Go na content

Go na table of contents

Te yu e krutu sani, no luku nomo san yu e si nanga yu ai

Te yu e krutu sani, no luku nomo san yu e si nanga yu ai

„Un no musu krutu sani soleki fa unu e si en nanga ai, ma un musu krutu sma na wan reti fasi.”​—YOH. 7:24.

SINGI: 142, 123

1. San Yesaya ben taki fu Yesus èn fu san ede a sani disi e gi wi deki-ati?

A PROFEITITORI di Yesaya skrifi fu Yesus Krestes e trowstu wi èn a e gi wi deki-ati. A ben skrifi: „Te a o koti krutu, a no o poti prakseri nomo na san en ai si. Te a o piri-ai gi sma, a no o poti prakseri nomo na san en yesi yere. Na wan reti fasi a o koti krutu gi den mofinawan” (Yes. 11:3, 4). Fu san ede a profeititori disi e gi wi deki-ati? Fu di wi e libi na ini wan grontapu pe sma e krutu trawan èn den e desko den. Ma te Yesus o koti krutu, a no o poti prakseri nomo na san en ai e si. Na so wan krutuman wi abi fanowdu!

2. San Yesus taki dati wi no musu du èn san wi o luku na ini na artikel disi?

2 Ibri dei te wi e miti sma, wi e kon abi wan denki fu den te wi e luku fa den de. Ma leki sondusma, wi kan abi wan fowtu denki fu wan sma. Nofo tron wi e meki den sani di wi e si nanga wi ai abi krakti tapu a fasi fa wi e si sma. Ma Yesus no de so. Dati meki di a ben de na grontapu a taki: „Un no musu krutu sani soleki fa unu e si en nanga ai, ma un musu krutu sma na wan reti fasi” (Yoh. 7:24). Sobun, Yesus wani taki wi de leki en èn taki wi no luku nomo san wi ai e si te wi e krutu sani. Na ini na artikel disi wi o luku dri sani di kan abi krakti tapu a fasi fa wi e si sma: Dati na a ras noso kondre fu wan sma, omeni moni a abi èn a yari di a abi. Te wi o taki fu ibriwan fu den sani disi, dan wi o luku wan tu moi fasi fa wi kan du san Yesus taki.

NO KRUTU SMA FU DI DEN DE FU WAN TRA RAS NOSO WAN TRA KONDRE

3, 4. (a) San meki taki na apostel Petrus bigin denki tra fasi fu sma di no de Dyu? (Luku a prenki na a bigin fu na artikel.) (b) San Yehovah yepi Petrus fu kon frustan?

3 Prakseri fa na apostel Petrus ben e firi di a ben musu go na Sesareya na a oso fu Kornelius di no ben de wan Dyu (Tori 10:17-29). Neleki ala tra Dyu, Petrus ben e bribi taki sma di no de Dyu, no krin. Ma wan tu sani pasa di meki taki Petrus bigin denki tra fasi. Fu eksempre, a kisi wan fisyun fu Gado (Tori 10:9-16). San Petrus si na ini a fisyun? A si wan bigi duku di ben e saka kon na grontapu èn di ben abi ala sortu meti di no krin na en tapu. Baka dati wan sten taigi en: „Petrus, opo, srakti wan meti èn nyan!” Petrus weigri fu du dati. Ne a sten taigi en: „Yu no musu taki moro taki den sani di Gado krin, na sani di no krin.” Baka di Petrus kisi a fisyun, a no ben man frustan san a ben yere. A srefi momenti dati, den boskopuman fu Kornelius doro na en. A santa yeye sori Petrus taki a musu go nanga den man na a oso fu Kornelius èn na dati a du tu.

4 Efu Petrus ben e luku nomo taki Kornelius ben de wan trakondre sma, a no ben o go na en oso. Noiti wan Dyu ben e go na ini na oso fu wan trakondre sma. Fu san ede Petrus go dan? A fisyun di a ben kisi èn den sani di a santa yeye taigi en, ben kenki a fasi fa a ben denki. Baka di Petrus yere san Kornelius ben abi fu taki, a santa yeye meki Petrus skrifi: „Now mi e frustan trutru taki Gado no lobi a wan sma moro a trawan, ma awansi fu sortu kondre wan sma de, efu a e lespeki Gado èn a e du san reti, dan Gado feni en bun” (Tori 10:34, 35). Petrus ben kon frustan wan moi sani! A sani disi no ben o abi krakti tapu en wawan, ma sosrefi tapu ala Kresten. Fa so?

5. (a) San Yehovah wani taki ala Kresten kon frustan? (b) Aladi wi sabi taki wi no musu desko trawan, toku sortu firi wi kan abi dipi ini wi ati?

5 Yehovah gebroiki Petrus fu meki ala Kresten kon frustan taki a no lobi a wan sma moro a trawan. Gi Yehovah a no prenspari sortu tongo wan sma e taki èn fu sortu ras, lo, noso kondre a de. Gado e feni ibri sma bun, solanga a sma dati e lespeki en èn a e du san reti (Gal. 3:26-28; Openb. 7:9, 10). Wi sabi taki yu sabi disi kaba. Ma kon meki wi taki dati yu kweki na ini wan kondre noso na ini wan oso pe sma gwenti desko trawan. Kande yu feni taki yu no e desko sma, ma a kan taki dipi na ini yu ati yu abi a firi dati ete. Srefi Petrus di ben abi a grani fu yepi trawan fu kon si taki Yehovah no lobi a wan sma moro a trawan, ben desko tra sma bakaten (Gal. 2:11-14). Sobun, fa wi kan gi yesi na Yesus èn fa wi kan sorgu taki wi no e desko sma fu wan tra ras?

6. (a) San kan yepi wi fu no desko trawan? (b) San wan owruman ben skrifi fu wan trowpaar èn san disi ben e sori fu na owruman?

6 Wi musu gebroiki Bijbel fu ondrosuku fa wi e firi noso fa wi e denki fu trawan (Ps. 119:105). Yu kan aksi wan sma tu di sabi yu bun fu taigi yu efu yu abi a swakifasi disi, fu di a no ala ten wisrefi man si dati (Gal. 2:11, 14). Den firi disi kan de so dipi na ini wi ati taki wisrefi no sabi taki na so wi de. Luku fu eksempre san wan owruman ben skrifi fu wan trowpaar di ben e du furuten diniwroko. A masra ben de fu wan ras di furu sma ben e si leki lagi sma. A gersi leki na owruman no ben sabi srefi taki ensrefi ben abi wan fowtu denki fu a ras disi. Na ini a brifi di a skrifi gi a bijkantoro, a taki furu bun sani fu a masra. Ma na a kaba a taki: „Aladi a de fu [a ras disi] den maniri di a abi èn a fasi fa a e libi e meki trawan kon si taki awinsi den de [fu a ras disi], den no abi fu morsu noso libi na wan fasi di e meki taki tra sma e si den leki lagi sma.” San wi e leri fu disi? A no abi trobi sortu frantwortu wi abi, wi musu ondrosuku wisrefi bun èn wi musu de klariklari fu tyari kenki kon te trawan e taigi wi taki den e si taki wi e desko trawan. Sortu tra sani wi kan du?

7. Fa wi kan sori taki wi e opo wi ati gi trawan?

7 Efu wi e opo wi ati gi trawan, dan wi o lobi den na presi fu desko den (2 Kor. 6:11-13). Yu abi a gwenti fu moksi soso nanga sma di e taki a srefi tongo leki yu noso di de fu yu eigi ras, lo noso kondre? Efu dati de so, dan du muiti fu moksi nanga tra sma tu. Kande yu kan aksi den fu go makandra nanga yu na ini a preikiwroko. Yu kan kari den kon na yu oso tu fu nyan wan sani noso fu meki prisiri (Tori 16:14, 15). Te yu e du dati, dan yu o kon abi moro lobi gi den èn yu no o desko den. Ma son leisi sma e luku efu wan sma gudu noso pôti èn dati abi krakti tapu a fasi fa den e si en. Wi o go luku fu san ede disi no bun.

NO LUKU EFU A SMA GUDU NOSO EFU A PÔTI

8. Soleki fa Lefitikus 19:15 e sori, dan fa wi musu si sma di gudu noso pôti?

8 Son leisi wi e luku efu wan sma gudu noso pôti èn dati kan abi krakti tapu a fasi fa wi e si en. Lefitikus 19:15 e taki: „Un no musu teki a sei fu nowan sma, awinsi na wan mofina sma noso wan gudu sma. Un musu krutu sma na wan reti fasi.”

9. San Salomo ben skrifi, èn san disi e leri wi?

9 Fa wi kan si wan sma di gudu noso pôti? Nanga yepi fu santa yeye, Salomo skrifi fu wan swakifasi di sondusma abi. Na ini Odo 14:20 a skrifi: „Sma no wani moksi nanga wan pôtiman, ma wan guduman lai mati.” San na odo disi e leri wi? Efu wi no luku bun, dan wi no o wani tron mati nanga brada nanga sisa di pôti, ma soso nanga den wan di gudu. Fu san ede a no bun fu lobi soso sma di gudu?

10. Fu sortu problema Yakobus ben skrifi?

10 Wi kan tyari pratifasi kon na ini a gemeente efu wi e du bun soso gi sma di gudu. A disipel Yakobus ben sori taki a problema disi ben tyari pratifasi kon na ini son gemeente na a ten fu en. (Leisi Yakobus 2:1-4.) Wi musu luku bun taki wan srefi sortu sani no e pasa na ini wi gemeente. San kan yepi wi fu denki bun fu ala sma, awinsi den gudu noso pôti?

11. Suma kan tron mati fu Yehovah? Fruklari dati.

11 Wi musu si wi brada nanga sisa soleki fa Yehovah e si den. Yehovah no lobi wan sma soso fu di a gudu noso pôti. Awinsi wan sma gudu noso pôti, Yehovah kan teki en leki en mati. A tru taki Yesus ben taki dati „a o muilek gi wan guduman fu go na ini a Kownukondre fu hemel”. Ma a no taki dati disi no kan (Mat. 19:23). Na a tra sei, Yesus ben taki: „Koloku fu unu di pôti, bika a Kownukondre fu Gado na fu unu” (Luk. 6:20). Ma disi no wani taki dati ala pôtisma ben o arki Yesus èn kisi blesi fu en. Furu pôtisma no ben tron bakaman fu Yesus. San wi e leri fu disi? Wi no musu luku efu wan sma gudu noso pôti. Iniwan sma kan tron wan mati fu Yehovah.

12. Sortu rai Bijbel e gi gudusma nanga pôtisma?

12 Wi breiti taki wi abi furu brada nanga sisa di e dini Yehovah nanga den heri ati. Sonwan fu den gudu èn trawan pôti. Bijbel e taigi den sma di gudu „taki den no musu frutrow na tapu gudu di kan lasi gowe, ma na tapu Gado”. (Leisi 1 Timoteyus 6:17-19.) Ma Bijbel e gi ala den futuboi fu Yehovah, guduwan nanga pôtiwan, a rai fu no lobi moni (1 Tim. 6:9, 10). Sobun, te wi e si den brada nanga sisa fu wi soleki fa Yehovah e si den, dan wi o lobi den alamala. Ma fa a de nanga a yari di wan sma abi? A sani dati musu abi krakti tapu a fasi fa wi e si en? Meki wi go luku.

NO LUKU A YARI FU WAN SMA

13. Soleki fa Bijbel e leri wi, dan fa wi musu si den owruwan?

13 Na ini furu tekst ini Bijbel wi e kisi a rai fu sori lespeki gi den owruwan. Lefitikus 19:32 e taki: „Un musu abi lespeki gi den graniwan, èn un musu hori wan owru sma na prakseri. Un musu abi lespeki gi un Gado.” Odo 16:31 e taki tu dati „weti wiwiri na wan kroon di e moi na ede fu den wan di e waka a reti pasi”. Èn Paulus ben taigi Timoteyus taki a no musu taki grofu nanga den owru brada, ma a ben musu si den leki en eigi papa (1 Tim. 5:1, 2). Aladi Timoteyus ben abi frantwortu na ini a gemeente, toku a ben musu sori switifasi nanga lespeki gi den owru brada dati.

14. O ten a kan de fanowdu fu gi rai na wan sma di owru moro wi?

14 Ma fa a de efu wan owru brada noso sisa e sondu fu espresi noso efu a e gi sma deki-ati fu du sani di Yehovah no feni bun? Yehovah no o tapu en ai gi den sondu fu wan sma, awinsi na wan bigisma. Luku san wi kan leri fu Yesaya 65:20. Drape skrifi: „Wan sondari o dede fu di fluku kon na en tapu aladi a abi wán hondro yari.” A fisyun fu Esekièl e leri wi a srefi sani (Esek. 9:5-7). Sobun, san prenspari na taki wi sori lespeki gi Yehovah Gado, a Graniwan di de sensi owruten (Dan. 7:9, 10, 13, 14). Efu wi e du dati, wi no o frede fu gi wan bigisma rai efu a abi dati fanowdu.​—Gal. 6:1.

Yu e sori lespeki gi den yongu brada? (Luku paragraaf 15)

15. Fa na apostel Paulus e leri wi fu sori lespeki gi yongu brada?

15 Ma fa yu e si den yongu brada na ini a gemeente? Na apostel Paulus ben taigi Timoteyus a sani disi: „No meki nowan sma wisiwasi yu fu di yu yongu. Ma nanga a fasi fa yu e taki, nanga a fasi fa yu e tyari yusrefi, nanga a lobi fu yu, nanga a bribi fu yu èn nanga a krin libi fu yu, yu musu tron wan eksempre gi den sma di e gi yesi na Gado ala ten” (1 Tim. 4:12). Na a ten di Paulus skrifi a sani disi, Timoteyus ben abi sowan 30 yari. Toku Paulus ben gi en bigi frantwortu. Paulus no taki finifini fu san ede a gi Timoteyus a rai dati, ma san wi e leri na disi: Te wi o luku efu wan brada kan kisi moro frantwortu, dan wi no musu luku soso a yari fu en. Prakseri o furu sani Yesus ben du kaba aladi a ben abi 33 yari nomo.

16, 17. (a) Fa den owruman kan kon sabi efu wan brada man dini leki dinari noso owruman? (b) San kan pasa efu wi e hori wisrefi na wi eigi denki noso kulturu, na presi fu du san Bijbel e leri?

16 Na ini son kulturu sma no e sori lespeki gi yonguman. Na ini den sortu kulturu dati, owruman no e wani poti yongu brada fu dini leki dinari ini a diniwroko noso leki owruman. Ma ala owruman musu hori na prakseri taki Bijbel no e taki omeni yari wan brada musu abi fu tron wan dinari noso owruman (1 Tim. 3:1-10, 12, 13; Tit. 1:5-9). Efu wan owruman e meki wan wet fu di a e hori ensrefi na a kulturu fu en, dan a no e du san Bijbel e taki. Te owruman o luku efu wan yongu brada kan kisi moro frantwortu, dan den no musu wroko nanga den eigi denki, noso nanga den gwenti fu a kulturu fu den, ma den musu wroko nanga den rai na ini Gado Wortu.​—2 Tim. 3:16, 17.

17 Efu owruman no e wroko nanga den rai fu Bijbel, dan den kan tapu pasi gi wan brada fu kisi moro frantwortu. Na ini wan kondre, wan dinari ini a diniwroko ben kisi bigi frantwortu èn a ben e du den bun. Den owruman ben si taki a brada disi ben kan dini leki owruman. Ma toku den no ben wani poti en leki owruman. Wan tu fu den owruman di ben moro owru ben feni taki a brada fesi ben yongu tumusi. A sari taki den brada ben draidrai fu meki a brada tron owruman, soso fu di den ben feni taki a yongu. A sori leki na ini furu kondre, brada e denki so. Dati meki a de prenspari taki wi e frutrow tapu Bijbel na presi fu frutrow tapu wi eigi denki nanga gwenti. Te wi e du dati, dan wi o gi yesi na Yesus èn wi no o luku o owru wan sma de.

KRUTU SANI NA WAN RETI FASI

18, 19. San wi musu du fu man si sma soleki fa Yehovah e si den?

18 Awinsi wi na sondusma, toku wi kan leri fu no desko sma, ma fu si den soleki fa Yehovah e si den (Tori 10:34, 35). Fu man du dati, wi musu tan studeri Gado Wortu. Te wi e du san wi leri, dan wi o man gi yesi na Yesus èn wi no o krutu sani soleki fa wi e si nanga wi ai.​—Yoh. 7:24.

19 Heri esi wi Kownu Yesus Krestes o kon fu krutu ala sma. Te a o koti krutu, a no o poti prakseri nomo na san en ai e si, noso na san e yesi e yere, ma a o krutu sani na wan reti fasi (Yes. 11:3, 4). Dati o de wan moi ten!