Skip to content

Skip to table of contents

Hem Lusim Chance for Mekem God Hapi

Hem Lusim Chance for Mekem God Hapi

TAEM iumi worshipim Jehovah, iumi laek for mekem hem hapi and kasem blessing from hem. Bat hao nao iumi savve mekem God hapi? Samfala wea Bible storyim mekem God hapi nomata olketa bin duim bigfala sin. Olketa narawan no mekem God hapi nomata olketa garem samfala gudfala wei. So maet iumi askem iumiseleva, “Wanem nao Jehovah laekem iumi each wan for duim?” Example bilong Rehoboam, king bilong Judah, savve helpem iumi for kasem ansa bilong datfala kwestin.

HEM NO DUIM WISE SAMTING TAEM HEM START FOR RUL

Dadi bilong Rehoboam, Solomon, hem king long Israel for 40-fala year. (Fas Kings 11:42) Solomon dae long 997 B.C.E. Bihaen datwan, Rehoboam go long Shechem for kamap king. (Mektu Kronikols 10:1) Waswe, Rehoboam wari abaotem sapos hem bae wise olsem dadi bilong hem Solomon, wea wise tumas? No longtaem bihaen Rehoboam kamap king, hem mas pruvim sapos hem fit for stretem wanfala big problem wea kamap.

Long datfala taem olketa Israelite barava kasem hard taem. So olketa sendem samfala man for talem Rehoboam wanem olketa laekem hem for duim. Olketa sei: “Dadi blong yu King Solomon hemi fosim mifala fo wakahad tumas. Sapos yu mekem evri hevi samting fo kamap isi lelebet fo mifala, an yu mekem mifala fo no barava wakahad olsem, bae mifala stap andanit long paoa blong yu an obeim evrisamting.”—Mektu Kronikols 10:3, 4.

Hem no isi for Rehoboam mekem disison. Sapos hem duim wanem olketa pipol laekem, hem and famili, and olketa narawan wea stap long haos bilong hem bae no kasem staka samting from olketa pipol olsem bifor. Bat sapos hem no followim wanem olketa laekem, olketa pipol hia maet againstim hem. Wanem nao hem duim? Firstaem hem story witim olketa olo man wea givim advaes long dadi bilong hem bifor. Bat then, Rehoboam askem advaes from olketa wea sem age witim hem. Rehoboam disaed for followim advaes bilong olketa young wan and hem treatim nogud pipol bilong hem. Hem sei long olketa: “Dadi blong mi hemi fosim yufala fo wakahad, bat mi bae mi mekem yufala fo barava wakahad go moa. Hemi raf long yufala, bat mi bae mi barava raf go moa long yufala.”—Mektu Kronikols 10:6-14.

Wanem nao iumi savve lanem from datwan? Distaem iumi garem staka mature brata and sista wea worshipim Jehovah for staka year finis and olketa savve helpem iumi for mekem olketa gud disison. Dastawe hem wise for iumi followim wanem olketa talem.—Job 12:12.

OLKETA OBEYIM WANEM JEHOVAH TALEM

Disison bilong Rehoboam mekem pipol bilong hem for againstim hem. So Rehoboam hipimap olketa soldia bilong hem for faetem olketa. Bat Jehovah sendem profet Shemaiah for talem olketa: “Yufala mas no go faetem olketa brata blong yufala long Israel. Yufala evriwan mas gobaek long hom, bikos mi nomoa, mi mekem samting ya fo hapen.”—Fas Kings 12:21-24. *

Samting wea Jehovah talem Rehoboam for duim hem no isi bikos maet pipol bae pipol ting daonem Rehoboam from hem no duim samting wea hem talem. Hem bin talem olketa hao hem bae panisim olketa and “barava raf” long olketa, and then hem no duim eni samting for stopem olketa wea bighed againstim hem. (Comparem Mektu Kronikols 13:7) Bat nomata maet pipol bae garem difren tingting abaotem hem, Rehoboam and olketa soldia bilong hem “obeim [Jehovah], an gobaek long hom.”

Wanem nao iumi lanem from datwan? Hem wise for iumi obeyim God evritaem nomata pipol bae ting daonem iumi. Taem iumi obeyim God hem bae hapi long iumi and blessim iumi.—Diutronomi 28:2.

Waswe, Rehoboam kasem eni gud samting from hem obey? Rehoboam gohed rul ovarem tribe bilong Judah and Benjamin, and hem buildim olketa niu taon long olketa ples wea hem rulim. And tu, hem mekem samfala nara taon long there for “barava strong.” (Mektu Kronikols 11:5-12) Bat important samting nao, hem obeyim olketa law bilong Jehovah for lelebet taem. Gogo datfala ten tribe kingdom bilong Israel start for worshipim olketa idol, so samfala long olketa kam long Jerusalem for sapotim Rehoboam and tru worship. (Mektu Kronikols 11:16, 17) So taem Rehoboam obeyim Jehovah, datwan mekem kingdom bilong hem for kamap strong.

REHOBOAM SIN AND THEN REPENT

Taem kingdom bilong Rehoboam kamap strong, hem start for duim samting wea no stret. Hem stop for followim law bilong Jehovah and start for worshipim olketa laea god. Bat why nao hem duim datwan? Waswe, hem bikos mami bilong hem wanfala Ammonite, and hem disaed for followim hem? (Fas Kings 14:21) Iumi no savve, bat evriwan long kingdom bilong hem followim nogud example bilong hem. From datwan, Jehovah letem King Shishak bilong Egypt for tekovarem staka taon long Judah, nomata Rehoboam mekem olketa taon hia for barava strong!—Fas Kings 14:22-24; Mektu Kronikols 12:1-4.

Olketa samting kamap worse moa taem Shishak and army bilong hem attakim Jerusalem, ples wea King Rehoboam stap. So long datfala taem profet Shemaiah talemaot message bilong God long Rehoboam and olketa prince bilong hem. Hem sei: “Yufala lusim mi, dastawe bae mi lusim yufala go long han blong Sisak!” Wanem nao Rehoboam duim taem hem herem datfala message? Bible sei: “King wetem olketa lida ya i mekem olketa seleva fo hambol, an olketa tok olsem, ‘[Jehovah] hemi stret nomoa.’” So Jehovah sevem Rehoboam and hem no letem army bilong Egypt for distroem Jerusalem.—Mektu Kronikols 12:5-7, 12.

Bihaen datwan, Rehoboam gohed for rul ovarem kingdom bilong Judah. Bifor hem dae, hem givim staka present for olketa son bilong hem. Luk olsem datwan hem for mekem olketa no againstim brata bilong olketa, Abijah, wea hem nao bae kamap king bihaen hem. (Mektu Kronikols 11:21-23) Taem Rehoboam duim datwan, hem showimaot hem lelebet wise winim taem hem young.

WASWE, REHOBOAM HEM GUDFALA MAN OR NOGUD MAN?

Nomata Rehoboam duim samfala gud samting, hem nating mekem God hapi. Bible sei olsem abaotem hem: “King ya hemi duim olketa ravis samting, bikos hemi no tingting strong fo askem [Jehovah] fo lidim hem.”—Mektu Kronikols 12:14.

Rehoboam no fren gud witim Jehovah olsem King David

Wanem nao iumi savve lanem from example bilong Rehoboam? Hem obeyim God samfala taem, and hem duim samfala gud samting for pipol bilong Jehovah. Bat hem no strongim wei wea hem fren witim Jehovah, and hem no disaed strong for duim evri samting wea Jehovah laekem. Datwan mekem hem for duim samting wea no stret and for worshipim olketa laea god. Maet iu ting raonem: ‘Taem Rehoboam obeyim Jehovah, waswe datwan showimaot hem laek for mekem God hapi and hem barava repent? Or hem obey nomoa bikos olketa narawan talem hem for duim datwan?’ (Mektu Kronikols 11:3, 4; 12:6) Bihaen hem duim nogud samting moa. Hem barava difren from grandadi bilong hem, King David! Hem tru, David duim samfala rong samting, bat hem repent from olketa sin wea hem duim, hem lovem Jehovah, and worshipim hem for full laef bilong hem.—Fas Kings 14:8; Sams 51:1, 17; 63:1.

Iumi savve lane from example bilong Rehoboam. Hem gud for waka hard for provaedem samting wea famili needim and for duim olketa gud samting. Bat for mekem Jehovah hapi, iumi mas worshipim hem long wei wea hem acceptim and strongim wei wea iumi fren witim hem.

For mekem Jehovah hapi, iumi need for strongim go moa love bilong iumi for hem. Olsem iumi gohed putim staka firewood mekem fire gohed laet, wei for studyim Bible, ting raonem wanem iumi readim, and wei for prea savve strongim love bilong iumi for God. (Sams 1:2; Rome 12:12) Love for Jehovah bae muvim iumi for duim evri samting wea hem laekem. Hem bae muvim iumi tu for barava repent from sin bilong iumi and for askem Jehovah for forgivim iumi. Taem iumi duim olsem, iumi bae no olsem Rehoboam bat bae iumi gohed faithful for worshipim Jehovah.—Jude 20, 21.

^ par. 9 Bikos Solomon no faithful, God talem finis hao Israel bae divaed long tufala kingdom.—Fas Kings 11:31.