Skip to content

Skip to table of contents

Waswe, Iu Savve Long Tru Story?

Waswe, Iu Savve Long Tru Story?

“Taem eniwan talem tingting bilong hem bifor hem herem tru story, hem no wise and bae hem shame.”—PROV. 18:13, NW.

SONG: 126, 95

1, 2. (a) Wanem nao hem important for iumi lanem, and why nao olsem? (b) Wanem nao bae iumi storyim long disfala study?

FROM iumi olketa tru Christian, hem important for lane hao for luksavve long information wea tru and no tru, and tu for garem stretfala tingting abaotem samting. (Provebs 3:21-23; 8:4, 5) Sapos iumi no lanem diswan, hem bae isi for Satan and world bilong hem affectim tingting bilong iumi. (Eph. 5:6; Col. 2:8) Tru nao, sapos iumi savve long tru story, datwan savve mekem iumi garem stretfala tingting abaotem samting wea happen. Olsem Proverbs talem: “Taem eniwan talem tingting bilong hem bifor hem herem tru story, hem no wise and bae hem shame.”—Prov. 18:13, NW.

2 Long disfala study, iumi bae storyim samfala samting wea mekem hem no isi for faendemaot information wea tru and for garem stretfala tingting abaotem datwan. Iumi bae storyim tu olketa Bible principle and olketa example wea savve helpem iumi for luksavve sapos information wea iumi kasem hem tru or nomoa.

NO BILIVIM EVRI TOKTOK

3. Why nao iumi need for followim Bible principle wea stap long Provebs 14:15? (Lukim piksa long start bilong study.)

3 Distaem, pipol kasem staka information. Olketa website, television, and olketa nara nius media talem enikaen information nomoa. And tu, staka pipol kasem staka e-mail, text message, and nius from olketa fren and olketa narawan wea savve long olketa. From wei for pasim rong information and wei for addim story hem kamap big tumas, iumi mas careful and ting raonem gud wanem iumi herem. Wanem Bible principle nao savve helpem iumi? Provebs 14:15 sei: “Man no garem save, bae biliv long enisamting. Man garem gudfala save, bae hemi tingim wei fo falom.”

4. Hao nao Philippi 4:8, 9 helpem iumi chusim wanem for readim, and why nao hem important for kasem information wea stret? (Lukim box “ Samfala Samting wea Helpem Iumi for Kasem Stret Information.”)

4 For mekem gudfala disison, iumi need for kasem information wea garem pruv. Dastawe, iumi mas barava careful taem iumi chusim wanem iumi readim. (Readim Philippi 4:8, 9.) Iumi shud no weistim taem for lukluk long olketa nius long Internet wea iumi no fit for trustim or readim olketa e-mail or text message abaotem samting wea no garem pruv. Hem barava important for stap klia from olketa website wea garem idea bilong olketa apostate. Main tingting bilong olketa, hem for spoelem faith bilong pipol bilong God and mekem truth no showaot klia. Sapos iumi kasem information wea no tru, datwan savve lead go long wei for mekem rong disison. No enitaem iumi shud tingse, olketa laea information hard for affectim mind and heart bilong iumi.—1 Tim. 6:20, 21.

5. Wanem laea report nao olketa Israelite herem and hao nao datwan affectim olketa?

5 Nogud samting savve kamap sapos man bilivim story wea no tru. Olsem example, tingim samting wea happen long taem bilong Moses. Olketa sendem 12-fala spae for spaem Promis Land bat 10-fala talem nogud report. (Nambas 13:25-33) From story bilong olketa ova tumas, pipol bilong Jehovah fraet and wikdaon. (Nambas 14:1-4) Why nao olketa feel olsem? Maet olketa tingse story hia hem tru bikos staka long olketa spae nao storyim datwan. So olketa les for lisin long gudfala report wea Joshua and Caleb storyim. (Nambas 14:6-10) Winim wei for olketa laek for savve long tru story and trustim Jehovah, olketa chus for bilivim nogud report. Datwan hem krangge samting!

6. Why nao iumi no sapraes taem iumi herem olketa laea story abaotem pipol bilong Jehovah?

6 Iumi need for careful taem iumi herem eni story abaotem pipol bilong Jehovah. No forgetim hao Satan nao man wea accusim olketa faithful servant bilong God. (Rev. 12:10) Dastawe, Jesus sei bae pipol “talem enikaen nogud samting abaotem iufala wea no tru.” (Matt. 5:11) Sapos iumi tingim datfala warning, bae iumi no sapraes taem iumi herem olketa laea story abaotem pipol bilong Jehovah.

7. Wanem nao iu need for tingim bifor iu sendem eni e-mail or text message?

7 Waswe, iu enjoyim wei for sendem olketa e-mail and text message long olketa fren and narawan wea iu savve long olketa? Sapos olsem, taem iu lukim wanfala latest story long nius media or herem wanfala interesting experience, maet iu feel olsem wanfala nius reporter wea laekem hem nao first wan for storyim datfala nius. Bat, bifor iu sendem eni text message or e-mail, askem iuseleva: ‘Waswe, samting mi laek storyim hem really tru? Waswe, information mi kasem hem stret?’ From iu no sure, maet gogo iu spredim laea information long olketa brata and sista. Sapos iu no sure wanfala story hem tru, no storyim, deletim, and no sendem!

8. Long samfala kantri, wanem nao samfala wea againstim iumi duim, and wanem nao iumi maet duim wea olsem iumi helpem olketa?

8 Nara danger stap tu taem iumi kwiktaem forwardim e-mail or text message. Long samfala ples, gavman banim or strict tumas long waka bilong iumi. Long olketa ples olsem, olketa wea againstim iumi maet spredim olketa laea story for mekem iumi fraet or no trustim each other. Tingim samting wea happen long Soviet Union bifor. Datfala KGB, wea hem secret police bilong datfala kantri, spredim samfala laea story and sei samfala brata, wea olketa brata and sista savve gud long olketa, duim samting for spoelem pipol bilong Jehovah. * Staka brata and sista bilivim olketa story hia and lusim organization bilong Jehovah. Datwan sorre samting! Gogo, samfala kam bak long organization, bat samfala no kam bak nao. Olketa laea story hia spoelem faith bilong olketa. (1 Tim. 1:19) Wanem nao iumi savve duim mekem kaen samting olsem no happen? No spredim nogud story or report wea no garem pruv. No bilivim evri story iu herem. Mek sure iu kasem information wea stret and tru.

INFORMATION WEA NO TALEM FULL STORY

9. Wanem moa savve mekem hem hard for kasem stret information?

9 Samfala taem iumi no herem full story or maet lelebet part long story nomoa hem tru. Diswan tu maet affectim wei wea iumi mekem stret disison abaotem samting wea happen. No trustim kaen story wea lelebet part nomoa hem tru. So wanem nao iumi savve duim for no letem kaen story olsem for trikim iumi?—Eph. 4:14.

10. Why nao olketa Israelite klosap faet againstim olketa nara Israelite, bat wanem nao helpem olketa for no duim datwan?

10 Tingim samting wea happen long olketa Israelite wea stap long west saed bilong Jordan River long taem bilong Joshua. (Josua 22:9-34) Olketa herem hao olketa Israelite from tribe bilong Reuben, Gad, and haf tribe bilong Manasseh, wea stap long east saed long Jordan, olketa buildim wanfala bigfala altar klosap long Jordan River. Nomata datfala part long story hem tru, datwan hem no full story. From olketa Israelite wea stap long west saed no herem full story, olketa tingse olketa brata bilong olketa long east saed againstim Jehovah, so olketa hipap for faet againstim olketa. (Readim Josua 22:9-12.) Bat bifor olketa go faet, olketa sendem samfala man for go herem full story. Wanem nao olketa faendemaot? Olketa Israelite from tribe bilong Reuben, Gad, and haf tribe bilong Manasseh buildim datfala altar, no for sakrifaes bat for olsem wanfala memory, for showimaot long evriwan hao olketa tu faithful for worshipim Jehovah. Masbi olketa Israelite hia hapi tumas bikos olketa mek sure firstaem long full story and datwan mekem olketa no killim dae olketa brata bilong olketa!

11. (a) Hao nao Mephibosheth kasem nogud samting? (b) Wanem nao David shud duim firstaem mekem datfala nogud samting no happen?

11 Maet samtaem iumi kasem nogud samting bikos samwan talem story abaotem iumi wea no really tru or lelebet part bilong hem nomoa tru. Tingim samting wea happen long King David and Mephibosheth. David kaen long Mephibosheth and givim hem bak land bilong grandadi bilong hem, King Saul. (Mektu Samuel 9:6, 7) Bat bihaen, David herem wanfala nogud story abaotem Mephibosheth. David no mek sure long datfala story, bat hem disaed for tekem bak evri property wea hem givim long Mephibosheth. (Mektu Samuel 16:1-4) Gogo, David story witim Mephibosheth, and hem luksavve hem mekem wanfala mistek. So, hem givim bak samfala part long datfala property long Mephibosheth. (Mektu Samuel 19:24-29) Nogud samting wea kasem Mephibosheth hard for happen sapos David mek sure firstaem long full story and no kwiktaem for followim laea information.

12, 13. (a) Wanem nao Jesus duim taem pipol laea abaotem hem? (b) Wanem nao bae iumi duim sapos pipol laea abaotem iumi?

12 Bat, wanem nao bae iu duim sapos samwan talem laea story abaotem iu? Jesus and John Baptaesa kasem sem samting tu. (Readim Matthew 11:18, 19.) Hao nao Jesus deal witim datwan? Hem no spendem staka taem and strong bilong hem for pruvim hao olketa story hia no tru. Hem laekem pipol for faendaot seleva wanem nao tru story. Gudfala wei bilong hem and wanem hem teachim nao showimaot datwan. Olsem Jesus sei: “Olketa gudfala samting wea man duim nao showimaot hem garem gudfala tingting.”—Matt. 11:19.

13 Iumi savve lanem important leson from diswan. Samfala taem, pipol savve talem nogud samting abaotem iumi. Diswan savve barava spoelem iumi and maet iumi laekem tumas for stretem datwan. Wanem nao bae iumi duim? Sapos samwan laea abaotem iumi, wanem iumi duim long laef bilong iumi nao bae showimaot klia hao datfala story no tru. Taem olsem, no eniwan bae bilivim datfala laea story abaotem iumi. Tru nao, olsem example bilong Jesus, gudfala wei bilong iumi and wanem iumi duim bae pruvim hao olketa laea story wea samwan talem abaotem iumi hem no tru.

WASWE, IU DEPEND LONG SAVVE BILONG IUSELEVA?

14, 15. Why nao iumi shud no depend long savve bilong iumiseleva?

14 Hem no isi for faendem stret information. And nara samting wea mekem hem hard, hem from iumi no perfect. Maet iumi bin faithful for servem Jehovah for longfala taem finis and iumi kamap wise and garem fasin for luksavve. Maet pipol respectim iumi tu from iumi savve mekem olketa gud disison. Bat waswe, diswan savve kamap wanfala trap?

15 Yes, sapos iumi depend tumas long savve bilong iumiseleva datwan savve kamap wanfala trap. Feeling and idea bilong iumiseleva savve start for kontrolem tingting bilong iumi. Maet iumi start for tingse iumi minim gud wanfala samting wea happen nomata iumi no savve long full story. Diswan hem danger samting! Bible talem kliafala warning for no depend long savve bilong iumiseleva.—Provebs 3:5, 6; 28:26.

16. Wanem nao happen long wanfala restaurant, and wanem nao first samting wea Tom tingim?

16 Tingim disfala example. Wantaem wanfala mature elder wea nem bilong hem Tom go long wanfala restaurant and hem seke taem hem lukim John, wea hem elder tu, sidaon witim wanfala woman wea no waef bilong hem. Tom lukim tufala hia laflaf and storystory tugeta. Hem start for wari and ting olsem: ‘Ating bae marit bilong John brekdaon nao ia. Bae waef bilong John hao? Waswe long olketa pikinini?’ Tom bin lukim kaen sorre samting olsem wea happen long olketa narawan bifor. Hao nao bae iu feel sapos iu nao lukim kaen samting olsem?

17. Wanem nao Tom faendaot bihaen, and wanem nao iumi lanem from datfala story?

17 Luk olsem Tom kwiktaem tumas for mekem disison and tingse John no faithful long waef bilong hem. Bat waswe, datwan nao tru story? Long sem evening, Tom ringim John and hem just faendaot datfala woman hem really sista bilong John. Woman hia stap farawe and just visit kam. John no lukim sista bilong hem for longfala taem. Lelebet taem nomoa John garem for story witim sista bilong hem long datfala restaurant bikos sista bilong hem bae stap long taon for tu-thri hour nomoa and waef bilong hem no garem chance for joinim tufala for kaikai. Bat gud samting nao, Tom no storyim rong tingting wea hem garem long eniwan. So wanem nao iumi lanem? Nomata iumi servem Jehovah for longfala taem finis and maet iumi savve long staka samting, iumi need for savve long stret story mekem samting iumi disaedem hem stret.

18. Wanem nao savve mekem iumi for bilivim nogud report abaotem wanfala brata or sista?

18 Nara samting wea mekem hem hard for iumi garem stretfala tingting abaotem wanfala samting, hem sapos iumi garem problem witim eni brata or sista long kongregeson. Sapos iumi gohed for tingim datfala problem, maet iumi start for no trustim datfala brata or sista. Then sapos iumi herem eni nogud report abaotem hem, bae iumi laek for bilivim nao, nomata maet hem no tru. Wanem nao iumi lanem? Sapos iumi letem datfala nogud feeling for stap, hem savve mekem iumi garem rong tingting abaotem hem from iumi no savve long tru story. (1 Tim. 6:4, 5) So iumi shud no letem wei for jealous or eni nogud feeling abaotem narawan stap long heart bilong iumi. Winim wei for gohed feel nogud long narawan, iumi mas luksavve iumi need for lovem and willing for forgivim olketa brata and sista bilong iumi.—Readim Colossae 3:12-14.

OLKETA BIBLE PRINCIPLE SAVVE PROTECTIM IUMI

19, 20. (a) Olketa wanem Bible principle nao savve helpem iumi for luksavve long tru story? (b) Wanem nao bae iumi storyim long next study?

19 Distaem, hem hard for kasem stret information and for luksavve long tru story. Why nao olsem? Bikos staka laea story or story wea lelebet part nomoa hem tru hem stap, and tu, iumi evriwan no perfect. Wanem nao savve helpem iumi? Iumi mas savve long olketa Bible principle and followim datwan. Wanfala Bible principle storyim hao hem no wise for man talem eni samting bifor hem herem tru story. (Prov. 18:13, NW) Nara Bible principle hem for no bilivim evri samting wea iu herem, bat mek sure long hem firstaem. (Provebs 14:15) And nomata iumi servem Jehovah for longfala taem finis, iumi mas keakea for no depend long savve bilong iumiseleva. (Provebs 3:5, 6) Olketa Bible principle savve barava protectim iumi taem iumi iusim stret information for helpem iumi luksavve hao for mekem olketa gudfala disison.

20 Bat nara challenge hem stap tu. Hem isi for judgem samting followim wanem iumi lukim nomoa. Long next study, bae iumi storyim samfala samting saed long diswan wea savve kamap olsem danger for iumi and hao for iumi stap klia from datwan.

^ par. 8 Lukim 2004 Yearbook of Jehovah’s Witnesses, page 111-112, and 2008 Yearbook, page 133-135.