1. Marhẹ ekwakwa i Jehova ọ maren e ru djephia taghene ọye o vwo uruemru ghwologhwolo?

DEDEVWO Jehova ọvo yọ havwiẹ bọmọke ọ ki tuẹn emama rhọ, ọrẹn ọye o roro kpahen omayen ọvo-o. Ukpomaran, nọ ha ẹghẹlẹ arhọ rẹn emakashe ọrhẹ ituakpọ. Jehova ro rhiẹ “Osolobrugwẹ oma ọ merhan na” o vwo ẹguọlọ kpahen ekwakwa irhorhomu. (1 Tim. 1:11; Jas. 1:17) Nime Jehova ọ guọlọre nẹ oma ọ merhen ọwan, no yono ọwan uruemru ghwologhwolo.—Rom. 1:20.

2, 3. (a) Mesoriẹ uruemru re tiobọnẹ ọ yẹ ọwan omamerhomẹ? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

² Jehova ọ ma ituakpọ uvuẹn ohọhọme ọnẹyen. (Gen. 1:27) Nọyẹ, ọ maren ọwan ne dje iruemru enẹyen phia. Neneyo oma ọ sabu merhen ọwan, na jeghwai fikparobọ, no fori na hẹrokele udje i Jehova nyoma e vwo ọdamẹ kpahen awọrọ jeghwai dje uruemru ghwologhwolo rẹn aye. (Phil. 2:3, 4; Jas. 1:5) Mesoriẹ? Fọkime omaran yi Jehova ọ ma ituakpọ. Udabọ ijẹgba ọwan, ana sabu hẹrokele i Jehova dje uruemru ghwologhwolo phia.

 ³ Baibol na ọ ta rẹn ọwan oborẹ ene ru vwo uruemru ghwologhwolo. Jene yono kpahen oborẹ i Baibol na ọ ta kpahen uruemru ghwologhwolo. Ene yono kpahen oborẹ uruemru ghwologhwolo o ru lẹrhẹ ọwan vwo ekwerhọ Osolobrugwẹ ọrhẹ oborẹ ono ru ha userhumu rẹn ọwan fiomarhọ owian ri Jehova ọ yẹrẹ ọwan. Ene ji yono kpahen izede rẹ uruemru ghwologhwolo o ru surhobọmwu omamerhomẹ ọwan ọrhẹ oborẹ ọsoriẹ o fo ne vwo yi.

4, 5. Marhẹ i Jehova ọrhẹ Jesu i ru dje uruemru ghwologhwolo phia?

⁴ Jehova ọ guọlọre na hẹrokelie, omarana, oma nọ merhiẹn ọwan i rhe vwo uruemru ghwologhwolo. (Eph. 5:1) Fọkiẹ oborẹ Osolobrugwẹ ọ ma ituakpọ lele ọrhẹ oborẹ ọ dabu kwaphiẹ akpọ na rhọ lele, nọ dabu fiotọre taghene ọ guọlọre nẹ oma ọ merhen ituakpọ. (Ps. 104:24; 139:13-16) Omarana, a họghọ riẹn arha damoma lẹrhẹ oma merhen awọrọ.

⁵ Ilele Kristi a hẹrokele i Jesu rọ dabu dje udje ọgbagba sekpahen oborẹ ene ru dje uruemru ghwologhwolo phia. Jesu nọ tare: “Ọmọ onyakpọ ọ rhere, rhẹ ọrẹ ene gbodibo ha riẹ-ẹn, ọrẹn ọrẹ ọye ono gbodibo jeghwai ha arhọ ye ru otan harẹn ihworho buebun.” (Matt. 20:28) Omarana, ọnyikọ Paul nọ ha urhebro rẹn Ilele Kristi: “Are i sẹrorẹ omamọ iroro ọnana rẹ are i vwori ri Kristi Jesu o ji vwo na . . . no ruẹ omayen jerẹ ọvrẹn.” (Phil. 2:5, 7) Owuowọnwan ọnọ sabu nọ omayen, ‘Mi na sabu hẹrokele udje i Jesu kpẹnkpẹnkpẹn vrẹn oborẹ mi ruie bi?’—Se 1 Peter 2:21.

6. Uyono ọgo yi Jesu o yonorin ọwan nyoma udje onyẹ i Samaria na? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

⁶ Ana sabu vwo ekwerhọ Osolobrugwẹ nyoma a hẹrokele udje yi ọrhẹ udje i Jesu, nyoma e dje ọdamẹ rẹn awọrọ jeghwai guọlọ izede ra na ha userhumu rẹn aye. Itiọrurhomẹmro, uvuẹn udje onyẹ i Samaria na, Jesu ọ dabu dje yi fiotọre taghene ọ guọlọre nẹ idibo yi i rha ha userhumu rẹn awọrọ, ọrhọ tobọ rhianẹ aye i nẹ ekete erọrọ rhe. (Se Luke 10:29-37.) Wu ji karorhọ onọ rọ lẹrhẹ i Jesu gbikun kpahen onyẹ i Samaria na? Onyẹ i Jew owu nọ nọ i Jesu: “Ọrọmo yi ghini ọreva mẹ?” Ẹkpahenrhọ i Jesu o djephia taghene arha guọlọ ekwerhọ Osolobrugwẹ, ene vi vwo uruemru ghwologhwolo jerẹ onyẹ i Samaria na.

7. Marhẹ e ru djephia taghene izede i Jehova o ru ekwakwa lele yọ mai serhọ?

⁷ O vwo iroro buebun rọ lẹrheriẹ fo nẹ Ilele Kristi i dje uruemru ghwologhwolo phia. Jerẹ udje, uruemru ghwologhwolo o sekpahen ẹmro rẹ Echu ọ tare uvuẹn ogba Eden na. Izede ọgo? Echu ọ tare taghene Adam, Eve ọrhẹ ituakpọ ephian ina sabu nyerẹn omamọ akpọ, orhianẹ aye i tẹnrovi oma aye ọvo jeghwai ha edamẹ aye karo ukperẹ aye ina huvwele Osolobrugwẹ. Eve o dje uruemru ufiuvwele phia nyoma ọ guọlọ họhọ i Jehova. Adam no dje uruemru ufiuvwele phia nyoma o ru oborẹ ọnọ merhen Eve evwan. (Gen. 3:4-6) Oborẹ o nerhumie rhe, yẹ ọwan a rioja ye inyenana. Uruemru ufiuvwele ọ vwọ rhua omamerhomẹ sa-a. Nyoma e vwo uruemru ghwologhwolo, ọwan ne djephia taghene izede i Jehova o ru ekwakwa lele yọ mai serhọ.

8. Mesoriẹ o fo nẹ Adam ọrhẹ Eve i vwo uruemru re dje ọdamẹ phia?

⁸ Osolobrugwẹ ọ yẹ Adam ọrhẹ Eve ewian ri na ha userhumu rẹn aye roro kpahen awọrọ, dedevwo aye ọvo yi ha uvuẹn ogba Eden na. Jehova ọ ha  ebrurhọ rẹn Adam ọrhẹ Eve jeghwai ta rẹn aye nẹ aye i vwiẹ vuọn akpọ na, jeghwai hẹrote yi. (Gen. 1:28) Jerẹ oborẹ i Jehova o vwo ọdamẹ kpahen emama yen, omaran ọ ji guọlọ taghene Adam ọrhẹ Eve i ji vwo ọdamẹ kpahen emọ rẹ aye ine vwiẹ. Jehova ọ guọlọre nẹ ọsoso akpọ na o rhiẹ i Paradais rọ nọ rhua erere vwe ọsoso emọ Adam. Owian ọduado ọnana ọ guọlọre nẹ ihworho ephian i vwo uruemru ra wian kugbe.

9. Mesoriẹ owian re ne ruẹ akpọ na rhiẹ i Paradais ọnọ merhen oma bi?

⁹ Neneyo ituakpọ ri gbare i sabu kerabọ i Paradais na, aye ina vi hobọtua i Jehova vuọnvuọn neneyo ọ sabu ha ọhọriẹ te orugba, aye i rhe ruẹ ọnana, aye ne na sabu ruẹ omeronmo Osolobrugwẹ. (Heb. 4:11) Gbe roro kpahen oborẹ owian na ọ merhen oma te bi! Manẹ uruemru ghwologhwolo Adam ọrhẹ Eve, ọ lẹrhẹ ituakpọ ephian vwo omamerhomẹ ọrhẹ evwẹnvuọn.

10, 11. Marhẹ ene ru sabu wian owian re ne ghwoghwo jeghwai ru idibo?

¹⁰ Inyenana, Jehova ọ yẹrẹ ọwan owian re ne ghwoghwo jeghwai ru idibo. Na sabu wian owian ọrana, o fori ne rhe dje ọdamẹ phia rẹn awọrọ. Ana sabu wian owian na orhianẹ a wian riẹn fọkiẹ iroro rọ gbare, nọyẹ ẹguọlọ re vwo kpahen i Jehova ọrhẹ ereva ọwan.

¹¹ Uvuẹn ọke inyikọ na, Paul nọ tare taghene ọye ọrhẹ imizu re lelie, “e lele Osolobrugwẹ wian kugbe,” fọkime aye a wọ ukeri Uvie na jeghwai kpọtiẹ. (1 Cor. 3:6, 9) Inyenana, ana ji sabu “lele Osolobrugwẹ wian kugbe” nyoma a ha ọke ọwan, ekwakwa re vwori, ọrhẹ omẹgbanhon ọwan ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na. Ọnana ghini uphẹn ọduado!

12, 13. Me yẹ erere ra mẹrẹn erhe vwobọrhọ owian aghwoghwo na?

¹² Ra ha ọke ọwan, ekwakwa re vwori, ọrhẹ omẹgbanhon ọwan ghwoghwo jeghwai ru idibo ọ yẹ ọwan aghọghọ ọduado. Ihworho buebun re yono awọrọ jeghwai mẹrẹn oborẹ aye e ruẹ riaro te e ghini mẹrẹn omamerhomẹ obọdẹn. Ihworho ọwan e yono i rha mẹrẹn urhomẹmro na vwrurhe, ruẹ ewene jeghwai rhe ghwoghwo rẹn awọrọ, ọwan na mẹrẹn obọdẹn omamerhomẹ. Omaran oma ọ ji merhen i Jesu omamọ ọke rẹ idibo yi awan 70 a ghwẹrioma nẹ aghwoghwo “rhe rhẹ aghọghọ,” fọkime aye i rhiẹromẹrẹn ekwakwa irhorhomu buebun.—Luke 10:17-21.

¹³ Oma ọ merhen ighwoghwẹmro Uvie na, aye i rha mẹrẹn oborẹ urhomẹmro na o wene akpenyerẹn ihworho. Roro kpahen udje Anna ro rhiẹ omizu ọmase ro rhiẹ uphuphẹn, ọye ọ kwa riẹ Europe ya ga ekete ra mai guọlọ userhumu. * Anna  nọ tare: “Mia sabu ha uyono i Baibol mwuẹ rẹn ihworho buebun, ọnana ọ merhen mẹ oma omamọ. Ogame mia haphia ọ yẹ mẹ aghọghọ ọduado. Mi rhe te oghwa, mi vwe rhe vwo ọke mi ne roro kpahen omamẹ-ẹ. Ukpomaran ni mie roro kpahen ọfiamu ọrhẹ ebẹnbẹn ihworho mie yono na. Mia ji guọlọ izede mi na ha urhebro ọrhẹ userhumu rẹn aye. Habaye, o ji mwu mẹ ẹro ne taghene ‘omamerhomẹ ọ havwiẹ harẹn ọrẹ o tiobọnẹ ghwẹ ọrẹ a yẹre.’ ”—Acts 20:35.

14. Orhianẹ ibiẹ ihworho ya kpahenrhọ owian aghwoghwo na, marhẹ wu ne ru vwo omamerhomẹ?

¹⁴ Oma ọnọ sabu merhen ọwan orhianẹ e fiẹrorhọ taghene ihworho ina ghwẹriẹ, ọrhọ tobọ rhianẹ aye a kerhọ ọwa-an. Owian ọwan inyenana ọ họhọ ọrẹ ọmẹraro Ezekiel, ri Jehova ọ ta riẹn: “Wu ne vi ghwoghwo ẹmro mẹ rẹn aye, sẹ aye i kerhọ yanghene aye a kerhọ-ọ.” (Ezek. 2:7; Isa. 43:10) Ọrhọ tobọ rhianẹ ihworho ezẹko i vwe kwe rhiabọ dede ọwa-an, ọwan i rheri taghene omẹdamu ọwan ọ da i Jehova ẹro. (Se Hebrews 6:10.) Omizu ọhworhare owu o vwo imwẹro kpahen ọnana. Nọ ta kpahen owian aghwoghwo na, “Ame i wọ ewawọ, kpọtiẹ ne jeghwai nẹrhomo taghene i Jehova ọ lẹrhiẹ do.”—1 Cor. 3:6.

15. Ukẹro ọgo yẹ ihworho buebun a ha ni uruemru ghwologhwolo, o fori nẹ uruemru aye ọ hobọte uruemru ọwan?

¹⁵ Jesu ọ guọlọre nẹ oma ọ merhen ọwan nyoma uruemru ghwologhwolo ọwan. Ihworho buebun i guọlọre ne dje uruemru ghwologhwolo rẹn aye. Jesu nọ tare: “Are i rhe tiobọnẹ, ihworho ni ne ji tiobọnu rẹn are. Aye ine rhie omamọ ovwanvwọn rhẹ agada are, ra dabu hiẹn, re kpogho kugbe, rọ jeghwai gbephe. Fọkime aruẹ ovwanvwọn are i ha vwanvwọn rẹn awọrọ, ọrana ya na ji ha vwanvwọn rẹn are.” (Luke 6:38) E rheri taghene o rhiẹ ihworho ephian yi ne vwo omamerhomẹ kpahen uruemru ghwologhwolo ọwa-an, ọrẹn, aye i rha kpahenrhọ ye, ọdaremẹro aye ọnọ sabu lẹrhẹ awọrọ ji vwo uruemru ghwologhwolo. Omarana rhe tiobọnẹ, sẹ ihworho i vwo ọdaremẹro kpahiẹn yanghene aye e  vwo-o. Ọgbọ owu re dje uruemru ghwologhwolo phia ọnọ sabu lẹrhẹ ekwakwa irhorhomu buebun homaphia.

16. Me yo no mwu ọwan rhiẹ ihworho ghwologhwolo?

¹⁶ Itiọrurhomẹmro, ihworho ghwologhwolo i vwe tiobọnẹ rhẹ ẹhẹn taghene ana rharhumu kwosa rẹn aye-e. Jesu o vwo ọnana rhẹ ẹhẹn ọke rọ ta: “Wa rha riorẹ, ha use rẹn ivwiegbere na, eri krabọ, ikpolo, eri tuẹro; oma nẹ ọnọ merhuọn, fọkime aye e vwo oborẹ aye ina ha kwosa wẹ-ẹn.” (Luke 14:13, 14) Baibol na ọrhọ ta: “Ohworho ro tiobọnẹ ghwologhwolo ọnọ mẹrẹn ebrurhọ.” Ọbo ijoro owu nọ tare: “Omamerhomẹ ọ havwiẹ rẹn ohworho ro dje arodọmẹ rẹn ovwiegbere.” (Prov. 22:9; Ps. 41:1) Itiọrurhomẹmro, oma ọnọ ghini merhen ọwan erhe tiobọnu rẹn awọrọ.

17. Aruẹ uruemru ghwologhwolo ego yi na yẹ ọwan omamerhomẹ?

¹⁷ Ọke i Paul ọ rionbọrhọ ẹmro i Jesu taghene “Omamerhomẹ ọ havwiẹ harẹn ohworho ro tiobọnẹ ghwẹ ọrẹ a yẹre,” Paul ọ vwọ ta kpahen uruemru re tiobọnẹ ekwakwa ugboma rẹn awọrọ ọvo-o, ukpomaran ọ ji ta kpahen ọrẹ a ha urhebro, ọkpọvi ọrhẹ userhumu rẹn ihworho ri vi guọliẹ. (Acts 20:31-35) Nyoma ẹmro ọrhẹ udje, ọnyikọ Paul no yonirin ọwan taghene o fori na ha ọke ọwan, omẹgbanhon, ẹguọlọ ọrhẹ oborẹ e vwori ha userhumu rẹn awọrọ.

18. Me yẹ egba irherhe i ta kpahen uruemru ghwologhwolo?

¹⁸ Ihworho re yono kpahen uruemru ituakpọ i tare taghene oma ọ merhen ihworho re tiobọnẹ ghwologhwolo. Ẹbe owu nọ tare taghene “oma ọ merhen ihworho buebun orhianẹ aye i ruiruo esiri rẹn awọrọ.” Egba irherhe i ji ta taghene arha ha userhumu rẹn awọrọ ọ lẹrhẹ ohworho vwo omamerhomẹ ọrhẹ efikparobọ. Omarana, aye na ta taghene ihworho i homakpahontọre wian rẹn awọrọ neneyo oma aye ọ sasa, nẹ oma ọ ji merhen aye. Ọnana o vwo gbe ọwan unu-u, nime Ọmemama ọwan Jehova ọ tariẹ bi ne.—2 Tim. 3:16, 17.

19, 20. Mesoriẹ o fo ne wu rhe vwo uruemru ghwologhwolo?

¹⁹ Ọnọ sabu rhiẹ oborẹ ọ benren re ne vwo uruemru ghwologhwolo uvwre ihworho ri vwo ufiuvwele, ra jeghwai ha edamẹ aye karo. Ọrẹn, Jesu ọ tare taghene irhi eva ri mai ghanren yẹ ọrẹ ene vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova rhẹ ọsoso ọmudu, ugboma, iroro, ọrhẹ omẹgbanhon ọwan jeghwai vwo ẹguọlọ ereva ọwan jerẹ oma ọwan. (Mark 12:28-31) Jerẹ oborẹ e yono ne, ihworho ri vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova na hẹrokelie. Jehova ọrhẹ i Jesu e tiobọnẹ rẹn ihworho. Aye i ji guọlọ ne ru omaran. Arha damoma re ne dje uruemru ghwologhwolo phia rẹn Osolobrugwẹ ọrhẹ ereva ọwan, ana sabu họghọ rẹn i Jehova jeghwai rhua erere vwe awọrọ ọrhẹ oma ọwan.

²⁰ E rheri taghene o fori na damoma tiobọnu rẹn awọrọ maido imizu ukoko na. (Gal. 6:10) We rhe ru omaran ọke ephian, ene vwo ọdaremẹro ọrhẹ ẹguọlọ kpahuọn, oma nọ nọ ji merhuọn. Proverbs 11:25 ọrhọ ta: “Kohworho kohworho rọ ha userhumu rẹn awọrọ ono fikparobọ, kohworho kohworho rọ rhọnrhuọn awọrọ oma ọnọ ji mẹrẹn omẹrhuọnrhuọn.” Itiọrurhomẹmro, ana sabu dje uruemru ghwologhwolo ọrhẹ uruemru esiri phia uvuẹn erhirhiẹ ọrhẹ izede sansan uvuẹn iruo Uvie na ọrhẹ akpenyerẹn ọwan, ana jeghwai mẹrẹn erere buebun. Urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana ọnọ ta kpahen ezẹko usuẹn izede enana.