Skip to content

Skip to table of contents

Ita-nia matan hateke nafatin ba Jeová ka lae?

Ita-nia matan hateke nafatin ba Jeová ka lae?

“Haʼu foti matan hodi hateke ba Ita, Ita neʼebé tuur iha kadunan iha lalehan.”​—SALMO (MAZMUR) 123:1.

KNANANUK: 122, 108

1, 2. Hateke ba Jeová envolve saida deʼit?

OHIN LORON iha “problema barak neʼebé susar atu tahan”. (2 Timóteo 3:1) Moris sei sai susar liután antes Jeová halakon mundu aat neʼe hodi lori dame ba mundu tomak. Tan neʼe husu ba ita-nia an, ‘Haʼu-nia matan hateke ba sé atu fó matadalan no ajuda ba haʼu?’ Karik ita hatán kedas, “Hateke ba Jeová”, no resposta neʼe diʼak tebes.

2 Hateke ba Jeová envolve saida deʼit? No bainhira hasoru problema ruma, ita presiza halo saida hodi ita-nia matan hateke nafatin ba Jeová? Iha tempu uluk, hakerek-naʼin ida husi Bíblia hatete katak, importante tebes atu hateke ba Jeová bainhira ita presiza ajuda. (Lee Salmo [Mazmur] 123:1-4. *) Nia esplika katak, dalan neʼebé ita hateke ba Jeová mak hanesan atan ida hein ba ninia naʼi. Oinsá? Baibain, atan ida hein ka sadere ba ninia naʼi atu fó hahán ba nia no proteje nia. Maibé nia mós tenke buka-hatene beibeik husi ninia naʼi kona-ba saida mak ninia naʼi hakarak nia atu halo, no nia tenke halo tuir ninia naʼi nia hakarak. Hanesan neʼe mós, ita presiza estuda beibeik Maromak nia Liafuan atu buka-hatene Jeová hakarak ita atu halo saida, tuirmai halo tuir ninia hakarak sira. Neʼe mak dalan ida deʼit hodi Jeová bele ajuda ita.​—Éfeso 5:17.

3. Saida mak bele fahe ita-nia atensaun atu la hateke tan ba Jeová?

3 Maski ita hatene katak ita tenke hateke beibeik ba Jeová, maibé dala ruma buat balu bele fahe ita-nia atensaun hodi ita la hateke ona ba Jeová. Neʼe mak buat neʼebé akontese ba Jesus nia belun diʼak, Marta. Nia “sai okupadu loos tanba halo serbisu barak”, tan neʼe nia fahe ninia atensaun. (Lucas 10:40-42) Se buat hanesan neʼe akontese ba Marta, ema laran-metin neʼebé hamutuk ho Jesus, neʼe mós bele akontese ba ita. Entaun, saida mak bele fahe ita-nia atensaun hodi la hateke ba Jeová? Iha lisaun neʼe, ita sei koʼalia kona-ba oinsá mak buat neʼebé ema seluk halo bele fahe ita-nia atensaun, no oinsá mak ita bele hateke nafatin ba Jeová.

EMA LARAN-METIN IDA LAKON NINIA PRIVILÉJIU

4. Tanbasá ita hakfodak hodi haree katak Moisés la tama ba rai neʼebé Jeová promete?

4 Moisés hateke duni ba Jeová hodi buka matadalan. Bíblia hatete katak “nia kontinua hamriik metin hanesan haree Ida neʼebé matan la haree”. (Lee Ebreu 11:24-27.) Eskritura mós dehan katak “la mosu tan profeta ida iha Izraél hanesan Moisés, neʼebé Jeová koñese oin ba oin”. (Deuteronômio [Ulangan] 34:10) Maibé, maski Moisés sai belun diʼak ho Jeová, nia lakon ninia priviléjiu hodi la tama ba rai neʼebé Jeová promete. (Números [Bilangan] 20:12) Saida mak akontese?

5-7. Ema Izraél sira sai tiha husi Ejitu, lakleur saida mak akontese, no Moisés halo saida?

5 Ema Izraél sai husi Ejitu latoʼo fulan rua, problema sériu ida mosu antes sira toʼo iha Foho Sinai. Povu komesa muramura tanba bee la iha. Sira muramura hasoru Moisés no hirus tebes hasoru nia toʼo “Moisés husu ba Jeová: ‘Saida mak haʼu tenke halo ba povu sira-neʼe? Lakleur tan sira sei tuda mate haʼu!’” (Êxodo [Keluaran] 17:4) Jeová fó matadalan klaru ba Moisés. Nia haruka Moisés lori ninia ai-tonka hodi baku fatuk iha Horeb. Bíblia dehan: “Moisés halo nuneʼe duni iha Izraél nia katuas sira-nia oin.” Tuirmai, bee sai husi fatuk no povu sira hemu bee neʼe. Problema rezolve ona.​—Êxodo (Keluaran) 17:5, 6.

6 Bíblia hatete katak Moisés hanaran fatin neʼe Masá, neʼebé signifika “Koko” no Meribá, neʼebé signifika “Haksesuk malu”. Tanbasá? Tanba ema Izraél haksesuk malu iha fatin neʼe no tanba sira koko Jeová, hodi dehan: ‘Jeová iha ita-nia leet ka lae?’”​—Êxodo (Keluaran) 17:7.

7 Jeová sente oinsá kona-ba buat neʼebé akontese iha Meribá? Nia haree ema Izraél sira-nia kontra laʼós hasoru deʼit Moisés, maibé hasoru mós nia no ninia podér. (Lee Salmo [Mazmur] 95:8, 9. *) Buat neʼebé ema Izraél halo mak buat neʼebé aat tebes. Maibé Moisés halo buat neʼebé diʼak, nia hateke ba Jeová no halo tuir didiʼak Jeová nia matadalan.

8. Saida mak akontese bainhira ema Izraél laʼo besik toʼo ona rai-fuik maran nia rohan?

8 Maibé, maizumenus tinan 40 liutiha, saida mak akontese bainhira buat neʼebé hanesan akontese dala ida tan? Ema Izraél laʼo besik toʼo ona rai-fuik maran nia rohan. Sira toʼo iha fatin ida naran Kades, besik ona atu tama ba rai neʼebé Maromak promete. Fatin neʼe mós hanaran Meribá. * Tanbasá? Tanba ema Izraél muramura dala ida tan katak bee la iha. (Números [Bilangan] 20:1-5) Maibé iha akontesimentu neʼe Moisés halo sala neʼebé sériu.

9. Jeová fó matadalan saida ba Moisés, maibé Moisés halo fali saida? (Haree dezeñu iha leten.)

9 Moisés halo saida bainhira povu sira kontra? Dala ida tan nia hateke ba Jeová atu buka matadalan. Maibé agora Jeová la haruka nia atu baku fatuk. Nia haruka Moisés foti ninia ai-tonka, halibur povu besik iha fatuk, no tuirmai koʼalia ba fatuk neʼe. (Números [Bilangan] 20:6-8) Moisés halo nuneʼe ka lae? Lae. Nia sai hirus tebes hodi hakilar povu sira: “Agora rona bá, imi kontradór sira! Imi obriga ami atu fó bee ba imi husi fatuk boot neʼe ka?” Depois nia baku fatuk neʼe, laʼós dala ida deʼit maibé ba dala rua.​—Números 20:10, 11.

10. Jeová sente oinsá kona-ba buat neʼebé Moisés halo?

10 Jeová sai hirus tebes ba Moisés. (Deuteronômio [Ulangan] 1:37; 3:26) Tanbasá mak Jeová sente hanesan neʼe? Karik razaun ida mak tanba Moisés la halo tuir matadalan foun neʼebé Jeová fó ba nia.

11. Tanbasá mak liuhusi baku fatuk, Moisés bele halo ema Izraél sira hanoin katak laʼós Jeová mak halo milagre?

11 Karik iha razaun ida tan tanbasá Jeová sai hirus. Iha Meribá primeiru, fatuk iha neʼebá mak fatuk-granitu neʼebé toos tebes. Maski ema bele baku makaʼas fatuk sira-neʼe, bee sei la sai husi fatuk sira-neʼe. Maibé fatuk sira iha Meribá segundu la hanesan neʼe. Fatuk husi fatin neʼe, barak mak fatuk-ahu. Baibain fatuk-ahu mamar no bele xupa bee ba fatuk laran no sai bee-matan iha fatuk okos. Ema bele halo kuak iha fatuk sira-neʼe hodi hetan bee. Tanba Moisés la koʼalia ba fatuk neʼe, maibé baku fali, karik neʼe bele halo ema Izraél sira hanoin katak bee sira-neʼe mosu tuir natureza deʼit, laʼós tanba Jeová mak halo milagre. Maibé ita la hatene realidade mak saida. *

MOISÉS KONTRA JEOVÁ

12. Karik tanba razaun saida tan mak Jeová sai hirus ba Moisés no Aarão?

12 Karik iha razaun seluk tanbasá Jeová sai hirus tebes ba Moisés no Aarão. Moisés hatete ba povu: “Imi obriga ami atu fó bee ba imi husi fatuk boot neʼe ka?” Moisés uza liafuan “ami”, karik nia refere ba nia ho Aarão. Moisés nia liafuan neʼe la hatudu respeitu tanba nia la fó glória hotu ba Jeová nuʼudar Hun ba milagre neʼebé akontese. Eskritura sira iha Salmo 106:32, 33 hatete katak: “Sira halo Maromak hirus iha bee Meribá nian, no sira-nia hahalok neʼe lori problema ba Moisés. Sira halo Moisés sai laran-hirus, no nia koʼalia hodi la hanoin uluk.” * (Números [Bilangan] 27:14) Moisés la fó glória neʼebé Jeová merese atu simu. Tan neʼe Jeová hatete ba Moisés no Aarão: “Imi naʼin-rua kontra haʼu-nia mandamentu.” (Números [Bilangan] 20:24) Sala neʼe sériu tebes!

13. Tanbasá mak dalan neʼebé Jeová fó kastigu ba Moisés mak desizaun neʼebé loos no justu?

13 Jeová hakarak Moisés no Aarão atu hatán ba sala neʼebé sira halo tanba sira mak iha responsabilidade atu dirije Jeová nia povu. (Lucas 12:48) Iha tempu uluk Jeová la husik Izraél nia jerasaun tomak atu tama ba rai promete tanba iha tempu neʼebá sira kontra nia. (Números [Bilangan] 14:26-30, 34) Tan neʼe, bainhira Moisés kontra Jeová, Jeová halo buat neʼebé loos no justu hodi fó kastigu neʼebé hanesan ba nia. Jeová la husik Moisés atu tama ba rai promete hanesan sira neʼebé kontra nia.

PROBLEMA NIA HUN

14, 15. Saida mak halo Moisés kontra Jeová?

14 Saida mak halo Moisés kontra Jeová? Haree fali ba eskritura iha Salmo 106:32, 33 neʼebé dehan: “Sira halo Maromak hirus iha bee Meribá nian, no sira-nia hahalok neʼe lori problema ba Moisés. Sira halo Moisés sai laran-hirus, no nia koʼalia hodi la hanoin uluk.” Tan neʼe, maski ida neʼebé ema Izraél kontra mak Jeová, maibé Moisés mak sai hirus. Nia la kontrola an no koʼalia hodi la hanoin uluk kona-ba konsekuénsia sira.

15 Moisés la hateke tan ba Jeová tanba nia husik ema seluk nia hahalok fahe ninia atensaun. Dala primeiru neʼebé povu muramura kona-ba bee, Moisés halo buat neʼebé loos. (Êxodo [Keluaran] 7:6) Maibé nia sai kole no hirus tanba ema Izraél sira kontra ba tinan barak. Karik iha tempu neʼebá, Moisés hanoin deʼit kona-ba nia rasik nia sentimentu, duké hanoin kona-ba oinsá mak nia bele fó glória ba Jeová.

16. Tanbasá mak ita presiza hanoin kona-ba buat neʼebé Moisés halo?

16 Se profeta neʼebé laran-metin hanesan Moisés bele monu ba sala no la fó atensaun ba Jeová, buat hanesan neʼe mós bele akontese ba ita. Moisés besik ona atu tama ba rai promete nian, no ita besik ona atu tama ba mundu foun. (2 Pedro 3:13) Ita lakohi duni atu lakon priviléjiu espesiál neʼe. Maibé atu bele tama ba mundu foun, ita tenke hateke beibeik ba Jeová no sempre halo tuir nia. (1 João 2:17) Ita bele aprende lisaun saida deʼit husi sala neʼebé Moisés halo?

KETA HUSIK BUAT NEʼEBÉ EMA SELUK HALO ATU FAHE ITA-NIA ATENSAUN

17. Oinsá mak ita bele kontrola an bainhira sai hirus?

17 Kontrola an bainhira Ita sai hirus. Dala ruma ita hasoru beibeik problema neʼebé hanesan. Maibé Bíblia dehan: “Mai ita la para atu halo buat neʼebé diʼak, tanba se ita la sai baruk, ita sei koʼa iha tempu neʼebé loos.” (Galásia 6:9; 2 Tesalónika 3:13) Se buat ida ka ema ruma halo ita sai hirus beibeik, ita hanoin uluk antes koʼalia ka lae? Ita kontrola ita-nia sentimentu ka lae? (Provérbios [Amsal] 10:19; 17:27; Mateus 5:22) Bainhira ema seluk provoka ita, ita presiza aprende oinsá atu “husik ida-neʼe ba Maromak nia hirus”, ka fó fatin ba Jeová mak atu sai hirus. (Lee Roma 12:17-21.) Neʼe katak sá? Duké sai hirus, diʼak atu hein ho pasiénsia ba Jeová mak atu halo buat ruma kona-ba ita-nia problema iha tempu neʼebé loos ba nia. Se ita mak vinga an duké hein ba Jeová, ita sei la hatudu respeitu ba nia.

18. Ita presiza hanoin-hetan saida kona-ba halo tuir matadalan sira?

18 Halo tuir didiʼak matadalan foun sira. Ita halo tuir didiʼak matadalan foun sira neʼebé Jeová fó ba ita ka lae? Ita tenke prontu atu halo tuir matadalan foun neʼebé Jeová fó liuhusi ninia organizasaun duké halo tuir deʼit buat neʼebé ita halo husi tempu uluk. (Ebreu 13:17) No ita mós tenke kuidadu atu la “halo liu fali buat neʼebé hakerek tiha ona”. (1 Korinto 4:6) Se ita mak halo tuir didiʼak Jeová nia matadalan sira, ita hateke nafatin ba nia.

Asistente neʼe hirus tanba ema seluk nia sala. Moisés nia ezemplu hanorin saida mai ita kona-ba neʼe? (Haree parágrafu 19)

19. Ita bele halo saida atu la husik sala neʼebé ema seluk halo atu estraga ita-nia relasaun diʼak ho Jeová?

19 Keta husik sala neʼebé ema seluk halo atu estraga ita-nia relasaun diʼak ho Jeová. Se ita mak hateke beibeik ba Jeová, ita sei la husik buat ida atu estraga ita-nia relasaun diʼak ho Jeová, ka la sai hirus tanba sala neʼebé ema seluk halo. Maski ita hotu presiza hakaʼas an no halo tuir Jeová atu bele hetan salvasaun, maibé ida-neʼe importante liuliu ba sira neʼebé kaer responsabilidade iha Maromak nia organizasaun, hanesan Moisés. (Filipe 2:12) Sin, se ita mak hetan responsabilidade barak, Jeová mós hakarak ita atu hatudu ezemplu neʼebé diʼak iha buat hotu. (Lucas 12:48) Se ita mak hadomi tebes Jeová, la iha buat ida mak bele halo ita sidi ka haketak ita husi ninia domin.​—Salmo (Mazmur) 119:165; Roma 8:37-39.

20. Ita tenke hakaʼas an atu halo saida?

20 Ita hela daudauk iha tempu neʼebé susar, tan neʼe importante tebes atu hateke beibeik ba Jeová “neʼebé tuur iha kadunan iha lalehan” atu hatene saida mak nia hakarak ita atu halo. Ita la bele husik buat neʼebé ema seluk halo atu estraga ita-nia relasaun diʼak ho Jeová. Buat neʼebé akontese ba Moisés hanorin lisaun importante tebes mai ita. Duké sai hirus bainhira ema seluk halo sala ruma, diʼak atu hakaʼas an hodi hateke ba Jeová, ita-nia Maromak, ‘toʼo nia hatudu laran-sadiʼa ba ita’.​—Salmo (Mazmur) 123:1, 2.

^ par. 2 Salmo 123:1-4 Haʼu foti matan hodi hateke ba Ita, Ita neʼebé tuur iha kadunan iha lalehan. Hanesan atan ida hein matadalan husi ninia naʼi, no atan-feto ida hein matadalan husi ninia patraun-feto, nuneʼe mós ami hein Jeová, ami-nia Maromak, toʼo nia hatudu laran-sadiʼa ba ami. Hatudu laran-sadiʼa mai ami, oh Jeová, hatudu laran-sadiʼa mai ami, tanba ema hakribi tebes ami. Ema sira neʼebé fiar an demais goza ami makaʼas no ema sira neʼebé foti an hakribi tebes ami.

^ par. 7 Salmo 95:8, 9 Keta sai ulun-toos hanesan imi-nia beiʼala sira halo iha Meriba, no hanesan tempu neʼebé sira iha Masá iha rai-fuik, Bainhira imi-nia beiʼala sira koko haʼu; Sira sadik haʼu, maski sira haree ona haʼu-nia hahalok sira.

^ par. 8 Meribá neʼe la hanesan ho Meribá besik iha Réfidim neʼebé bolu mós Masá. Fatin rua neʼe hanaran Meribá tanba ema Izraél haksesuk malu ka muramura iha fatin rua neʼe.​—Haree mapa iha livru Informasaun neʼebé ajuda ita atu komprende Bíblia, parte 7.

^ par. 11 Matenek-naʼin ida hatete katak, tuir ema judeu nia istória, povu neʼebé kontra hatete katak Moisés la halo milagre tanba nia hatene nanis fatuk sira-neʼe iha bee. Tan neʼe sira hakarak Moisés atu halo milagre dala ida tan ba fatuk seluk. Maibé neʼe tuir istória deʼit.

^ par. 12 Haree “Pergunta husi lee-naʼin” iha The Watchtower, 15 Outubru 1987.