Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Kau Foaki Nima-Homó ko e Kakai Fiefia

Ko e Kau Foaki Nima-Homó ko e Kakai Fiefia

“‘Oku ‘i ai ‘a e fiefia . . . ‘i he foaki atú.”​—NGĀ. 20:35.

HIVA: 16, 14

1. Ko e hā ‘okú ne fakamo‘oni‘i ‘oku nima-homo ‘a Sihová?

NA‘E ‘i ai ha taimi ‘a ia na‘e toko taha faka‘aufuli ai ‘a Sihova. Na‘á ne fili leva ke foaki ‘a e me‘a‘ofa ko e mo‘uí ki ha ngaahi me‘amo‘ui ‘atamai‘ia ‘i hēvani pea ‘i he māmaní. “Ko e ‘Otua fiefiá,” ‘a Sihova, ‘okú ne sai‘ia ke foaki ‘a e ngaahi me‘a lelei. (1 Tīm. 1:11; Sēm. 1:17) Pea koe‘uhi ‘oku fiema‘u ‘e Sihova ke tau fiefia mo kitautolu foki, ‘okú ne ako‘i kitautolu ke tau nima-homo.​—Loma 1:20.

2, 3. (a) Ko e hā ‘oku tau fiefia ai ‘i he taimi ‘oku tau nima-homo aí? (e) Ko e hā te tau ako ‘i he kupu ko ení?

2 Na‘e ngaohi ‘e he ‘Otuá ‘a e tangatá ‘i hono ‘īmisí. (Sēn. 1:27) ‘Oku ‘uhinga ení na‘e fakatupu kitautolu ‘e Sihova fakataha mo e ngaahi ‘ulungaanga ‘okú ne ma‘ú. Ke fiefia mo‘oni pea ma‘u ‘a e tāpuaki ‘a Sihová, ‘oku fiema‘u ke tau muimui ‘i he‘ene fa‘ifa‘itaki‘angá. ‘Oku fiema‘u ke tau mahu‘inga‘ia ‘i he kakai kehé pea hoko ko e kau foaki nima-homo. (Fil. 2:3, 4; Sēm. 1:5) Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhí na‘e ngaohi kitautolu ‘e Sihová ke tau pehē. Neongo ‘oku tau ta‘ehaohaoa, ‘e lava ke tau fa‘ifa‘itaki kia Sihova pea hoko foki ‘o nima-homo.

3 Te tau lāulea he taimí ni ki ha ngaahi lēsoni ‘oku ako‘i mai ‘e he Tohi Tapú fekau‘aki mo e nima-homó. Te tau ako ki he ‘uhinga ‘oku hōifua ai ‘a Sihova ‘i he taimi ‘oku tau nima-homo aí. Te tau ako foki ai ki he anga hono tokoni‘i kitautolu ‘e he nima-homó ke fai ‘a e ngāue kuo ‘omai ‘e Sihova ke tau faí mo e ‘uhinga ‘oku tau fiefia ai ‘i he‘etau nima-homó. Pea te tau lāulea ki he ‘uhinga ‘oku totonu ai ke hokohoko atu ‘etau nima-homó.

HŌIFUA ‘A SIHOVA ‘I HE‘ETAU NIMA-HOMÓ

4, 5. Kuo anga-fēfē ‘a e nima-homo ‘a Sihova mo Sīsuú, pea ko e hā ‘oku totonu ai ke tau fa‘ifa‘itaki kiate kinauá?

4 ‘Oku fiema‘u ‘e Sihova ke tau fa‘ifa‘itaki kiate ia, ko ia ‘okú ne fiefia ‘i he taimi ‘oku tau nima-homo aí. (‘Ef. 5:1) ‘Oku fiema‘u foki ‘e Sihova ke fiefia ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá. ‘Oku tau ‘ilo‘i ení he na‘á ne ngaohi kitautolu ‘i ha founga fakaofo pea ngaohi hotau māmani faka‘ofo‘ofá mo e me‘a kotoa pē ‘i aí ke tau fiefia ai. (Saame 104:24; 139:13-16) Ko ia ‘oku tau fakalāngilangi‘i ‘a Sihova ‘i he taimi ‘oku tau feinga ai ke ‘ai ‘a e ni‘ihi kehé ke nau fiefiá.

5 ‘Oku tau toe fa‘ifa‘itaki kia Sīsū, ‘a ia na‘á ne fokotu‘u ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga haohaoa ‘o e founga ‘e lava ke hoko ai ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘o nima-homó. Na‘á ne pehē: “Ko e Foha ‘o e tangatá, na‘e ‘ikai ha‘ú ke tauhi fakasevāniti ki ai, ka ke ngāue fakasevāniti pea ke foaki ‘ene mo‘uí ko ha huhu‘i ko e fetongi ‘o e tokolahi.” (Māt. 20:28) Pea na‘e fakalototo‘a‘i ‘e he ‘apositolo ko Paulá ‘a e kau Kalisitiané: “Tauhi ‘a e fakakaukau fakae‘atamai ko ‘ení ‘iate kimoutolu ‘a ia foki na‘e ‘ia Kalaisi Sīsuú . . . Na‘á ne fakamasivesiva‘i ‘a ia tonu peá ne hoko ‘o hangē ko ha tamaio‘eiki.” (Fil. 2:5, 7) Ko ia ‘e lava ke tau ‘eke hifo, ‘‘E lava ke u muimui ke toe ofi ange ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Sīsuú?’​—Lau ‘a e 1 Pita 2:21.

6. Ko e hā na‘e ako‘i mai ‘e Sīsū ‘i he talanoa ki he Samēlia anga-fakakaungā‘apí? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

6 ‘Oku hōifua ‘a Sihova ‘i he taimi ‘oku tau muimui ai ‘i he fa‘ifa‘itaki‘anga haohaoa na‘á ne fokotu‘u mo Sīsū kiate kitautolú. ‘Oku tau fai eni ‘i he‘etau mahu‘inga‘ia ‘i he kakaí pea kumi ki ha ngaahi founga ke tokoni‘i kinautolu. Na‘e fakahaa‘i ‘e Sīsū ‘a e mahu‘inga ‘o e me‘á ni ‘i he‘ene fai ha talanoa fekau‘aki mo e Samēlia anga-fakakaungā‘apí. (Lau ‘a e Luke 10:29-37.) Na‘á ne ako‘i ki hono kau muimuí kuo pau ke nau tokoni ki he ni‘ihi kehé, ‘o tatau ai pē pe ko hai kinautolu pe ko fē feitu‘u ‘oku nau ha‘u mei aí. ‘Okú ke manatu‘i ‘a e ‘uhinga na‘e fai ai ‘e Sīsū ‘a e talanoa ko iá? Ko hono ‘uhingá he na‘e ‘eke ange kiate ia ‘e ha tangata Siu: “Ko hai mo‘oni ‘a hoku kaungā‘apí?” Ko e tali ‘a Sīsuú ‘oku ako‘i mai ai ‘i he hangē ko e Samēliá, kuo pau ke tau nima-homo ‘o kapau ‘oku tau loto ke fakahōifua‘i ‘a Sihova.

7. ‘Oku anga-fēfē ‘etau fakahāhā ‘oku tau tui ko e founga ‘a Sihova ki hono fai ‘o e ngaahi me‘á ‘oku lelei tahá? Fakamatala‘i.

7 Ko e toe ‘uhinga ‘e taha ke hoko ai ‘o nima-homó ‘oku felāve‘i ia mo e me‘a na‘e hoko ‘i he ngoue ‘o ‘Ītení. Na‘e taukave‘i ‘e Sētane ‘e fiefia ange ‘a ‘Ātama mo ‘Ivi kapau te na talangata‘a kia Sihova peá na fakakaukau pē kiate kinaua. Na‘e siokita ‘a ‘Ivi peá ne loto ke hoko ‘o hangē ko e ‘Otuá. Na‘e siokita ‘a ‘Ātama peá ne loto ke fakahōhō‘ia‘i ‘a ‘Ivi ‘o laka ange ia ‘i he‘ene loto ke fakahōifua‘i ‘a e ‘Otuá. (Sēn. 3:4-6) Ko e olá na‘e fakatu‘utāmaki. ‘Oku hā mahino, he‘ikai lava ke fiefia ha taha ‘i he‘ene siokitá. Ka ‘i he taimi ‘oku tau ta‘esiokita ai mo nima-homó, ‘oku tau fakahaa‘i ai ‘oku tau tui ko e founga ‘a Sihova ki hono fai ‘o e ngaahi me‘á ‘oku lelei tahá.

FAI ‘A E NGĀUE KUO ‘OMAI ‘E HE ‘OTUÁ KE TAU FAÍ

8. Ko e hā na‘e totonu ai ke fakakaukau ‘a ‘Ātama mo ‘Ivi fekau‘aki mo e ni‘ihi kehé?

8 Neongo ko ‘Ivi pē mo ‘Ātama na‘á na ‘i he ngoue ‘o ‘Ītení, na‘e totonu ke na fakakaukau fekau‘aki mo e ni‘ihi kehé. Ko e hā hono ‘uhingá? Na‘e ‘oange ‘e Sihova ‘a e ngāue ke na fai. Na‘á ne tala ange ke na fakafonu ‘a e māmaní ‘aki ‘ena fānau pea ngaohi ia ko ha palataisi. (Sēn. 1:28) Na‘e totonu ke loto ‘a ‘Ātama mo ‘Ivi ke fiefia ‘ena fānau ‘i he kaha‘ú, hangē pē ko e loto ‘a Sihova ke nau fiefia kotoá. Te nau ngāue fakataha kātoa ke ‘ai ‘a e māmaní kotoa ko ha palataisi. ‘E hoko ia ko ha fu‘u ngāue lahi!

9. Ko e hā na‘e mei fiefia ai ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá lolotonga ‘enau ‘ai ‘a e māmaní ke hoko ko ha palataisí?

9 ‘E fiema‘u foki ‘a e fa‘ahinga haohaoa ‘o e tangatá ke nau ngāue vāofi mo Sihova koe‘uhí ke ngaohi ‘a e māmaní ko ha palataisi pea fakahoko ‘a hono finangaló. ‘I he foungá ni, te nau hū ai ki hono mālōlō‘angá. (Hep. 4:11) Sioloto atu ki he fiemālie mo e fiefia ne mei hoko ‘i he ngāue ko ení! Na‘e mei tāpuaki‘i lahi kinautolu ‘e Sihova ‘i he‘enau ta‘esiokita mo tokanga ki he ni‘ihi kehé.

10, 11. Ko e hā te ne tokoni‘i kitautolu ke malanga mo ngaohi ākongá?

10 ‘I he ‘ahó ni, kuo ‘omai ‘e Sihova ha ngāue makehe ke tau fai. ‘Okú ne fiema‘u mai ke tau malanga mo ngaohi ākonga. Ke fai ‘a e ngāué ni, ‘oku fiema‘u mo‘oni ke tau tokanga ki he kakaí. Ko hono mo‘oní, ‘e lava ke tau hanganaki fai ‘a e ngāué ni ‘o kapau pē ‘oku tau ma‘u ‘a e fakaue‘iloto totonú: Ko e ‘ofa kia Sihova mo e ‘ofa ki he kakaí.

11 Na‘e pehē ‘e Paula ko ia mo e kau Kalisitiane kehe ‘i he ‘uluaki senitulí na‘a nau hoko ko e ‘kaungāngāue ‘o e ‘Otuá’ koe‘uhí na‘a nau malanga mo ako‘i ‘a e mo‘oní ki he kakaí. (1 Kol. 3:6, 9) ‘I he ‘ahó ni, ko kitautolu foki ‘e lava ke tau hoko ko e ‘kaungāngāue ‘o e ‘Otuá’ ‘aki hono foaki nima-homo atu hotau taimí, iví, mo e ngaahi me‘a fakamatelié ke fai ‘a e ngāue fakamalanga kuo ‘omai ‘e he ‘Otuá kiate kitautolú. Ko ha lāngilangi lahi mo‘oni ia!

Ko hono tokoni‘i ha taha ke ne ‘ilo ‘a e mo‘oní te ne ‘ai koe ke ke fiefia lahi (Sio ki he palakalafi 12)

12, 13. Ko e hā te ke pehē ko e ngaahi pale ia ‘o e ngaohi ākongá?

12 Ko e foaki nima-homo atu hotau taimí mo e iví ‘i he‘etau malangá mo e faiakó ‘oku ‘omai ai ‘a e fiefia lahi. Ko e lau ia ‘a e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine tokolahi ‘a ia kuo nau ma‘u ‘a e faingamālie ke fai ha ngaahi ako Tohi Tapu. ‘Oku tau fiefia lahi ‘i he sio ki he loto-māfana ‘etau kau akó ‘i he‘enau mahino‘i ‘a e me‘a ‘oku lava ke ako‘i mai ‘e he Tohi Tapú, fakatupulekina ‘a e tui mo‘oni, fai ‘a e ngaahi liliu ‘i he‘enau mo‘uí, pea kamata talanoa ki he ni‘ihi kehé fekau‘aki mo e me‘a ‘oku nau akó. Na‘e fiefia lahi foki mo Sīsū ‘i he “foki fiefia mai” ‘a e kau malanga ‘e toko 70 na‘á ne fekau‘i atu koe‘uhi ko e ngaahi hokosia lelei na‘a nau ma‘ú.​—Luke 10:17-21.

13 Ko hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine takatakai ‘i he māmaní ‘oku nau fiefia ‘i he‘enau sio ki he anga hono tokoni‘i ‘e he pōpoaki ‘i he Tohi Tapú ‘a e kakaí ke fakalakalaka ‘enau mo‘uí. Ko e fakatātaá, na‘e loto ha finemui te‘eki mali ko Anna ke ne fai ha me‘a lahi ange ma‘a Sihova. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) Ko ia na‘á ne hiki ki ha feitu‘u ‘i ‘Iulope Hahake ‘oku fiema‘u ki ai ha kau malanga tokolahi ange. Na‘á ne tohi: “‘Oku lahi ‘a e ngaahi faingamālie ke fai ha ngaahi ako Tohi Tapu ‘i heni, pea ‘oku ou sai‘ia ‘aupito ai. ‘Oku ‘omai kiate au ‘i he‘eku ngāué ‘a e fiefia lahi. ‘I he‘eku a‘u ki ‘apí, ‘oku ‘ikai ha taimi ke u tokangataha pē kiate au. ‘Oku ou fakakaukau fekau‘aki mo e fa‘ahinga ‘oku ou ako mo iá​—ki he‘enau ngaahi palopalemá mo e loto-mo‘uá. ‘Oku ou kumi ki ha ngaahi founga ‘aonga ke fakalototo‘a‘i mo tokoni‘i ai kinautolu. Pea kuó u hoko ‘o tuipau ‘‘oku ‘i ai ‘a e fiefia lahi ange ‘i he foaki atú ‘i he ma‘u maí.’”​—Ngā. 20:35.

‘I he‘etau ‘a‘ahi ki he ‘ū ‘api ‘i hotau feitu‘u ngāué, ‘oku tau ‘oatu ai ki he kakaí ha faingamālie ke nau fanongo ki he pōpoaki ‘o e Pule‘angá (Sio ki he palakalafi 14)

14. ‘E lava fēfē ke ke fiefia ‘i he malangá neongo kapau ‘oku ‘ikai ke fanongo ‘a e kakaí?

14 Neongo kapau ‘oku ‘ikai ke fanongo mai ‘a e kakaí ki he‘etau malangá, ‘e lava ke tau fiefia koe‘uhí ‘oku tau ‘oange kiate kinautolu ha faingamālie ke nau fanongo ki he ongoongo leleí. ‘Oku ‘amanekina mai ‘e Sihova ke tau fai ‘a e me‘a tatau mo ia na‘á ne fiema‘u ke fai ‘e ‘Isikelí: “Kuo pau ke ke lea‘aki ‘a ‘eku ngaahi leá kiate kinautolu, pe te nau fanongo pe ‘ikai.” (‘Isi. 2:7; ‘Ai. 43:10) Ko ia tatau ai pē pe ko e hā ‘a e tali ‘a e kakaí, ‘oku fakamahu‘inga‘i ‘e Sihova ‘etau ngaahi feingá. (Lau ‘a e Hepelū 6:10.) Na‘e pehē ‘e ha tokoua fekau‘aki mo ‘ene ngāue fakafaifekaú: “Kuo tau tō, fu‘ifu‘i, pea lotu ‘i he ‘amanaki ‘e ‘ai ‘e Sihova ke tupu ‘a e mahu‘inga‘iá.”​—1 Kol. 3:6.

FOUNGA ‘E LAVA KE TAU HOKO AI ‘O FIEFIÁ

15. ‘Oku totonu ke tau toki nima-homo pē kapau ‘oku hounga‘ia ‘a e kakaí ‘iate kitautolu? Fakamatala‘i.

15 ‘Oku fiema‘u ‘e Sīsū ke tau nima-homo koe‘uhí ‘oku ‘ai ai ke tau fiefia. ‘I he‘etau nima-homó, ‘e nima-homo mai ai ‘a e kakai tokolahi. Ko ia ‘okú ne fakalototo‘a‘i kitautolu: “Hanganaki foaki, pea ‘e foaki atu ‘a e kakaí kiate kimoutolu. Te nau huhua atu ha fua lahi ki homou fungá, ‘o lolo hifo, ‘o lulu fakataha, pea fonu mahuohua. He ko e me‘afua ‘oku fai ‘aki ho‘omou fuá, te nau fua mai ‘aki kimoutolu.” (Luke 6:38) Ko e mo‘oni, ‘i ho‘omou nima-homó, he‘ikai ke hounga‘ia ai ‘a e kakai kotoa pē. Kae tatau ai pē pe ‘oku ‘ikai te nau fai pehē, hanganaki foaki. ‘Oku ‘ikai ‘aupito te mou ‘ilo‘i ‘a e me‘a lahi ‘e lava ke mou fai ‘i ha fo‘i ngāue nima-homo pē ‘e taha.

16. Ko hai ‘oku totonu ke tau nima-homo ki aí, pea ko e hā hono ‘uhingá?

16 Ko e mo‘oni ko e kakai nima-homó ‘oku ‘ikai te nau foaki koe‘uhí ‘oku nau ‘amanekina ke ma‘u mei ai ha me‘a. Na‘e pehē ‘e Sīsū “‘I ha‘o fai ha kātoanga kai, fakaafe‘i ‘a e masivá, ‘a e mamateá, ‘a e heké, ‘a e kuí; pea te ke fiefia ai, koe‘uhí he ‘oku ‘ikai ha‘anau me‘a ke totongi fakafoki atu kiate koe.” (Luke 14:13, 14) ‘Oku toe fakahaa‘i ‘i he Tohi Tapú: “Ko e tokotaha nima-homó ‘e faitāpuekina,” pea “Fiefia ē ko ha taha ‘okú ne fakahāhā ‘a e faka‘atu‘i ki he tokotaha mā‘ulaló.” (Pal. 22:9; Saame 41:1) ‘Oku totonu ke tau nima-homo koe‘uhí ‘oku tau loto mo‘oni ke tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé.

17. Ko e hā ha ngaahi me‘a ‘e lava ke tau foaki te ne ‘ai kitautolu ke tau fiefia?

17 ‘I hono hiki ‘e Paula ‘a e lea ‘a Sīsū “‘oku ‘i ai ‘a e fiefia lahi ange ‘i he foaki atú ‘i he ma‘u maí,” na‘e ‘ikai te ne talanoa pē fekau‘aki mo hono foaki ‘o e ngaahi me‘a fakamatelié. ‘E lava foki ke tau ‘oange ki he kakaí ha fakalototo‘a, fale‘i mei he Tohi Tapú, mo ha tokoni ‘aonga. (Ngā. 20:31-35) ‘I he me‘a na‘e lea‘aki mo fai ‘e Paulá, na‘á ne ako‘i mai ai ‘a e mahu‘inga ke foaki nima-homo atu hotau taimí, hotau iví, ‘etau tokangá, mo ‘etau ‘ofá.

18. Ko e hā ‘a e lau ‘a e kau fakatotolo tokolahi fekau‘aki mo e hoko ‘o nima-homó?

18 Ko e kau fakatotolo ‘oku nau ako ki he tō‘onga ‘a e tangatá kuo nau ‘ilo foki ko e foakí ‘okú ne ‘ai ‘a e kakaí ke nau fiefia. Fakatatau ki ha kupu ‘e taha, ‘oku pehē ai ‘e he kakaí ‘oku nau ongo‘i fiefia lahi ange hili ‘enau fai ‘a e ngaahi me‘a lelei ma‘á e ni‘ihi kehé. ‘Oku pehē ‘e he kau fakatotoló ‘i he‘etau tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé, ‘oku tau ongo‘i ai ko ‘etau mo‘uí ‘oku ‘i ai hono taumu‘a mo hono ‘uhinga. Ko ia ‘oku fakahu‘unga ai ‘e he kau mataotao ‘e ni‘ihi ‘oku fai ‘e he kakaí ‘a e ngāue polé ke nau hoko ai ‘o mo‘ui lelei ange mo fiefia ange. Ko e mo‘oni, ko e me‘a kuo nau ‘iló ‘oku ‘ikai ke tau ‘ohovale ai, koe‘uhí ko hotau Tokotaha-Fakatupu ‘ofá, ‘a Sihova, ‘okú ne folofola ma‘u pē ko e foakí ‘okú ne ‘ai kitautolu ke tau fiefia.​—2 Tīm. 3:16, 17.

HOKOHOKO ATU ‘A E NIMA-HOMÓ

19, 20. Ko e hā ‘okú ke loto ai ke ke nima-homó?

19 ‘I he tokanga ‘a e kakai takatakai ‘iate kitautolú kiate kinautolu peé, ‘oku lava ke faingata‘a ‘a e hokohoko atu ‘a e nima-homó. Ka na‘e fakamanatu mai ‘e Sīsū ko e ongo fekau lalahi tahá ko e ‘ofa kia Sihova ‘aki hotau lotó, mo‘uí, ‘atamaí mo e mālohí kotoa pea ke ‘ofa ki hotau kaungā‘apí ‘o hangē pē ko ‘etau ‘ofa kiate kitautolú. (Mk. 12:28-31) Kuo tau ako ‘i he kupú ni ko e fa‘ahinga ‘oku ‘ofa kia Sihová ‘oku nau fa‘ifa‘itaki kiate ia. Ko Sihova mo Sīsuú ‘okú na fakatou nima-homo. ‘Okú na fakalototo‘a‘i mai ke tau muimui ‘i he‘ena fa‘ifa‘itaki‘angá, koe‘uhí ‘okú na ‘ilo‘i ‘e ‘ai ‘e he me‘á ni ke tau fiefia mo‘oni. Kapau ‘oku tau nima-homo ‘i he me‘a ‘oku tau fai ma‘á e ‘Otuá mo hotau kaungā‘apí, te tau fakalāngilangi‘i ai ‘a Sihova pea te tau ma‘u ‘aonga ai mo e ni‘ihi kehé.

20 Ko e mo‘oni ‘okú ke ‘osi fai ho‘o lelei tahá ‘i he hoko ‘o nima-homo mo tokoni ki he ni‘ihi kehé, tautefito ki ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. (Kal. 6:10) Kapau ‘e hokohoko atu ho‘o fai peheé, ‘e hounga‘ia ‘a e kakaí ‘iate koe mo ‘ofa‘i koe, pea te ke hoko ai ‘o fiefia. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “Ko e tokotaha nima-homó ‘e lakalakaimonū, pea ‘ilonga ‘a ia ‘okú ne fakaivifo‘ou ‘a e ni‘ihi kehé ‘e fakaivifo‘ou ia.” (Pal. 11:25) ‘I he‘etau mo‘uí mo e ngāue fakafaifekaú, ‘oku lahi ai ‘a e ngaahi founga ‘e lava ke tau foaki ta‘esiokita ai ‘o anga-lelei mo nima-homo. Te tau talanoa ki he ni‘ihi ‘o e ngaahi founga ko ení ‘i he kupu hono hokó.

^ pal. 13 Kuo liliu ‘a e hingoá.