Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

En Ng’a ma Diher ni Ong’eyi Maber Kendo Omor Kodi?

En Ng’a ma Diher ni Ong’eyi Maber Kendo Omor Kodi?

“Nyasaye ok en ng’at ma ok kare ma wiye diwil gi gik ma usetimo kod hera ma usenyiso ne nyinge.”​—HIB. 6:10.

WENDE: 39, 30

1. En gombo mane ma waduto wan-go, to gombono oriwo ang’o?

INYALO winjo nade ka ifwenyo ni ng’at ming’eyo maber kendo mimiyo luor ahinya wiye nosewil gi nyingi, kata samoro ok opari kata matin? Chunyi nyalo nyosore ahinya. Nikech ang’o? En nikech waduto nochuewa gi gombo mar dwaro ni ji ong’ewa. Ok dwaher mana ni ji opar nyingwa kata suchwa kende, to dwaher bende ni ging’ewa maber kaachiel gi gik ma wasetimo.​—Kwan 11:16; Ayub 31:6.

2, 3. Ere kaka gombo mar dwaro ni ji ong’ewa seche moko nyalo kalo tong’? (Ne picha man malo.)

2 Mana kaka gombo mamoko ma wan-go nyaloga kalo tong’ nikech wan dhano morem, e kaka gombo mar dwaro ni ji ong’ewa bende seche moko nyalo kalo tong’. Gombono nyalo miyo wasik mana ka wadwaro ni ji owuo kuom gik ma wasetimo mondo wamed ng’ere. Piny Satan chwalo ji mondo ogomb huma ma miyo ok giket pachgi kuom ng’at ma onego ging’e moloyo kendo monego gilam, ma en Jehova Nyasaye.​—Fwe. 4:11.

3 E kinde ma Yesu ne ni e piny, ne nitie jotend din ma ne nigi paro mobam e yo ma ne gidwaro ni ji ong’egigo. Yesu nosiemo jolupne kama: “Tang’uru gi jondiko mohero wuotho koni gi koni ka girwako kandho kendo mohero ni ji omosgi ka dhialogi e chirni kendo mohero kombe ma nyime e sunagoke kod kuonde moyiedh mogik e nyasi.” Kae to nomedo niya: “Jogi noyud kum magerie moloyo.” (Luka 20:46, 47) Mopogore gi jogo, Yesu ne opwoyo chi liel moro modhier ma ne ogolo chiwo matin ma jomoko ne ok nyal neno kaka gimoro malich. (Luka 21:1-4) Paro ma Yesu ne nigo kuom gik ma ji ne timo nopogore ahinya. Sulani biro konyowa mondo wasik ka wan gi paro mowinjore e yo ma dwaher ni ong’ewago.

NG’AT MONEGO WABED MA MOR KONG’EYOWA

4. En ng’a ma dwaher ni ong’ewa maber moloyo, to nikech ang’o?

4 Ji mang’eny lawore gi somo ma malo, ohelni madongo, thum, opira, kod gik ma kamago mana ni mondo dhano wetegi ong’egi. Wan to nitie ng’at ma dwaher ni ong’ewa maber moloyo. En e ng’at ma jaote Paulo nowuoyo kuome kowacho kama: “Nikech useng’eyo Nyasaye, kata inyalo wach ni, Nyasaye oseng’eyou, obet nade ni udok e gik ma nyap kendo manono ma gin gik ma chiko yore kod paro mag pinyni, ka udwaro tiyonegi kaka wasumbni kendo?” (Gal. 4:9) Parie ni Jaloch mar piny gi polo nyalo ng’eyowa! Oikore bedo osiepwa ma ong’eyowa maber. Jasomo moro nowacho ni tiend wachno en ni, wabedo “joma Nyasaye rango gi mor.” Jehova nochueyowa mondo wabed osiepene.​—Ekl. 12:13, 14.

5. Ang’o ma wanyalo timo mondo Jehova ong’ewa maber?

5 Nyasaye ne ong’eyo Musa e yo ma kamano. Ka ne Musa osayo Jehova mondo okonye ong’e yorene e okang’ matut, Jehova nonyise niya: “Anatim ma bende misewacho; niwira iseyudo ng’wono e nyima, kendo ang’ei gi nyingi.” (Wuok 33:12-17) Wan bende wanyalo yudo gueth mogundho ka Jehova ong’eyowa maber. Kata kamano, ang’o ma wanyalo timo mondo Jehova ong’ewa maber? En mana here kendo chiworene.​—Som 1 Jo-Korintho 8:3.

6, 7. Ang’o ma nyalo monowa rito winjruokwa gi Jehova?

6 Kata kamano, dwarore ni wasik ka warito winjruokwa gi Wuonwa ma ni e polo. Mana kaka Jokristo ma ne ni Galatia ma Paulo nondikonegi, wan bende ok onego wabed wasumbni mag “gik ma nyap kendo manono” mag pinyni, moriwo nyaka manyo huma. (Gal. 4:9) Jokristogo nosetimo dongruok ma ochopo kama koro Nyasaye ne oseng’eyogie. Kata kamano, Paulo nowacho ni Jokristogo pod ne dok e gik pinyni. Ne chal ka gima Paulo ne nyisogi kama: “Bang’ timo dongruok malich kama, ang’o momiyo uchako dok e gik manono ma ne useweyo chien?”

7 Be gima kamano nyalo timorenwa e ndalogi? Ee, nyalore. Ka ne wahango ng’eyo Jehova, ne wawere gi gik ma ne nyalo miyo wayud huma e pinyni mana kaka Paulo notimo. (Som Jo-Filipi 3:7, 8.) Nyalo bedo ni ne wan gi thuolo mar yudo somo ma malo, timo tije madongo dongo, kata loko ohelni ma kelo pesa mang’eny, to ne waweyo mago duto. Lony ma wan-go e thum kata e weche tuke samoro di ne okelonwa huma kod mwandu mathoth, to ne watamore luwo yorego. (Hib. 11:24-27) Nyalo bedo marach ahinya ka wachako ng’iyo chien ka waparo ni di ne waluw yorego, di koro wadhi maber malich! Paro ma kamano nyalo miyo wachak manyo gik ma ne wasekwano ni gin “gik ma nyap kendo manono” mag pinyni. *

MAKRI GI YIERO MISETIMO

8. Wanyalo timo ang’o mondo wamakre gi yiero ma wasetimo mar dhi nyime moro Jehova?

8 Wanyalo timo ang’o mondo wamakre gi yiero ma wasetimo mar dhi nyime moro Jehova to ok pinyni? Mondo watim kamano, nyaka wapar weche moko ariyo madongo. Mokwongo, kinde duto Jehova paro joma omakore kode. (Som Jo-Hibrania 6:10; 11:6) Ogeno jotichne duto kendo oneno ni jwang’o joma omakore kode biro miyo onenre ka gima en “ng’at ma ok kare.” Kinde duto “Jehova ong’eyo . . . joge.” (2 Tim. 2:19) “Ong’eyo yor jo matir” kendo ong’eyo kaka onyalo resogi e tem.​—Zab. 1:6; 2 Pet. 2:9.

9. Chiw ane ranyisi ma nyiso kaka Jehova osenyiso e yore makende ni ong’eyo joge.

9 Nitie kinde ma Jehova nonyiso e yore makende ni ong’eyo joge. (2 We. 20:20, 29) Kuom ranyisi, par ane kaka noreso joge e Nam Makwar ka ne jolweny mag Farao lawogi. (Wuok 14:21-30; Zab. 106:9-11) Notimo kamano e yo makende ma kata mana bang’ higni 40, ji ne pod wuoyo awuoya e wachno. (Jos. 2:9-11) Donge paro kaka Jehova nigi hera kod teko e yo ma kamano miyo wabedo gi chir sama koro wachomo monj mowuok kuom Gog mar Magog! (Eze. 38:8-12) E kinde monjno, wabiro bedo ma mor ni ne watimo maber kuom moro Jehova to ok pinyni.

10. Wach mar ariyo monego wapar en mane?

10 Wach mar ariyo monego wapar en ma: Jehova nyalo tiyo gi yore ma ok wapar mondo onyisgo ni ong’eyowa. Joma timo gik mabeyo mana ni mondo jomoko onegi ok bi yudo pok mowuok kuom Jehova. Nikech ang’o? En nikech giseyudo pokgi chuth sama joma gitemo moro pakogi. (Som Mathayo 6:1-5.) Yesu nowacho ni Wuon-gi “neno ka en kama opondo” joma ok yud pok sani nikech gik mabeyo ma gitimo ne jomamoko. Oneno gik mabeyo ma ng’ato ka ng’ato timo kendo obiro chulogi. Kata kamano, nitie kinde ma Jehova chulowa e yo ma ok wapar kata. We wane ane ranyisi moko.

JEHOVA NONYISO E YO MAKENDE NI NOMOR GI MARIA

11. Jehova nonyiso nade ni nomor gi Maria?

11 Ka ne ochopo kinde ma nonego onyuolie Wuod Jehova e piny ka, Jehova noyiero Maria ma ne en nyako ma silili kendo mobolore mondo e ma onyuole. Maria nodak Nazareth ma ne en taon matin ahinya kopim gi Jerusalem ma ne nigi hekalu malich ahinya. (Som Luka 1:26-33.) Ang’o momiyo Jehova noyiero mana Maria? Malaika Gabriel nonyise kama: “Nyasaye oseyie kodi.” Weche ma Maria nowacho bang’e kowuoyo gi watne ma Elizabeth nonyiso maler ni ne en gi winjruok maber gi Jehova. (Luka 1:46-55) Ee, Jehova nosebedo ka rango Maria kendo nomiye migawo makendeni nikech Maria nosebedo ka omakore kode.

12, 13. Jehova nonyiso nade ni nomor gi Yesu e kinde ma ne onyuole kod ka ne otere e hekalu bang’ ndalo 40?

12 Ka ne Maria onyuolo Yesu, Jehova ne ok omiyo ruodhi kata joma ne nigi huma e Jerusalem kod Bethlehem thuolo makende mar ng’eyo wachno. Kar mano, nooro malaike mondo oter wachno ne jokwath ma ne rito rombe e pewe ma ne ni oko mar Bethlehem. (Luka 2:8-14) Gikanyono, jokwathgo nodhi limo nyathino. (Luka 2:15-17) Nyaka bed ni Maria gi Josef nowuoro ahinya yo ma Jehova nodhialogigo! Ne ane kaka Jehova timo gik moko e yo mopogore ahinya gi Satan. Ka ne Satan ooro jokor wach mondo odhi olim Yesu gi jonyuolne, chuny ji duto ma ne ni Jerusalem nochako chandore bang’ winjo nyuol Yesu. (Mat. 2:3) Ote ma Satan noorogo jokor wachgo nomiyo oneg nyithindo mathoth ma onge ketho.​—Mat. 2:16.

13 Ndalo 40 bang’ ka nosenyuol Yesu, Maria ne nyaka ter ne Jehova chiwo e hekalu ma ne ni Jerusalem. Mano ne en wuodh kilomita 9 kiwuok Bethlehem. (Luka 2:22-24) Sama Maria ne ni e yo gi Josef gi Yesu, samoro ne oparore ka be jadolo ma ne ni e hekalu chieng’no ne dhi wuoyo e wi migawo ma Yesu ne dhi bedogo e kinde mabiro. Nitie gima kende ma notimore, to ok e yo ma Maria ne parego. Jehova notiyo gi Simeon “ma ne en ng’at makare kendo moluoro Nyasaye” kod Ana ma ne en janabi kendo chi liel ma jahigni 84, mondo oland ni Yesu e ma ne dhi bedo Mesia ma nosingi.​—Luka 2:25-38.

14. Jehova noguedho Maria e yore mage?

14 To nade Maria? Be Jehova nodhi nyime nyiso ni nomor kode nikech norito Wuode e yo maber? Ee, notimo kamano. Nyasaye noyie mondo weche Maria kod gik ma notimo ondik e Muma. Nenore ni Maria ne ok oyudo thuolo mar wuotho gi Yesu kuom higni adek gi nus ma Yesu notiyogo tij lendo. Samoro nikech Maria ne en chi liel, ne chuno ni odong’ Nazareth. Kata obedo ni ne ok oyudo thuolo mar timo gik mang’eny gi Yesu, ne entie chieng’ ma ne Yesu thoe. (Joh. 19:26) Bang’e, Maria ne ni Jerusalem gi jopuonjre mamoko ka ne odiechieng Pentekost chiegni chopo mondo omigi roho maler. (Tich 1:13, 14) Nenore ni en be nowale gi roho maler sama niwalo jomamoko ma ne gin-go. Ka en kamano, mano nyiso ni ne omiye thuolo mar dhi dak gi Yesu e polo nyaka chieng’. To mano kaka Jehova ne oguedho Maria nikech tich maber ma ne otimo!

JEHOVA NONYISO NI NE OMOR GI WUODE

15. E kinde ma Yesu ne ni e piny ka, Jehova nonyiso nade ni nomor kode?

15 Yesu ne ok gomb kata matin ni jotend din kata josiasa ma kindeno omiye duong’. Nyaka bed ni ne owinjo maber ahinya ka ne dwond Jehova owinjore nyadidek e kinde mopogore opogore konyiso kaka ne omor kode. Mapiyo bang’ ka nosebatise e Aora Jordan, Jehova nowacho niya: “Ma en Wuoda ma ahero kendo ma aseyiego.” (Mat. 3:17) Nenore ni Johana Jabatiso kende e ng’at machielo ma ne owinjo wechego. Higa achiel ka Yesu pok notho, jopuonjrene adek bende ne owinjo Jehova ka wuoyo e wi Yesu kama: “Ma Wuoda ma ahero, ma aseyiego. Winjeuru.” (Mat. 17:5) Kae to ka ne odong’ ndalo matin to Yesu tho, dwond Jehova ne owinjore kowuok e polo ka wuoyo kode.​—Joh. 12:28.

Yo ma Jehova nonyisogo ni nomor gi Wuode puonjowa ang’o? (Ne paragraf mar 15-17)

16, 17. Ere kaka Jehova nonyiso ni nomor gi Yesu e yo ma Yesu ne ok par kata?

16 Kata obedo ni Yesu nong’eyo ni ne idhi donjne ni noyanyo Nyasaye mi otho tho wich-kuot, nolamo mondo dwach Jehova e ma otimre to ok mare. (Mat. 26:39, 42) Nikech nodwaro moro Wuon-gi to ok jopiny, “ne onano e yadh-sand ka ochayo wich-kuot.” (Hib. 12:2) Jehova nonyiso nade ni noyie gi gima Yesu notimono?

17 Ka Yesu ne ni e piny, nonyiso kaka nogombo yudo duong’ ma ne en-go e polo e bath Wuon-gi. (Joh. 17:5) Onge gimoro amora ma nyiso ni nitie gima chielo ma Yesu ne gombo mopogore gi mano. Ne ok ogeno ni Jehova ne dhi miye duong’ moloyo ma ne en-gago. Kata kamano, ang’o ma Jehova notimone? Bang’ chiere, Jehova nomiye “migawo ma malo moloyo.” Bende, nomiye ngima ma ok nyal tho kendo, ma en gima onge ng’ato ang’ata ma noseyudo chop kindeno! * (Fil. 2:9; 1 Tim. 6:16) To mano kaka Jehova nonyiso e yo makende ni nomor gi yo ma Yesu nomakorego kode!

18. Ang’o ma biro konyowa mondo kik wamany huma mag pinyni?

18 Ang’o ma biro konyowa mondo kik wamany huma mag pinyni kata temo moro jopiny? Onego wapar ni kinde duto Jehova paro joma omakore kode, kendo onyalo guedhowa kotiyo gi yore ma ok wapar. Samoro nitie gik mathoth ma ok wang’eyo gie sani ma Jehova biro guedhowago e kinde mabiro! Sama pod wadhi nyime nano e chandruoge kod tembe ma wayudo e pinyni, onego wapar kinde duto ni huma ma pinyni chiwo ok en gima siko. (1 Joh. 2:17) Jehova Wuonwa ma jahera ‘ok en ng’at ma ok kare ma wiye diwil gi gik ma wasetimo kod hera ma wasenyiso ne nyinge.’ (Hib. 6:10) Machiegnini, obiro nyiso ni omor kodwa kendo ong’eyowa. Ee, obiro timo mano e yore ma ok wapar kata matin!

^ par. 7 E Mumbni moko, wach molok ni “manono” e Jo-Galatia 4:9 oket ni “modhier,” “ma chandore,” kata “ma piny odong’go.”

^ par. 17 Mano gueth ma Yesu ne ok gen nikech ngima ma ok nyal tho ok wuoye e Ndiko mag Dho-Hibrania.