Skip to content

Skip to table of contents

‘Okú Ke Ma‘u ‘a e Ngaahi Mo‘oni‘i Me‘á?

‘Okú Ke Ma‘u ‘a e Ngaahi Mo‘oni‘i Me‘á?

“‘I hono fai ‘e ha taha ha tali ki ha me‘a ki mu‘a ke ne fanongo ki he ngaahi mo‘oni‘i me‘á, ko e vale ia mo e me‘a fakamā.”​—PAL. 18:13.

HIVA: 43, 45

1, 2. (a) Ko e hā ‘a e malava mahu‘inga ‘oku fiema‘u ke tau fakatupulekiná, pea ko e hā hono ‘uhingá? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu ko ení?

‘OKU fiema‘u ke tau ‘ilo‘i kotoa ‘a e founga ke fakamo‘oni‘i ai ha fakamatala pea ngāue‘aki ia ke a‘u ki ha ngaahi fakamulituku totonu. (Pal. 3:21-23; 8:4, 5) He ka ‘ikai, ‘e faingofua ke mio‘i ‘e Sētane mo ‘ene māmaní ‘a ‘etau fakakaukaú. (‘Ef. 5:6; Kol. 2:8) Ko e mo‘oni, ke a‘u ki ha ngaahi fakamulituku totonu, kuo pau ke tau ma‘u ‘a e ngaahi mo‘oni‘i me‘á. ‘Oku pehē ‘i he Palōveepi 18:13: “‘I hono fai ‘e ha taha ha tali ki ha me‘a ki mu‘a ke ne fanongo ki he ngaahi mo‘oni‘i me‘á, ko e vale ia mo e me‘a fakamā.”

2 ‘I he kupu ko ení, te tau sio ai ki he me‘a ‘e lava ke ne ‘ai ke faingata‘a hono ma‘u ‘a e ngaahi mo‘oni‘i me‘á pea a‘u ki he ngaahi fakamulituku totonú. Te tau ako foki fekau‘aki mo e ngaahi tefito‘i mo‘oni mo e fakatātā Fakatohitapu ‘oku ako‘i mai ai ‘a e founga ke tau fakapapau‘i ai ‘a e fakamatalá.

‘OUA ‘E TUI KI HE “LEA KOTOA PĒ”

3. Ko e hā ‘oku fiema‘u ai ke tau ngāue‘aki ‘a e tefito‘i mo‘oni Fakatohitapu ‘i he Palōveepi 14:15? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

3 ‘I he ‘ahó ni, ‘oku ha‘u ‘a e fakamatalá kiate kitautolu mei he tafa‘aki kotoa pē. ‘Oku ha‘u ia fakafou he ‘Initanetí, televīsoné, mo e mītiá. ‘Oku tau toe ma‘u nai ‘a e ngaahi ‘īmeili, pōpoaki he telefoní, mo e talanoa mei he ngaahi kaungāme‘á. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi ‘oku hā ngali ‘ikai ha ngata‘anga ‘o e fakamatala kotoa ko ení. Ko ia ‘oku fiema‘u ke tau tokanga. Ngalingali ‘oku ma‘u ‘e hotau kaungāme‘á ‘a e ngaahi taumu‘a lelei, ka ‘oku ‘i ai e kakai kehe ‘oku nau fakamafola ‘osi fakakaukau‘i ha fakamatala hala pe mio‘i ‘a e ngaahi mo‘oni‘i me‘á. Ko e hā ‘a e tefito‘i mo‘oni Fakatohitapu ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu ke tau fakapapau‘i ‘a e me‘a ‘oku tau fanongo ki aí? ‘Oku pehē ‘i he Palōveepi 14:15: “Ko e tokotaha ta‘efakapotopotó ‘okú ne tui ki he lea kotoa pē, ka ko e tokotaha fakapotopotó ‘okú ne fakakaukau‘i ‘ene laka taki taha.”

4. ‘E lava fēfē ke tokoni‘i kitautolu ‘e he Filipai 4:8, 9 ke filifili ‘a e me‘a ‘oku tau laú, pea ko e hā ‘oku mātu‘aki mahu‘inga ai ke ma‘u ha fakamatala totonú? (Sio foki ki he puha “ Me‘a ‘e Tokoni Ke Tau Ma‘u Ai ‘a e Ngaahi Mo‘oni‘i Me‘á.”)

4 Ke fai ha ngaahi fili lelei, ‘oku tau fiema‘u ha ngaahi mo‘oni‘i me‘a alafalala‘anga. Ko ia ai, kuo pau ke tau tokanga ‘aupito ‘i he‘etau fili ‘a e me‘a ke laú. (Lau ‘a e Filipai 4:8, 9.) ‘Oku ‘ikai totonu ke tau fakamoleki noa‘ia hotau taimí ‘i he sio ‘i he ongoongo ta‘efalala‘anga ‘i he saiti he ‘Initanetí pe lau ‘a e ngaahi ‘īmeili ‘oku fakamafola ai ha talanoa sasala. ‘Oku mahu‘inga tautefito ke tau faka‘ehi‘ehi mei he uepisaiti ‘oku pouaki ai ‘a e fakakaukau ‘a e kau tafoki ‘o fakafepaki ki he mo‘oní. ‘Oku nau loto ke fakavaivai‘i ‘a e tui ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá pea mio‘i ‘a e mo‘oní. Ko e fakamatala ta‘efalala‘angá ‘oku iku ia ki he ngaahi fili kovi. ‘Oua ‘aupito ‘e fakakaukau he‘ikai ke uesia koe ‘e he fakamatala loí.​—1 Tīm. 6:20, 21.

5. Ko e hā ‘a e talanoa loi na‘e fanongo ki ai ‘a e kau ‘Isilelí, pea na‘e anga-fēfē ‘ene uesia kinautolú?

5 Ko e talanoa loí ‘e lava ke iku ia ki he ola fakalilifu. ‘I he taimi ‘o Mōsesé, na‘e ‘alu atu ai ha kau asiasi ‘e toko 12 ki he Fonua ‘o e Tala‘ofá. Ne foki mai ‘a e kau asiasi ‘e toko 10 ‘o tala ha ngaahi me‘a ‘oku ‘ikai lelei. (Nōm. 13:25-33) Na‘a nau mio‘i ‘a e ngaahi mo‘oni‘i me‘á, pea na‘e hoko ai ‘a e kakai ‘a Sihová ‘o manavahē mo loto-si‘i. (Nōm. 14:1-4) Ko e hā na‘e peheni ai ‘a e fakafeangai ‘a e kakaí? Mahalo pē na‘a nau fakakaukau na‘e mo‘oni ‘a e talanoá koe‘uhí ko e tokolahi taha ‘o e kau asiasí ne nau tala ‘a e me‘a tatau. Ko ia na‘a nau fakafisi ke fanongo ki he ngaahi me‘a lelei na‘e tala ‘e he ongo asiasi ‘e toko uá fekau‘aki mo e Fonua ‘o e Tala‘ofá. (Nōm. 14:6-10) ‘I he ‘ikai ke ma‘u ‘a e ngaahi mo‘oni‘i me‘á pea falala kia Sihová, na‘e fili fakavalevale ‘a e kakaí ke tui ki he talanoa ‘ikai leleí.

6. Ko e hā ‘oku ‘ikai totonu ai ke tau ‘ohovale ‘i he‘etau fanongo ‘i he ngaahi talanoa fakalilifu fekau‘aki mo e kakai ‘a Sihová?

6 ‘Oku fiema‘u ke tau tokanga tautefito ‘i he taimi ‘oku tau fanongo ai ki ha ngaahi talanoa fekau‘aki mo e kakai ‘a Sihová. Manatu‘i ko hotau fili ko Sētané ‘oku ui “ko e tokotaha ‘okú ne tukuaki‘i hotau fanga tokouá.” (Fkh. 12:10) Na‘e fakatokanga ‘a Sīsū ko e kau fakafepakí te nau lea‘aki ha “ngaahi loi kovi kehekehe” fekau‘aki mo kitautolu. (Māt. 5:11) Kapau te tau fakakaukau fakamātoato ki he fakatokanga ko iá, he‘ikai ke tau ‘ohovale ‘i he‘etau fanongo ‘i he ngaahi talanoa faikehe fekau‘aki mo e kakai ‘a Sihová.

7. Ko e hā ‘oku totonu ke tau ‘eke hifo ki mu‘a ke tau ‘ave ha ‘īmeili pe ko ha pōpoaki he telefoní?

7 ‘Okú ke sai‘ia he ‘īmeili mo e ‘ave pōpoaki he telefoní ki ho ngaahi kaungāme‘á? ‘I ho‘o sio ‘i ha talanoa mālie ‘i he ongoongó pe fanongo ‘i ha hokosia makehe, ‘okú ke ongo‘i ‘o hangē ko ha faiongoongo ‘okú ne loto ke vahevahe atu ia ‘i he taimi pē ko iá? Ki mu‘a ke ke ‘īmeili pe ‘ave pōpoaki he telefoní, ‘eke hifo: ‘‘Oku ou fakapapau‘i ‘oku mo‘oni ‘a e talanoa ko ení? ‘Oku ou ma‘u kotoa ‘a e ngaahi mo‘oni‘i me‘á?’ Kapau ‘oku ‘ikai te ke fakapapau‘i, te ke fakamafola nai ai ha ngaahi loi. Ko ia kapau ‘oku ‘ikai te ke ‘ilo‘i pe ‘oku mo‘oni ha talanoa, ‘oua ‘e ‘ave iá. Tāmate‘i ia!

8. Ko e hā kuo fai ‘e he kau fakafepakí ‘i he ngaahi fonua ‘e ni‘ihi, pea ‘e lava fēfē ke tau poupou‘i kinautolu ta‘e‘ilo ki ai?

8 ‘Oku ‘i ai ha ‘uhinga ‘e taha ‘oku fakatu‘utāmaki ai ke toe ‘ave takai ta‘efakakaukau‘i ha ngaahi ‘īmeili pe pōpoaki he telefoní. ‘I he fonua ‘e ni‘ihi, ‘oku fakangatangata pe a‘u ‘o tapui ai ‘etau ngāué. Ko hotau kau fakafepaki ‘i he ngaahi fonua ko ení ‘oku nau fakamafola ‘osi fakakaukau‘i nai ha ngaahi talanoa kuo fa‘ufa‘u ke fakailifia‘i ‘aki kitautolu pe ‘ai ke tau tau‘aki hu‘uhu‘u pē ‘iate kitautolu. Fakakaukau atu ki he me‘a na‘e hoko ‘i he Sovieti ‘Iunioni ki mu‘á. Ko e kau polisi fufū, ne ‘iloa ko e KGB, na‘a nau fakamafola ha ngaahi talanoa sasala ‘o pehē na‘e lavaki‘i ‘e ha fanga tokoua tu‘u-ki-mu‘a ‘a e kakai ‘a Sihová. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) Ko e me‘a fakamamahí, na‘e tui ‘a e fanga tokoua tokolahi ki he ngaahi talanoa loí ni pea nau mavahe mei he kautaha ‘a Sihová. Ko e tokolahi ‘o kinautolu na‘a nau toe foki mai ki mui, ka na‘e ‘ikai ‘aupito ke toe foki mai ‘a e ni‘ihi. Na‘a nau faka‘atā ‘a e ngaahi talanoa loi ko iá ke ne faka‘auha ‘enau tuí. (1 Tīm. 1:19) ‘E lava fēfē ke tau faka‘ehi‘ehi mei ha fakatamaki pehē? Fakafisi ke fakamafola ‘a e ngaahi talanoa ‘ikai leleí pe ta‘efakapapau‘í. ‘Oua ‘e tui ki he me‘a kotoa ‘okú ke fanongo ki aí. ‘I hono kehé, fakapapau‘i ‘okú ke ma‘u ‘a e ngaahi mo‘oni‘i me‘á.

FAKAMATALA TA‘EKAKATO

9. Ko e hā ha toe me‘a ‘okú ne ‘ai ke faingata‘a hono ma‘u ‘a e fakamatala totonú?

9 ‘Oku tau fanongo ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ki he ngaahi talanoa ‘oku mo‘oni fakakonga pē. Ko e talanoa ‘e ni‘ihi ‘oku ‘ikai ke ‘omai ai ‘a e kotoa ‘o e ngaahi mo‘oni‘i me‘á. ‘Oku ‘ai ‘e he me‘á ni ke faingata‘a ‘a e a‘u ki ha ngaahi fakamulituku totonu. He‘ikai ‘aupito lava ke tau falala ki ha talanoa ‘oku mo‘oni fakakonga pē! Ko e hā ‘e lava ke tau fai koe‘uhi ke ‘oua ‘e kākaa‘i kitautolu ‘e he ngaahi talanoa peheé?​—‘Ef. 4:14.

10. Ko e hā na‘e mei faitau ai ‘a e kau ‘Isileli ‘e ni‘ihi mo honau fanga tokouá, pea ko e hā na‘á ne tokoni‘i kinautolu ke faka‘ehi‘ehi mei aí?

10 ‘Oku lava ke tau ako mei he me‘a na‘e hoko ki he kau ‘Isileli na‘a nau nofo ‘i he tafa‘aki fakahihifo ‘o e Vaitafe Sioataní ‘i he ngaahi ‘aho ‘o Siosiuá. (Sios. 22:9-34) Na‘a nau fanongo na‘e langa ‘e he kau ‘Isileli ‘i he tafa‘aki fakahahake ‘o Sioataní ha fu‘u ‘ōlita ofi ki he vaitafé. Ko e konga ko ia ‘o e talanoá na‘e mo‘oni, ka na‘e ‘ikai ko e talanoa kakató ia. Pea na‘e ‘ai ai ke fakakaukau ‘a e kau ‘Isileli ‘i he tafa‘aki fakahihifó kuo angatu‘u kia Sihova ‘a honau fanga tokoua ‘i he tafa‘aki fakahahaké, ko ia na‘a nau fakatahataha ke kamata faitau mo kinautolu. (Lau ‘a e Siosiua 22:9-12.) Ka ki mu‘a ke nau ‘ohofí, na‘e fekau‘i atu ‘e he kau ‘Isileli mei he tafa‘aki fakahihifó ha kau tangata ke vakai‘i ‘a e ngaahi mo‘oni‘i me‘á. Ko e hā na‘e ‘ilo ‘e he kau tangatá? Ko e kau ‘Isileli ‘i he tafa‘aki fakahahaké na‘e ‘ikai te nau langa ‘a e ‘ōlitá ke fai ai ha ngaahi feilaulau ki he ngaahi ‘otua loí. Ne nau langa ia ko ha fakamanatu ke ‘ilo‘i ai ‘e he tokotaha kotoa ‘oku nau lotu kia Sihova. Kuo pau pē na‘e fiefia ‘a e kau ‘Isilelí ‘i he ‘ikai te nau faitau mo honau fanga tokouá, ka nau vahe‘i ‘a e taimi ke ma‘u ai ‘a e kotoa ‘o e ngaahi mo‘oni‘i me‘á.

11. (a) Na‘e anga-fēfē ‘a e fakafeangai ta‘etotonu kia Mefipōsetí? (e) Na‘e mei lava fēfē ke fakafeangai totonu ‘a Tēvita kia Mefipōseti?

11 ‘E hoko mai nai ha taimi ‘a ia te tau mamahi fakafo‘ituitui ai koe‘uhi ko hano fakamafola ‘e he kakaí ha ngaahi talanoa fekau‘aki mo kitautolu ‘a ia ‘oku mo‘oni fakakonga pē. Ko e me‘a eni na‘e hoko kia Mefipōsetí. Na‘e foaki nima-homo ‘e Tu‘i Tēvita kia Mefipōseti ‘a e kelekele kotoa ‘a ‘ene kui-tangata ko Saulá. (2 Sām. 9:6, 7) Ka ki mui ai na‘e fanongo ‘a Tēvita ‘i ha talanoa ‘ikai lelei fekau‘aki mo Mefipōseti. Na‘e ‘ikai te ne vakai‘i pe na‘e mo‘oni ‘a e talanoá, pea na‘á ne to‘o kotoa ‘a e koloa ‘a Mefipōsetí. (2 Sām. 16:1-4) ‘I he talanoa ki mui ‘a Tēvita mo iá, na‘e ‘ilo‘i ai ‘e Tēvita na‘á ne fai ha fehālaaki. Na‘á ne fakafoki leva ha konga ‘o e koloá kia Mefipōseti. (2 Sām. 19:24-29) Kapau na‘e vahe‘i ‘e Tēvita ha taimi ke ma‘u ai ‘a e ngaahi mo‘oni‘i me‘á kae ‘ikai fakafeangai fakavave ki he fakamatala fakakongá, ne ‘ikai ‘aupito mei tofanga ai ‘a Mefipōseti ‘i he fakamaau ta‘etotonu ko ení.

12, 13. (a) Ko e hā na‘e fai ‘e Sīsū ‘i he talanoa loi ‘a e kakaí fekau‘aki mo iá? (e) Ko e hā ‘e lava ke tau fai kapau ‘oku talanoa loi ha taha fekau‘aki mo kitautolu?

12 Ko e hā ‘e lava ke ke faí kapau ‘oku fakamafola ‘e ha taha ha ngaahi loi fekau‘aki mo koe? Na‘e hoko eni fakatou‘osi kia Sīsū mo Sione Papitaiso. (Lau ‘a e Mātiu 11:18, 19.) Ko e hā na‘e fai ‘e Sīsuú? Na‘e ‘ikai te ne ngāue‘aki ‘a e kotoa ‘o hono taimí mo e iví ke fakatuipau‘i ki he kakaí na‘e loi ‘a e talanoá. ‘I hono kehé, na‘á ne fakalototo‘a‘i ‘a e kakaí ke nau sio ki he ngaahi mo‘oni‘i me‘á. Na‘á ne loto ke nau tokangataha ki he me‘a na‘á ne faí mo e me‘a na‘á ne ako‘í. Na‘e pehē ‘e Sīsū: “‘Oku fakatonuhia‘i ‘a poto ‘e he‘ene ngaahi ngāué.”​—Māt. 11:19, fakamatala ‘i lalo.

13 ‘E lava ke tau ako ha lēsoni mahu‘inga meia Sīsū. ‘E lea‘aki nai he taimi ‘e ni‘ihi ‘e he kakaí ha me‘a ta‘etotonu pe ‘ikai lelei fekau‘aki mo kitautolu, pea te tau hoha‘a nai na‘a maumau‘i ‘e he me‘á ni ‘a hotau ongoongó. Ka ko ‘etau founga mo‘uí ‘e lava ke fakahaa‘i ai ki he ni‘ihi kehé ‘a hotau tu‘unga totonú. Hangē ko ia ‘oku tau ako mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Sīsuú, ko ‘etau ‘ulungaanga leleí ‘e lava ke ne fakamo‘oni‘i ‘oku hala ha ngaahi mo‘oni fakakonga pē pe tukuaki‘i loi.

‘OKÚ KE FALALA PĒ KIATE KOE?

14, 15. Ko e hā ‘oku ‘ikai totonu ai ke tau falala ki he‘etau mahino pē ‘a kitautolú?

14 Kuo tau sio ‘oku lava ke faingata‘a hono ma‘u ha ngaahi mo‘oni‘i me‘a alafalala‘anga. Ko e toe palopalema ‘e taha ko ‘etau ta‘ehaohaoá tonu. Kuo tau tauhi nai kia Sihova ‘i he ngaahi ta‘u lahi pea hoko nai ai ‘o poto ‘i he ngaahi founga ‘e ni‘ihi. ‘Oku faka‘apa‘apa‘i nai kitautolu ‘e he ni‘ihi kehé ko e malava ke tau fakakaukau leleí. ‘E lava ke hoko eni ko ha palopalema kiate kitautolu?

15 ‘Io. ‘E lava ke tau kamata ke falala ki he‘etau mahino pē ‘a kitautolú. Te tau tuku nai ‘etau ongo‘í mo e palaní tonu ke ne pule‘i ‘a e anga ‘o ‘etau fakakaukaú. Te tau kamata nai ke tui ‘oku tau mahino‘i ha tu‘unga neongo ‘oku ‘ikai ke tau ma‘u ‘a e ngaahi mo‘oni‘i me‘á kotoa. ‘Oku fakatu‘utāmaki ‘aupito eni! ‘Oku fakatokanga mahino mai ‘a e Tohi Tapú ‘oku ‘ikai totonu ke tau falala ki he‘etau mahino pē ‘a kitautolú.​—Pal. 3:5, 6; 28:26.

16. ‘I he fakatātā ko ení, ko e hā na‘e hoko ‘i ha falekai, pea ko e hā na‘e fakakaukau ki ai ‘a Tomú?

16 Ko e fakatātaá, sioloto atu ki ha efiafi ‘e taha na‘e ‘alu ha mātu‘a taukei ko Tomu ki ha falekai peá ne sio ai ki ha mātu‘a ‘e taha, ko Sione, ‘okú ne tangutu ‘i ha tēpile mo ha fefine ‘a ia ‘oku ‘ikai ko hono uaifí. ‘Oku hā ngali ‘okú na ma‘u ha taimi fiefia. ‘Oku sio atu ‘a Tomu ‘okú na kakata mo fā‘ofua. ‘Okú ne hoha‘a ‘aupito mo fifili: ‘‘E vete koā ‘a Sione ia mo hono uaifí? Fēfē ‘a ‘ena fānaú?’ Kuo sio ‘a Tomu ‘i he ngaahi me‘a meimei tatau na‘e hoko ki mu‘a. ‘E fēfē ho‘o ongo‘í kapau ko Tomu koe?

17. ‘I he fakatātā ko ení, ko e hā na‘e toki ‘ilo ki mui ‘e Tomú, pea ko e hā ‘e lava ke tau ako mei hení?

17 Kae tatali angé. Neongo ‘oku fakamahalo ‘a Tomu ‘oku ta‘efaitōnunga ‘a Sione ki hono uaifí, ‘okú ne ma‘u ‘a e mo‘oni‘i me‘á kotoa? Ki mui ‘i he efiafi ko iá, ‘oku tā ‘a Tomu kia Sione ‘o ne ‘ilo‘i ai ko e fefiné ko e tuofefine ‘o Sione, ‘a ia ‘okú ne ‘a‘ahi mai mei ha feitu‘u mama‘o. Kuo ‘ikai ke fesiofaki ‘a Sione mo hono tuofefiné ‘i he ngaahi ta‘u lahi. Pea koe‘uhí te ne ‘i ai pē ‘i ha ngaahi houa si‘i, ko e taimi fe‘unga pē eni na‘e ma‘u ‘e Sioné ke na fetaulaki ‘o kai ‘i ha falekai. Na‘e ‘ikai malava ke nau ‘alu mo hono uaifí. Na‘e fiefia ‘a Tomu ‘i he ‘ikai te ne tala ki ha toe taha ‘a e me‘a na‘á ne fakakaukau ki aí! Ko e hā ‘oku tau ako mei hení? Tatau ai pē pe ko e hā hono fuoloa ‘o ‘etau tauhi kia Sihová, ‘oku kei fiema‘u pē ke tau ma‘u ‘a e ngaahi mo‘oni‘i me‘á ki mu‘a ke tau a‘u ki ha fakamulituku totonu.

18. Ko e hā ‘e lava ke ne ‘ai kitautolu ke tau tui ki ha me‘a ‘oku kovi fekau‘aki mo hotau tokouá?

18 ‘Oku lava foki ke faingata‘a hono fakapapau‘i pe ‘oku tonu ha me‘a ‘i he taimi ‘oku fekau‘aki ai mo ha tokoua ‘oku ‘ikai te tau fetaulaki lelei mo ia. Kapau ‘oku tau hanganaki fakakaukau ki he‘etau fetōkehekehe‘akí, te tau hoko nai ai ‘o hu‘uhu‘u fekau‘aki mo hotau tokouá. Pea kapau ‘oku tau fanongo ‘i ha me‘a ‘oku ‘ikai lelei fekau‘aki mo ia, te tau loto nai ke tui ki ai, neongo ‘oku ‘ikai ha fakamo‘oni ‘oku mo‘oni ‘a e me‘a ko iá. Ko e hā ‘a e lēsoni kiate kitautolú? Kapau ‘oku tau faka‘atā ke ma‘u ha ngaahi ongo‘i ‘ikai lelei fekau‘aki mo hotau fanga tokouá, ‘e lava ke ne ‘ai ke tau a‘u ki ha ngaahi fakamulituku hala ‘oku ‘ikai makatu‘unga ‘i ha ngaahi mo‘oni‘i me‘a. (1 Tīm. 6:4, 5) ‘Oku ‘ikai totonu ke tau faka‘atā ha ngaahi ongo‘i kovi hangē ko e loto-koví mo e meheká ke nofo ‘i hotau lotó. ‘Oua ‘aupito na‘a ngalo ‘oku fiema‘u ‘e Sihova ke tau ‘ofa ‘i hotau fanga tokouá pea fakamolemole‘i kinautolu mei he lotó.​—Lau ‘a e Kolose 3:12-14.

‘E MALU‘I KITAUTOLU ‘E HE TEFITO‘I MO‘ONI FAKATOHITAPÚ

19, 20. (a) Ko e hā ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oni Fakatohitapu ‘e tokoni kiate kitautolu ke fakapapau‘i ‘oku tonu ‘a e fakamatalá? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu hoko maí?

19 ‘I he ‘ahó ni, ‘oku mātu‘aki faingata‘a ke ma‘u ha ngaahi mo‘oni‘i me‘a alafalala‘anga pea ke fakapapau‘i ‘oku tonu. Ko e hā hono ‘uhingá? Ko e lahi ‘o e fakamatala ‘oku ala ma‘ú ‘oku ta‘ekakato pe mo‘oni fakakonga pē, pea ‘oku tau ta‘ehaohaoa. Ko e hā ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolú? Ko e tefito‘i mo‘oni ‘oku tau ma‘u ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá! Ko e fakatātaá, ‘oku tala mai ‘i he tefito‘i mo‘oni ‘e taha ‘oku fakavalevale ke fai ha tali ki mu‘a ke tau fanongo ki he ngaahi mo‘oni‘i me‘á. (Pal. 18:13) Ko e tefito‘i mo‘oni ‘e taha ‘oku tokoni‘i ai kitautolu ke tau ‘ilo‘i ‘oku ‘ikai totonu ke tau tui ki he me‘a kotoa pē ‘oku tau fanongo ki aí ‘o ‘ikai vakai‘i pe ‘oku mo‘oni. (Pal. 14:15) Pea tatau ai pē pe ko e hā hono fuoloa ‘etau tauhi kia Sihová, he‘ikai lava ke tau falala ki he mahino pē ‘atautolú. (Pal. 3:5, 6) ‘E malu‘i kitautolu ‘e he ngaahi tefito‘i mo‘oni Fakatohitapú kapau ‘oku tau ngāue‘aki ‘a e ngaahi mo‘oni‘i me‘a alafalala‘angá ke a‘u ki ha fakamulituku totonu pea ke fai ha ngaahi fili fakapotopoto.

20 Ka ‘oku ‘i ai ha toe ‘uhinga ‘oku tau ‘ilo nai ai ‘oku faingata‘a ke ma‘u ‘a e mo‘oni ‘o ha me‘a. ‘I he tu‘unga ko e fa‘ahinga ‘o e tangatá, ‘oku tau fakavave ke fakamāu‘i ‘a e ngaahi me‘á makatu‘unga ‘i he me‘a ‘oku lava ke tau sio ki aí. ‘I he kupu hokó, te tau lāulea ai ki he ngaahi tafa‘aki ‘a ia ‘e lava ke tau fai ai ‘a e fehālaaki ko ení pea ako ‘a e founga ke faka‘ehi‘ehi ai mei hení.

^ pal. 8 Sio ki he 2004 Yearbook of Jehovah’s Witnesses, peesi 111-112, mo e 2008 Yearbook, peesi 133-135.