Idi na sadržaj

Idi na kazalo

“Tko je na Jehovinoj strani”?

“Tko je na Jehovinoj strani”?

Boj se Jehove, Boga svojega. Njemu služi, njega se drži (5. MOJS. 10:20)

PJESME: 28, 32

1, 2. (a) Zašto je mudro stati na Jehovinu stranu? (b) O čemu će biti riječi u ovom članku?

DOISTA je mudro držati se Jehove. Nitko nema veću moć, mudrost i ljubav od njega. Tko od nas ne bi želio biti na njegovoj strani? (Psal. 96:4-6). Pa ipak, neki su se Božji sluge pokolebali kad su trebali pokazati da su na njegovoj strani.

2 U ovom članku govorit ćemo o nekim pojedincima koji su tvrdili da su na Jehovinoj strani, ali su ga istovremeno svojim postupcima vrijeđali. Njihovi primjeri pružit će nam važne pouke koje nam mogu pomoći da ostanemo potpuno odani Jehovi.

JEHOVA ISTRAŽUJE SRCE

3. Zašto se Jehova obratio Kajinu i što mu je rekao?

3 Uzmimo za primjer Kajina. On nije štovao lažne bogove, ali ipak nije bio Jehovi po volji. Bog je vidio da njegovo srce naginje zlu (1. Ivan. 3:12). Zato ga je upozorio: “Ako počneš činiti dobro, nećeš li mi biti mio? No ako ne budeš činio dobro, grijeh vreba na vratima i žudi za tobom. A ti, hoćeš li ga nadvladati?” (1. Mojs. 4:6, 7). Jehova mu je zapravo htio poručiti: “Ako se pokaješ i odlučno staneš na moju stranu, ja ću biti na tvojoj strani.”

4. Što je Kajin učinio kad je dobio priliku pokazati da je na Jehovinoj strani?

4 Da je Kajin ispravio svoj način razmišljanja, Jehova bi mu ponovno podario svoju naklonost. Međutim, Kajin se oglušio na njegov savjet. Neispravne misli i sebične želje odvele su ga u grijeh (Jak. 1:14, 15). Dok je bio mlad, Kajin vjerojatno nije ni pomišljao da će se jednog dana okrenuti protiv Jehove. No na koncu je učinio nešto što mu je nekad bilo nezamislivo — pobunio se protiv Boga i ubio vlastitog brata!

5. Zbog čega bismo mogli izgubiti Jehovinu naklonost?

5 I neki bi kršćanin u današnje vrijeme mogao odavati dojam da služi Jehovi, a istovremeno postupati neispravno (Juda 11). Naprimjer, netko možda redovito ide u službu propovijedanja i na sastanke, ali se potajno prepušta nemoralnim maštanjima, pohlepno za nečim čezne ili mrzi nekog suvjernika (1. Ivan. 2:15-17; 3:15). Takve misli mogu navesti osobu na neispravne postupke. Drugi ljudi možda ne znaju o čemu razmišljamo i što radimo, ali Jehova sve vidi i on zna jesmo li svim srcem na njegovoj strani. (Pročitaj Jeremiju 17:9, 10.)

6. Kako će nam Jehova pomoći da nadvladamo svoja grešna naginjanja kad pokažemo da smo na njegovoj strani?

6 Međutim, čak i ako pogriješimo, Jehova neće odmah dignuti ruke od nas. Kad vidi da skrećemo s pravog puta, on nas poziva: “Vratite se k meni, i ja ću se vratiti k vama!” (Mal. 3:7). On razumije da se borimo sa slabostima, ali ipak želi da se klonimo zla (Iza. 55:7). Obećao je da će nam pomagati i davati snage u duhovnom, emocionalnom i psihičkom pogledu kako bismo mogli nadvladati svoja grešna naginjanja (1. Mojs. 4:7).

“NE ZAVARAVAJTE SE!”

7. Kako je Salamun izgubio Jehovino prijateljstvo?

7 Puno možemo naučiti i iz Salamunovog primjera. On se u mladosti oslanjao na Jehovino vodstvo. Bog mu je podario veliku mudrost i povjerio mu zadatak da u Jeruzalemu sagradi veličanstven hram. Ipak, Salamun nije sačuvao svoje prijateljstvo s Jehovom (1. Kralj. 3:12; 11:1, 2). U Božjem Zakonu jasno je stajalo da izraelski kralj ne smije imati “mnogo žena, da mu srce ne krene stranputicom” (5. Mojs. 17:17). No Salamun je bio neposlušan te je na koncu oženio 700 žena, a usto je u svoj dom doveo i 300 inoča (1. Kralj. 11:3). Mnoge od tih žena nisu bile Izraelke i štovale su lažne bogove. Tako se Salamun oglušio na još jednu Božju zapovijed, onu koja je zabranjivala sklapanje brakova s tuđinkama (5. Mojs. 7:3, 4).

8. U kojoj je mjeri Salamun vrijeđao Jehovu?

8 Salamun se postupno sve više udaljavao od Jehovinih zakona i na koncu se počeo upuštati u vrlo teške grijehe. Sagradio je žrtvenik Aštarti i najmanje jedan žrtvenik Kemošu te se ondje zajedno sa svojim ženama klanjao tim lažnim bogovima. Te je žrtvenike podigao ni više ni manje nego na gori smještenoj točno nasuprot Jeruzalemu, gdje je ranije sagradio Jehovin hram (1. Kralj. 11:5-8; 2. Kralj. 23:13). Možda se zavaravao misleći da će Jehova tolerirati njegovu neposlušnost dokle god mu bude prinosio žrtve u hramu.

9. Kakve je posljedice imalo to što se Salamun oglušio na Božja upozorenja?

9 Međutim, Jehova nikad ne ignorira grijeh. Biblija kaže: “Jehova se razgnjevio na Salamuna jer je odvratio srce svoje od Jehove, (...) koji mu se dvaput ukazao. I zapovjedio mu je da ne ide za drugim bogovima, ali on se nije držao toga što mu je Jehova zapovjedio.” Salamun je zbog toga izgubio Božju naklonost i podršku. Njegovi nasljednici više nisu vladali nad cijelim Izraelom te su iz naraštaja u naraštaj doživljavali brojne nevolje (1. Kralj. 11:9-13).

10. Što može ugroziti naš dobar odnos s Jehovom?

10 Kao što pokazuje Salamunovo iskustvo, prijateljstvo s onima koji ne razumiju niti poštuju Jehovina načela jedna je od najvećih prijetnji našoj duhovnosti. To bi mogli biti naši suvjernici koji su duhovno slabi ili pak oni koji ne služe Jehovi — naši rođaci, susjedi, kolege na poslu ili vršnjaci u školi. U svakom slučaju, ako se blisko družimo s onima koji ne žive po Jehovinim mjerilima, s vremenom bismo pod njihovim utjecajem mogli izgubiti dobar odnos s Bogom.

Kako oni s kojima se družiš utječu na tvoj odnos s Jehovom? (vidi 11. odlomak)

11. Što nam može pomoći da mudro odaberemo društvo?

11 Pročitaj 1. Korinćanima 15:33. Većina ljudi ima neke dobre osobine i mnoge osobe u svijetu ne čine teške grijehe. Ako se to može reći i za one s kojima se ti družiš, znači li to da su oni dobro društvo? Razmisli kako će druženje s njima utjecati na tvoje prijateljstvo s Jehovom. Hoće li ti oni pomoći da se još više zbližiš s njim? Što im je važno u životu? O čemu najčešće razgovaraju? Jesu li to uglavnom moda, novac, elektronički uređaji, zabava ili neke druge materijalne stvari? Da li često ismijavaju druge ili pričaju prostačke šale? Isus je s pravom upozorio: “Usta govore ono čega je srce puno” (Mat. 12:34). Ako zaključiš da bi oni s kojima se družiš mogli ugroziti tvoj odnos s Jehovom, odlučno poduzmi potrebne korake! Ograniči vrijeme koje provodiš s njima ili, ako je potrebno, prekini takva prijateljstva (Izr. 13:20).

JEHOVA TRAŽI ISKLJUČIVU ODANOST

12. (a) Što je Jehova Izraelcima jasno dao do znanja kratko nakon što su izašli iz Egipta? (b) Kako su Izraelci reagirali kad je Bog tražio da budu odani isključivo njemu?

12 Puno možemo naučiti i iz događaja koji su se odigrali kratko nakon što su Izraelci izašli iz Egipta. Kad su se okupili u podnožju gore Sinaja, Jehova im se očitovao na zadivljujuć način. Taman oblak nadvio se nad gorom, koja je bila zavijena u dim. Grmjelo je i sijevalo te se posvuda razlijegao gromki zvuk nalik zvuku roga (2. Mojs. 19:16-19). U takvom okruženju Jehova je Izraelcima objavio: “Ja, Jehova, Bog [sam] tvoj, Bog koji zahtijeva da se odanost iskazuje isključivo njemu.” Obećao je da će biti vjeran onima koji ga ljube i drže njegove zapovijedi. (Pročitaj 2. Mojsijevu 20:1-6.) Drugim riječima, rekao im je: “Ako vi budete na mojoj strani, ja ću biti na vašoj.” Kako bi se osjećao da ti Jehova Bog da takvo obećanje? Sigurno bi učinio ono što su učinili Izraelci. Narod je “jednoglasno odgovorio: ‘Vršit ćemo sve zapovijedi što ih je Jehova dao’” (2. Mojs. 24:3). No uskoro se njihova odanost nenadano našla na ispitu.

13. U kojoj se situaciji odanost Izraelaca našla na ispitu?

13 Kad su vidjeli taman oblak, munje i druge zadivljujuće znakove Božje moći, Izraelci su se preplašili. Zatražili su od Mojsija da on u njihovo ime razgovara s Jehovom na gori Sinaju (2. Mojs. 20:18-21). Mojsije dugo nije silazio s gore. Izraelci su se možda osjećali bespomoćno u toj pustinji i možda su mislili da ih je njihov vođa, u kojeg su imali puno povjerenja, ostavio na cjedilu. Očito su se previše oslanjali na čovjeka. Postali su zabrinuti, pa su Aronu rekli: “Načini nam boga koji će ići pred nama, jer ne znamo što se dogodilo s tim Mojsijem, s čovjekom koji nas je izveo iz zemlje egipatske!” (2. Mojs. 32:1, 2).

14. Kako su Izraelci zavaravali sami sebe i kako je Jehova reagirao?

14 Izraelci su znali da je u Jehovinim očima idolopoklonstvo ozbiljan grijeh (2. Mojs. 20:3-5). No nije im trebalo puno da se počnu klanjati zlatnom teletu! Iako je bilo očito da su prekršili Božju zapovijed, nekako su uvjerili sami sebe da su još uvijek na Jehovinoj strani. Aron je čak rekao da to tele štuju “u čast Jehovi!” Kako je Jehova reagirao? Za njega je to bila čista izdaja. Rekao je Mojsiju da se narod pokvario te je dodao: “Brzo su skrenuli s puta koji sam im odredio.” Toliko se razgnjevio da je čak razmišljao o tome da istrijebi čitav narod (2. Mojs. 32:5-10).

15, 16. Kako su Mojsije i Aron odlučno stali na Jehovinu stranu? (Vidi ilustraciju na početku članka.)

15 Jehova na koncu ipak nije uništio Izraelce, nego im je milosrdno dao priliku da odlučno stanu na njegovu stranu (2. Mojs. 32:14). Kad je Mojsije vidio njihovo razuzdano ponašanje — kako viču, pjevaju i plešu pred idolom — uzeo je zlatno tele i satro ga u prah. Zatim je povikao: “Tko je na Jehovinoj strani, k meni!” Kakva je bila reakcija? “Svi sinovi Levijevi stali su se skupljati oko njega” (2. Mojs. 32:17-20, 26).

16 Iako je Aron sudjelovao u izradi zlatnog teleta, kasnije se pokajao te je zajedno s ostalim levitima stao na Jehovinu stranu. Ti vjerni Jehovini sluge nisu pokazali samo na čijoj su strani nego i da ne žele imati ništa s prijestupnicima. Bila je to mudra odluka jer je tog dana više tisuća ljudi izgubilo život zbog idolopoklonstva. No oni koji su stali na Jehovinu stranu preživjeli su i Bog im je obećao da će ih blagosloviti (2. Mojs. 32:27-29).

17. Što učimo iz onoga što je Pavao napisao o Izraelcima koji su štovali zlatno tele?

17 Što mi učimo iz toga? Apostol Pavao osvrnuo se na izvještaj o zlatnom teletu te je svoje suvjernike upozorio: “To se dogodilo nama za primjer (...). Ne budite idolopoklonici, kao neki od njih (...). [Sve to] napisano je za upozorenje nama, koji živimo na kraju ovoga poretka. Dakle, tko misli da stoji, neka pazi da ne padne!” (1. Kor. 10:6, 7, 11, 12). Kao što je Pavao istaknuo, čak i pravi Božji sluge mogu početi činiti zlo. Oni koji podlegnu iskušenju mogu misliti da još uvijek imaju dobar odnos s Jehovom. No to što netko želi biti Jehovin prijatelj ili tvrdi da mu je odan ne mora nužno značiti da je on doista Jehovi po volji (1. Kor. 10:1-5).

18. Zbog čega bismo se mogli udaljiti od Jehove i do čega bi to dovelo?

18 Izraelci su se jako zabrinuli zato što je Mojsije na Sinaju ostao dulje nego što su oni to očekivali. Današnji kršćani mogli bi se slično osjećati ako im se čini da se dolazak Jehovinog dana suda i novog svijeta previše oduljio. Netko bi mogao zaključiti kako će se ta obećanja ispuniti tek u dalekoj budućnosti ili da su prelijepa da bi bila istinita. Ako se ne bismo borili protiv takvih misli, mogli bismo Jehovinu volju staviti u drugi plan i posvetiti se nekim svojim ciljevima. S vremenom bismo se mogli udaljiti od Jehove i na koncu učiniti nešto što nam se prije, dok smo bili duhovno zdravi, činilo posve nezamislivim.

19. Koju temeljnu istinu ne smijemo zaboraviti i zašto?

19 Nikad ne smijemo zaboraviti da Jehova očekuje da mu budemo poslušni svim srcem i da budemo odani isključivo njemu (2. Mojs. 20:5). Kad god učinimo nešto što njemu nije po volji, mi zapravo činimo ono što želi Sotona, a to će nas skupo koštati. Zato nas Pavao podsjeća: “Ne možete piti čašu Jehovinu i čašu demonsku. Ne možete jesti sa ‘stola Jehovina’ i sa stola demonskoga” (1. Kor. 10:21).

DRŽIMO SE JEHOVE!

20. Kako nam Jehova pomaže čak i ako učinimo neki krivi korak?

20 Kajin, Salamun i Izraelci kod gore Sinaja imali su nešto zajedničko — svi su oni dobili priliku pokajati se i obratiti (Djela 3:19). Jehova očito ne odustaje brzo od onih koji su učinili neki krivi korak. To pokazuje primjer Arona, kojemu je oprostio. Nas danas Jehova upozorava putem Biblije, biblijskih publikacija i brižnih savjeta naših suvjernika. Ako slušamo takva upozorenja, možemo biti sigurni da će nam Jehova iskazati milosrđe.

21. Što trebamo odlučno učiniti kad se naša odanost Jehovi nađe na ispitu?

21 Jehovina nezaslužena dobrota ima svoju svrhu (2. Kor. 6:1). Zahvaljujući njoj imamo priliku odreći se “bezbožnosti i svjetovnih želja”. (Pročitaj Titu 2:11-14.) Dokle god živimo “usred ovog sadašnjeg svijeta”, suočavat ćemo se sa situacijama koje će ispitati jesmo li odani isključivo Jehovi. Uvijek odlučno pokažimo da smo na Jehovinoj strani jer nam njegova Riječ kaže: “Boj se Jehove, Boga svojega. Njemu služi, njega se drži”! (5. Mojs. 10:20).