wọnrọ-ọn. Are owuowọnwan i ghwẹrioma riẹ oghwa ye, fọkime mẹmẹ yi soriẹ ekwakwa enana a phia.”—1 Ki. 12:21-24. *

Wu vwe fiuvweri? Wu na sabu ha ẹhẹn roro kpahen oborẹ ọnana o kpokpo i Rehoboam ẹhẹn te! Ukẹro ọgo yẹ ihworho ina ha ni orodje rọ tare taghene ọnọ ha “ephianphian ra kon ohworho” fa ihworho ro suẹn, ọrẹn, nọ huvwele ẹmrọ ra ta riẹn na? (Haye vwanvwọn oborẹ ọ ha uvuẹn 2 Chronicles 13:7.) Ọrẹn, orodje na ọrhẹ isodja ye i “huvwele i Jehova jeghwai ghwẹrioma rie, jerẹ oborẹ i Jehova ọ ta rẹn aye.”

Me yẹ ọnana o yonirin ọwan? O rhiẹ emru ẹghwanren na huvwele Osolobrugwẹ ọrhọ tobọ rhianẹ ọnọ suẹ echẹdjẹ. Arha huvwele Osolobrugwẹ, ọ lẹrhẹ ọwan mẹrẹn ebrurhọ ọrhẹ ekwerhọ ọnẹyen.—Deut. 28:2.

Me yo nẹ erhumie rhe rẹn Rehoboam? Nime ọ huvwele, nọ kpare iroro vrẹn iroro rọ djẹre na jeghwai bọn emwa buebun rhẹ ekete ro suẹn na rẹ uvwioghwa i Judah ọrhẹ i Benjamin i havwọ. No mo ruẹ emwa buebun gbanhon omamọ. (2 Chron. 11:5-12) Ọrọ mai ghanren, uvwre ọke ọrana, nọ nyalele irhi Jehova. Jeroboam ro suẹn uvwioghwa ikpe uvie ọrẹ Israel, nọ lẹrhẹ emọ Israel buebun fiomarhọ egagọ kokodo, ọrẹn, ezẹko na hobọtua i Rehoboam nyoma aye e riẹ i Jerusalem ya ha ogame urhomẹmro rẹn i Jehova. (2 Chron. 11:16, 17) Omarana, uvwele ẹha i Rehoboam nọ lẹrhẹ usun ọnẹyen gbanhon.

Ọke usun i Rehoboam ọ gbanhon ne, no ruẹ oborẹ e vwe fiẹrorhọ. Nọ tiẹn irhi Jehova fọkiẹ ẹga efian! Mesoriẹ? Ọkpọvi izie ro rhiẹ onyẹ i Ammon yọ nyalele? (1 Ki. 14:21) Dedevwo, a ghwai rhe iroro yi-i, ọrẹn, ọsoso agbamwa na ni nyalelie. Omarana, Jehova nọ ha uphẹn rẹn Orodje Shishak ro sun Egypt nọ ghwọghọ emwa buebun uvuẹn i Judea, dedevwo i Rehoboam ọ bọnrẹn aye gbanhon omamọ!—1 Ki. 14:22-24; 2 Chron. 12:1-4.

Erhirhiẹ na nọ mọ vrẹn ovwan ọke i Shishak o te Jerusalem. Ọke ọnana, Shemaiah ro rhiẹ ọmẹraro na, nọ ta rẹn Rehoboam ọrhẹ emọ irodje na oborẹ i Jehova ọ tare, nọ tare: “Are i sẹrerhumuji mẹ ne, omarana, mẹmẹ i jeghwai sẹrerhumuji are vwo rhẹ abọ i Shishak.” Marhẹ yi Rehoboam ọ kpahenrhọ ọghwọghwu ọnana? Baibol na ọrhọ ta: “Omarana, emọ irodje Israel ọrhẹ orodje na ni homariotọre, aye ni tare: ‘Jehova ohworho ọsoso.’” Omarana, Jehova no simi Rehoboam ọrhẹ i Jerusalem nẹ abọ oghwọghọ.—2 Chron. 12:5-7, 12.

Ọke oru, Rehoboam no ji suẹn uvuẹn uvie obọrẹ o riotọre na. O ki hwu, o tiobọnẹ ẹghẹlẹ ghwologhwolo rẹn emọyen buebun, ọkezẹko, o rurie neneyo orho hwu hin aye i ja rha kparehasuẹ omizu aye re se Abijah rọ nọ ha ẹrhẹ orodje na. (2 Chron. 11:21-23) Uvuẹn erhirhiẹ ọnana, Rehoboam no dje oniso okokodo phia ro vwo djephia ọtonrhọ.

Udabọ omamọ iruemru ri Rehoboam o vwori, o vwo ekwerhọ i Jehova-a. Baibol na nọ ta kpahen usun ọnẹyen: “O ruẹ oborẹ obiomurun.” Mesoriẹ? Fọkime, “o brorhiẹn uvuẹn ọmudu ọnẹyen rọ nọ guọlọ i Jehova-a.”—2 Chron. 12:14.

Roro kpahen oborẹ ọrana o mevirhọ: Rehoboam ọ huvwele i Jehova uvuẹn erhirhiẹ ezẹko ọvo. O ji ru ekwakwa irhorhomu ezẹko rẹn agbamwa i Jehova. Ọrẹn, o vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova jeghwai vwo ojemẹ rọ nọ ga ye-e. Omarana, no fiomarhọ ekwakwa ibiobiomu ọrhẹ ẹga efian. Wu na sabu roro: ‘Ọke i Rehoboam ọ kpahenrhọ ọkpọvi Jehova, o rurie fọkiẹ awọrọ gbinẹ fọkime o vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova jeghwai guọlọ ghwẹriẹ nẹ ẹhẹn rhe?’ (2 Chron. 11:3, 4; 12:6) Ọke oru, nọ rharhumu fiomarhọ oborẹ obiomurun. Rehoboam o ghini vẹnẹ Orodje David ro rhiẹ ọse ye ọduado! Itiọrurhomẹmro, David o  ru edandan buebun, ọrẹn, e rherie rhẹ ohworho ro vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova, ọ jeghwai ghwẹriẹ nẹ edandan yen.—1 Ki. 14:8; Ps. 51:1, 17; 63:1.

Itiọrurhomẹmro, ana sabu yono nẹ udje i Rehoboam. O fori nẹ ihworho i hẹrote ekrun aye jeghwai vwo efikparobọ uvuẹn akpenyerẹn. Ọrẹn, na sabu vwo ekwerhọ i Jehova, o fori ne kiki hobọtua ogame urhomẹmro jeghwai tigban yen.

Ana sabu ru ọnana arha sẹrorẹ ẹguọlọ okokodo re vwo kpahen i Jehova. Jerẹ oborẹ e koko erhanren phie nọ sabu rha bara, na sabu sẹrorẹ ẹguọlọ re vwo kpahen i Jehova, o fori ne rhe se i Baibol na kẹdẹkẹdẹ, rhe roro kpahiẹn jeghwai rhe fiomarhọ ẹrhomo ẹnẹ. (Ps. 1:2; Rom. 12:12) Erhe ruẹ ọnana, ẹguọlọ re vwo kpahen i Jehova ono rho mwu ọwan ruẹ oborẹ ọnọ lẹrhẹ evwan merhiẹn ọke ephian. Ono mwu ọwan ghwẹriẹ nẹ ẹhẹn rhe, orhianẹ e ruẹ ọdandan. Ọwan ni na vẹnẹ i Rehoboam jeghwai mevigbanhon uvuẹn urhomẹmro na.—Jude 20, 21.