Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Nyo ilar inyang’ cuu?

Nyo ilar inyang’ cuu?

“Ng’atu ma loko lembe ma fok’ewinjo ngo, en e lem ma kite mbe man lewic ire.”​RIE. 18:13.

WER: 12695

1, 2. (a) Wan ceke wacikara nitimo ang’o, man pirang’o? (b) I thiwiwec maeni, wabiponjo ang’o?

WAN ceke wacikara nitimo kero pi niluro cuu i rwonglembe ma wasomo kunoke ma wawinjo, kara watund ning’eyo ka nyo etie andha kumeca. (Rie. 3:21-23; 8:4, 5) Kan ungo, Sitani ku ng’om pare gicopo nyotho paru mwa yot yot. (Ef. 5:6; Kol. 2:8) Pieno, kara wang’ei lembe ma tap, wacikara nilar ng’io cuu i lembang’eya ma wanwang’u. Lembrieko 18:13 uyero kumae: “Ng’atu ma loko lembe ma fok’ewinjo ngo, en e lem ma kite mbe man lewic ire.”

2 I thiwiwec maeni, wabineno nia pirang’o ecopo bedo iwa tek ninyang’ cuu i lembang’eya ma wanwang’u, man ning’eyo lembene ma tap. Wabineno bende cik mir ukungu mi Biblia, man lapor ma bikonyowa niluro i lembe cuu.

KUD IYII “LEMBE CEKE” NGBAKU

3. Pirang’o wacikara nitio ku cik mir ukungu ma nwang’ere i Lembrieko 14:15? (Nen cal mir acaki.)

3 Tin eni, lembang’eya bewok i ayi dupa dit. Moko bewok nikadhu kud i Internet, televizio, radio, man i ayi mange de. Bende, jurimbwa copo koro iwa lembe moko m’ukadhu, kunoke gicopo ore iwa i e-mail, man i mesaj. Saa moko, wacopo nwang’u lembang’eyane wi wadi wi wadi. Pieno, ubekwayu wabed ku wang’wa lee mandha. Ecicopere nia jurimbwa uore iwa pi rac ungo, re dhanu moko tie ma ginyayu lem ndra akakaka. Dong’ cik ma kani mir ukungu mi Biblia ma copo konyowa niluro cuu i lembe ma wawinjo? Lembrieko 14:15 uwacu kumae: “Ng’atu ma cobo yio lembe ceke kubang’e kubang’e; ento won pidoic neno i woth pare cu.”

4. Jufilipi 4:8, 9 copo konyowa nenedi nilondo gin ma wabesomo, man pirang’o pire tie tek nia wang’ei rwonglembe mandha? (Nen bende sanduku ma thiwie tie “ Jamtic moko ma konyowa ninwang’u lembang’eya ma beco.”)

4 Kara wamak yub ma cuu, ubekwayu wajengara iwi lembe m’utie mandha. Pieno, wacikara nilondo cuu gin ma wabesomo. (Som Jufilipi 4:8, 9.) Kud wanyoth saa mwa nisomo lembe i kusika ma cuu ngo mir Internet, kunoke nisomo mesaj ma tung’ tung’ m’ubemewo awiu mi lembe moko. Asagane wacikara nikoyara magwei ku mondo i kusika mir Internet mi ju m’ujai i kum yioyic. Pilembe gibemito gikwii yioyic mi dhanu pa Mungu man ginyoth lemandha. I andha, rwonglembe mi vupo ketho jumaku yub ma rac. Pieno, kud ipar nia rwonglembe mi ndra copo timi nedi ngo.​—1 Tim. 6:20, 21.

5. Julib apar gidwogo ku rapor ma kani, man raporne ubedo ku matoke ma kani iwi nyithindho mir Israel?

5 Lembakora mi ndra copo bedo kud adwogi ma rac. Ku lapor, i rundi pa Musa, julib 12 gicidh gilibo Ng’om mi lembang’ola. Ju apar m’i kindgi udwogo ku rapor ma rac. (Wel 13:25-33) Gimedo kor lembe lee, uketho ndiri umaku nyithindho mir Israel, man cwinygi utur. (Wel 14:1-4) Pirang’o? Saa moko nyo Juisrael giparu nia lembe ma giwinjo utie lemandha, pilembe julib apar zoo uyero lem ma rom. Pieno, gikwero niwinjo rapor ma cuu ma julib ario gimio iwi Ng’om mi lembang’ola. (Wel 14:6-10) Kakare nikenyang’ cuu, man nigeno Yehova, nyithindho mir Israel giyio lembe mi ndra ngbaku.

6. Ka wawinjo rwonglembe ma cuu ngo iwi dhanu pa Yehova, pirang’o ukwayu ngo cwinywa utur?

6 Wacikara nibedo ku wang’wa asagane tek wawinjo rwonglembe moko iwi dhanu pa Yehova. Poi nia Biblia ulwong’o Sitani ma jakwor mwa nia “jagob utumegwa.” (Nyu. 12:10) Yesu ular upoyowa nia judegi mwa “gibiyero gin ma rac ma kwonde tung’ tung’” i kumwa. (Mat. 5:11) Tek wawil ungo ku poyowic maeno, cwinywa bitur ungo ka wawinjo rwonglembe ma reco iwi dhanu pa Yehova.

7. I wang’ nioro e-mail kunoke mesaj moko ni jumange, wacikara nilar penjara ku penji ma kani?

7 Nyo ibed imaru nioro e-mail man mesaj ni jurimbi? Kan inwang’u rwonglembe moko m’uwok ma nyen, kunoke iwinjo lembe moko m’unyeng’i lee, nyo ibed imito imewe ndhu ndhu ni jumange? I wang’ nioro lembang’eya m’inwang’u ni jumange, kepenjiri kumae: ‘Nyo ang’eyo nia rwonglembe maeni tie lemandha? Nyo anyang’ i ie cuu?’ Kan ungo, icopo moyo ndra. Pieno, kan ing’eyo ngo rwonglembe moko cuu, kud iore ni jumange. Weye cen!

8. Judhogwa mi ng’om moko gitimo lembang’o? Man m’umbe ng’eyo wacopo konyogi nenedi?

8 Ariti mange de nuti ma wacopo nwang’ara ko ka wabeoro mesaj ma wanwang’u ndhu ndhu ni jumange. I ng’om moko, jucero tic mwa; i ng’om mange ke jukwere akwera ma zoo. Judegi mwa ma ginwang’iri i ng’om ma kumeno gicopo mewo rwonglembe moko pi ninyayu lworo i iwa, kunoke kara kud wagenara i kindwa. Ku lapor, i ng’om ma jubed julwong’o con Union soviétique, bapolisi ma timo i amung’ ma julwong’ogi KGB, gimewo rwonglembe moko nia umego ma gitie ku rwom gicibo dhanu pa Yehova. * Re lembe mi can utie nia, umego ma dupa giyio rwonglembe maeno mi vupo, man giweko dilo pa Yehova. Ju ma pol m’i kindgi udwogo i dilo, ento jumange gidwogo ngo nitundo tin. Giweko rwonglembe maeno mi vupo unyotho yioyic migi. (1 Tim. 1:19) Dong’ wan wacopo timo ang’o kara kud wanwang’ara ku kit lembe ma rac maeno? Kud wanyai rwonglembe mi ndra, kunoke ma wang’eyo cuu ngo. Kud wayii lembe ceke ma wawinjo ngbaku. Ento ukwayu watim kero ninyang’ i igi cuu.

RWONGLEMBE MA MOKO UREM

9. Ang’o ma copo ketho ebedo tek ninwang’u rwonglembe ma cuu?

9 Saa moko, rwonglembe ma wawinjo bebedo ma thenge moko re m’utie lemandha. Mange ke nwang’u jukoro kpo ngo. Eno ketho ebedo tek ning’eyo ka nyo etie lemandha. Wacopo yio ngo lembakora ma thenge moko re m’utie lemandha! Dong’ wacopo timo ang’o kinde ma jukoro iwa kit lembe ma kumeno?​—Ef. 4:14.

10. Pirang’o Juisrael ma yo reto giyenyo gikied i dhu umego migi, man lembang’o m’uranyu lwinyne?

10 I rundi pa Yocuwa, lembe m’ugam unwang’u nyithindho mir Israel ma gibino yo reto mi kulo Yordan, copo mio iwa ponji ma pire tek akeca. (Yoc. 22:9-34) Giwinjo nia Juisrael ma yo nyangu mi kulo Yordan gigiero pemblam ma dit i dhu kulone. Eno ubino lemandha, re jukoro lembene kpo ngo. Lembuno uketho Juisrael ma yo reto giparu nia umego migi ma yo nyangu gidaru jai ni Yehova, e gicokiri pi nicikiedo i dhoggi. (Som Yocuwa 22:9-12.) Ento i wang’ nicaku lwiny, gioro dhanu moko ukecidh unyang’ cuu i lembe ma jukoro igi. Ju ma juorone giwok ginwang’u nia karaman pemblam ma nyithindho mir Israel ma yo nyangu gigiero, ubino ngo pi nitimo thier ni mungu m’araga. Ento gigiere ebed ni giranyutha kara dhanu ceke unen nia gibetimo ni Yehova. Kepar kite ma mutoro copo nego ko Juisrael ma yo reto, kinde ma gineno nia gicidh gikiedo ngo i dhu umego migi, ento gilar gicidh ginyang’ cuu i lembe ma jukoro igi!

11. (a) Pirang’o jumayu piny pa Mefiboceth? (b) Nwang’u Daudi copo timo ang’o kara kud emai piny pare?

11 Saa moko, jucopo mewo rwonglembe m’ujebere ku ndra i wiwa bende, man lembene copo ton i iwa. Lembuno unwang’u Mefiboceth bende. Ubimo Daudi utimo bero ma lee ni Mefiboceth: emio piny pa Saul ma kwarumire pet ire. (2 Sam. 9:6, 7) Re nindo moko i ng’eye, jukoro rwonglembe ma rac ni Daudi iwi Mefiboceth. Daudi uluro ngo i lembe ma jukoro ire ka nyo utie andha kumeca kunoke ngo, ento emayu piny pa Mefiboceth ceke. (2 Sam. 16:1-4) Kinde ma Daudi udok uweco ku Mefiboceth, enwang’u nia kara etimo kosa ma lee. E edwoko piny pa Mefiboceth moko gire. (2 Sam. 19:24-29) Ka nwang’u Daudi ular unyang’ i lembe cuu, kakare nimaku yub ma vur vur nimakere ku lembe ma jukoro ire ke kpo ngo, nwang’u ebecimayu ngo piny pa Mefiboceth.

12, 13. (a) Yesu utimo ang’o kinde ma dhanu uyero vupo i wie? (b) Wacopo timo ang’o ka ng’atu moko ubepoko vupo ku nyingwa?

12 Iromo timo ang’o ka ng’atu moko ubepoko rwonglembe mi vupo i wii? Yesu giku Yohana ma Jababutisi de ginwang’iri i wang’ lembe ma kumeno. (Som Matayo 11:18, 19.) Yesu utimo ang’o? Ewodho ngo kero pare ceke man enyotho ngo saa pare, pi nikoro ni dhanu nia lembe ma jubepoko ku nyinge utie vupo. Ento eketho cwiny dhanu nia ginyang’ i lembe cuu. Emito nia dhanu giketh wigi i kum lembe m’ebetimo man m’ebeponjo. Eyero kumae: “Rieko doko pwe ni kum tic pare.”​—Mat. 11:19.

13 Wacopo nwang’u ponji ma pire tek akeca niai kud i lapor pa Yesu. Saa moko, jucopo yero lembe ma rac i wiwa, man wacopo lworo nia lembene bicido nyingwa. Ento kit kwo mwa copo nyutho nia watie dhanu ma nenedi i andha. Calu Yesu, wan de timo mwa re ma binyutho nia lembe ma jubemoyo i wiwa m’ujebere ku vupo, utie ngo lemandha.

KUD IJENGIRI I WII GIRI

14, 15. Pirang’o wacikara ngo nijengara iwi rieko mwa giwa?

14 Waai waponjo nia ecopo bedo tek ninwang’u lembe m’utie mandha. M’umedo maeno, watie dhanu ma waleng’ ungo. Ecicopere nia wadaru timo ni Yehova pi oro ma dupa, man watie riek i lembe moko. Bende, dhanu mange copo worowa pilembe wabed wamio paru ma cuu. Nyo eno copo doko ni lembe i dhogwa?

15 Eyo. Waromo caku jengara iwi rieko mwa giwa. Wacopo weko pidoic mwa giwa re m’utel wiwa. Bende waromo caku geno nia wang’eyo lembe moko, kadok wanyang’ ungo ceke ceke i lembene de. Re eno tie ariti ma lee dit! Biblia ubemio iwa cimowang’ ma kamaleng’ nia, kud wajengara iwi rieko mwa giwa.​—Rie. 3:5, 6; 28:26.

16. I lapor maeni, lembang’o m’utimere i restora, man Tom uparu ang’o?

16 Ku lapor, kepar nia dhug’uthieno moko, umego Tom ma tie jadit cokiri m’udaru timo oro dupa i cokiri, ucidho i restora. Kuca, ewok eneno John ma tie bende jadit cokiri, ubedo karacelo ku nyaku moko. Tom uneno gibenambu ma cwinygi kwio, gibeng’ieriri man gibegwakiri. E lworo ugam umaku Tom, man epenjere kumae: ‘Nyo John gilalu gier migi giku dhaku pare? Kan awiya migi ca do?’ Nwang’u i wang’e de Tom uneno lembe ma kumeno utimere. Ka nwang’u ibino Tom, nwang’u iwinjiri nenedi?

17. I lapor maeni, Tom udok unwang’u lembang’o i ng’eye, man ponji ang’o ma wacopo nwang’u i kum lembe maeni?

17 Re kepar nyanok. Kadok Tom ubeparu nia John ucaku bemaru nyaku mange de, nyo enyang’ cuu i lembe ceke? Uthieno ma rom eca, Tom udok ulwong’o John man ewinjo nia karaman nyaku ma gibino nambu kude utie nyamin m’uai bor ubino niliewe. John ginen ungo ku nyamin eno pi oro ma dupa. Calu ma nyamin ne bigalu ngo, John kende re m’ubino ku nyathi saa moko ma gicopo rombo ko kude i restora pi ninambu karacelo. Dhaku pare unwang’u ngo saa mi lubo tokgi. E anyong’a unego Tom pilembe eyero ngo lembe m’ebino paru ni jumange. Eno ubemio iwa ponji ma kani? Kadok wadaru timo ni Yehova pi oro ma dupa de, wacikara nilar nyang’ cuu i lembe moko, pi ning’eyo ka nyo etie kumeca andha.

18. Ang’o ma copo cwaluwa niyio lembe ma rac ma jubeyero ku nying umego mwa?

18 Ecopo bedo bende tek iwa niluro i lembe moko cuu, kan etie lembe m’ulwong’o nying umego moko ma wawinjara ngo kude. Ka wamedara niparu akeca iwi koso winjiri ma ni i kindwa kud umegone, wacopo caku bedo ku jiji i wie. Tek wawinjo lembe moko ma rac ku nyinge, wacopo mito wayii lembuca, kadok gin moko mbe m’unyutho nia etie lemandha de. Eno ubemio iwa ponji ma kani? Ka watie ku pidoic ma rac i kum umego mwa, waromo caku geno vupo ma jubeyero i wigi m’umbe ninyang’ i lembene cuu. (1 Tim. 6:4, 5) Pieno, kud wawek pidoic ma rac, ma calu ve kumira, ugal i adundewa. Wang’ei nia Yehova ubemito wamar umego mwa, man watim igi kisa niai kud i adundewa.​—Som Jukolosai 3:12-14.

CIK MIR UKUNGU MI BIBLIA BIGWOKOWA

19, 20. (a) Cik mir ukungu adek ma kani ma bikonyowa niluro cuu i lembang’eya? (b) Wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec m’ulubo?

19 Tin, etie lembe ma yot ungo ninwang’u rwonglembe mandha, man niluro ie cuu. Pirang’o? Pilembe rwonglembe ma pol ma wawinjo bebedo ma thenge moko re m’utie lemandha, mange ke nwang’u jukoro kpo ngo. M’umedo maeno, watie dhanu ma waleng’ ungo. Dong’ ang’o ma copo konyowa? Utie cik mir ukungu ma nwang’ere i Lembe pa Mungu. Ku lapor, cikne acel uyero nia nidwoko wang’ lembe moko m’umbe nilar winjo, utie lemkasegu. (Rie. 18:13) Cikne mange ke uwacu nia, wacikara ngo niyio lembe ceke m’umbe nilar nyang’ cuu ka nyo etie andha kumeca kunoke ngo. (Rie. 14:15) Bende, kud wagenara giwa nikadhu mukero, kadok wadaru timo ni Yehova pi oro ma lee de. (Rie. 3:5, 6) Cik mir ukungu mi Biblia bigwokowa, tek wabeyio lembe swa ngo, ento tek wabeluro igi pi nimaku yub mi rieko.

20 Re thelembe mange de tie ma copo ketho ebedo iwa tek ninyang’ i andha mi lembe moko. Calu ma watie dhanu, saa moko wabed wapoko lembe vur vur nimakere ku gin ma wabeneno anena. I thiwiwec m’ulubo, wabineno lembe adek ma copo ketho wapodho i awic maeno, man wabiponjo kite ma waromo uro kogi.

^ par. 8 Nen Buku mi oro mi Jumulembe pa Yehova (Annuaire) mi 2004, mba. 111-112, man mi 2008, mba. 133-135.