Biiyaʼ guiraʼ ni nuu lu sitiu riʼ

guyé lu índice

Cadi guni juzgarnu binni pur cani ridúʼyasinu

Cadi guni juzgarnu binni pur cani ridúʼyasinu

«Cadi guni juzgartu pur ni rihuinni si, ne laguni juzgar jneza» (JUAN 7:24TNM).

DIIDXAʼ RIUUNDAʼ: sjj 142 NE sjj 123

1. ¿Xi guníʼ Isaías de Jesús ne xiñee riguu profecía riʼ gana laanu?

SICARÍʼ guníʼ Isaías lu ti profecía ni caníʼ de Jesús: «Qué zuni juzgarbe binni pur cani gúʼyasibe, qué zugaanibe donda íquecaʼ pur cani gunadiágasibe. Jneza zuni juzgarbe ca pobre» (Is. 11:3, 4). Nabé riguu ca diidxaʼ riʼ gana laanu. ¿Xiñee yaʼ? Purtiʼ ndaaniʼ Guidxilayú riʼ nabé napa binni prejuiciu o runi juzgar xcaadxi ante gunibiáʼ laacabe. Guiranu racaláʼdxinu guedandá dxi guni juzgar Jesús laanu, purtiʼ laa naca ti Juez perfectu ne qué zuni juzgar pur ni guʼyaʼ si.

2. ¿Xi mandatu bidii Jesús laanu, ne xi chiguizíʼdinu lu tema riʼ?

2 Guiráʼ dxi riníʼ íquenu xiixa cosa de xcaadxi binni. Peru cumu imperfectu laanu la? qué runi juzgarnu binni jneza casi runi Jesús ni. Stale biaje runi juzgarnu binni pur ni ridúʼyasinu. Nga runi, dxi guyuu Jesús lu Guidxilayú riʼ bidiibe mandatu riʼ: «Cadi guni juzgartu pur ni rihuinni si, ne laguni juzgar jneza» (Juan 7:24TNM). Ca diidxaʼ riʼ rusihuinni cani racaláʼdxibe chinándanu ejemplu stibe ne cadi guni juzgarnu binni pur ni ridúʼyasinu. Lu tema riʼ zazíʼdinu chonna cosa ni rucaa laanu guni juzgarnu sti binni: raza o guidxi stiʼ tuuxa, bueltu ne iza stiʼ tuuxa. Lu cada ejemplu ni chiguzéʼtenu riʼ, zazíʼdinu ximodo zanda gúninu ni ná mandatu ni bidii Jesús laanu.

CADI GUNI JUZGARNU BINNI PUR RAZA O GUIDXI STIʼ

3, 4. a) ¿Xiñee bichaa apóstol Pedro modo ruuyaʼ ca binni ni cadi judíu? (Biiyaʼ dibuju ni zeeda ra ruzulú tema riʼ). b) ¿Xi ti cosa nabé risaca bisiidiʼ Jiobá Pedro?

3 Guxuíʼlunu xi guirá guníʼ ique apóstol Pedro ora gucuaa mandatu de cheʼ ndaaniʼ guidxi Cesarea, ra lidxi ti hombre ni cadi judíu láʼ Cornelio (Hech. 10:17-29). Cumu biniisi Pedro cásica biniisi xcaadxi judíu de tiempu stiʼ la? biiyacabe ca binni ni cadi judíu casi binni ni cadi nayá. Peru bizaacabe caadxi cosa ni bicaa laabe guchaabe modo riníʼ íquebe. Tobi de laani nga gucuaabe ti visión stiʼ Dios (Hech. 10:9-16TNM). Lu visión que biiyaʼ Pedro zedayete xiixa casi ti lari gueelaʼ de guibáʼ dxaʼ ni de maniʼ ni nabiidiʼ ne gucuá ti ridxi ná rabi laabe guutibe ca maniʼ que ne gobe laacaʼ peru laabe qué ninabe ñúnibe ni. Óraque ná ridxi que rabi laabe: «Bisaana de guiniʼluʼ nabiidiʼ ni maʼ bisiá Dios». Biluxe biiyaʼ si apóstol que visión riʼ, qué nidxela xi ñuni ne qué ñenegá xii ngue guníʼ voz que. Oraquepeʼ bedandá ca hombre ni biseendaʼ Cornelio, ne yené Pedro laacabe ra lidxi Cornelio casi gudxi espíritu santu ni laa.

4 Ca judíu que, qué lica riuucaʼ ra lidxi ca binni ni cadi judíu. Ngue runi pa niníʼ ique Pedro cadi judíu Cornelio la? qué lica ñebe ra lidxi. Peru ¿xiñee guyebe ra lidxi Cornelio yaʼ? Pur ni bíʼyabe lu visión que ne pur ni gudxi espíritu santu laabe. Bicaadiaga si Pedro guiráʼ ni gudxi Cornelio laa la? biabe hombre riʼ ne sicaríʼ guniʼbe casi gudxi espíritu santu ni laabe: «Yanna ma nanna biaʼca risaca irá binni nezalú Dios. Tutiica idxibi laabe ne guni jneza, runi xiiñi be laa, gasti naca xi raza laa» (Hech. 10:34, 35). Bisiidiʼ Jiobá Pedro ti cosa nacubi, ¿ximodo zacané ni biziidiʼ Pedro riʼ guiráʼ xpinni Cristu yaʼ?

5. a) ¿Xi racalaʼdxiʼ Jiobá guiene guiráʼ ca xpinni Cristu? b) Neca nánnanu biaʼca risaca guiráʼ binni nezalú Dios, ¿xi zándaca guizaacanu?

5 Biquiiñeʼ Jiobá Pedro para gacané guiráʼ xpinni Cristu guiénecaʼ qué rúnibe menu binni. Para Jiobá la? biaʼca risaca guiráʼ raza, guidxi, tribu o idioma. Rudiibe lugar guni adorar guiráʼ binni ni ridxibi ne ni runi ni jneza laabe, gastiʼ naca pa hombre o pa gunaa laacaʼ (Gál. 3:26-28; Apoc. 7:9, 10). Laanu, ca xpinni Cristu, nuunu seguru dxandíʼ ni bizéʼtenu riʼ, purtiʼ riníʼ íquenu biaʼca risaca guiranu nezalú Dios. Peru pa lu cultura o ndaaniʼ familia ra biniisinu bidúʼyanu bíʼnicabe menu xcaadxi binni la? zándaca laaca rúninu menu binni ndaaniʼ ladxidoʼno. Gudiʼdiʼ si ti tiempu dede Pedro biʼniʼ menu binni, laa ndaʼ gupa privilegiu de gacané caadxi de laacabe gánnacabe qué runi Dios menu guirutiʼ (Gál. 2:11-14). Yanna, ¿ximodo zanda gúninu ni ná mandatu stiʼ Jesús ne cadi guni juzgarnu binni pur ni ridúʼyasinu yaʼ?

6. a) ¿Xi zacané laanu para gudiʼnu cuenta pa nuu xiixa ndaaniʼ ladxidoʼno ni rucaa laanu gúninu menu binni? b) ¿Xi bisihuinni ti hermanu lu informe ni biseendaʼ?

6 Para gánnanu pa runi juzgarnu binni sin gunibiaʼnu laa la? caquiiñeʼ guiníʼ íquenu pa ridúʼyanu laacabe casi rusiidiʼ Stiidxaʼ Dios (Sal. 119:105). Laaca zanda guinabadiidxanu ti xhamígunu ni nápanu confianza pa huayuuyaʼ gúninu menu sti binni (Gál. 2:11, 14). Zándaca runi sentirnu zacá ne nin qué rudiʼnu cuenta. Guzéʼtenu ni bizaaca ti hermanu ni napa responsabilidad ndaaniʼ xquidxi Dios. Biseendabe ti informe ra sucursal de ti guendaxheelaʼ ni runi servir de tiempu completu. Xheelaʼ hermana riʼ, naca de ti raza nahuiiniʼ ne nabé runi binni menu laacabe. Hermanu ni biseendaʼ informe riʼ, qué nudii cuenta pa laaca runi menu laacabe pur raza sticabe. Neca guniʼbe stale cosa galán de xheelaʼ hermana riʼ la? maʼ para guilúxebe informe stibe bicaabe ca diidxaʼ riʼ: «Neca naca xheelaʼ hermana riʼ de raza ca la? pur modo nabánibe racané ni xcaadxi guiene cadi pur si naca tuuxa de ti raza guiníʼ íquenu tobi si modo nabani guirácabe, purtiʼ stale de ca binni xquídxibe huaxiéʼ galán modo nabánicaʼ ne nabé nabiidicaʼ». Ni rizíʼdinu de ni bizaaca hermanu riʼ nga neca nápanu ti responsabilidad ndaaniʼ xquidxi Dios, naquiiñeʼ guiníʼ íquenu ximodo ridúʼyanu binni ne gudiʼnu lugar gacané xcaadxi laanu para gudiʼnu cuenta pa nuu xiixa ndaaniʼ ladxidoʼno ni rucaa laanu gúninu menu binni. ¿Xiruʼ zanda gúninu yaʼ?

7. ¿Ximodo zusihuínninu ruxhélenu ladxidoʼno para guiráʼ binni?

7 Pa guxhélenu ladxidoʼno ne gannaxhiinu guiráʼ binni la? qué zúninu menu guirutiʼ (2 Cor. 6:11-13). ¿Ñee ca binni si ni riníʼ diidxaʼ ni rininu, raza stinu, guidxi o tribu si stinu nga ridxaaganu la? Pa rúninu zacá, gúninu stipa pur guidxaaganu binni de sti cultura. ¿Xiñee qué guni invitarnu laacabe para guni predicarnécabe laanu o para guidóʼnenu laacabe ra lídxinu o chuʼnu ti ratu né xcaadxi hermanu yaʼ? (Hech. 16:14, 15). Pa gúninu ni la? jma zannaxhiinu laacabe ne qué zúninu menu guirutiʼ. Peru nuu xcaadxi cosa ni zándaca gucaa laanu guni juzgarnu binni, tobi de laacani nga bueltu.

CADI GUNI JUZGARNU BINNI PUR NI NAPA

8. Casi ruzeeteʼ Levítico 19:15, ¿xi zanda gucaa laanu guni juzgarnu xcaadxi?

8 Sti cosa ni zanda gucaa laanu guni juzgarnu xcaadxi nga, pa napa bueltu o pa coʼ. Ngapeʼ nga ni riete lu Levítico 19: 15 ra ná: «Cadi gúniluʼ menu ca binni pobre, ne cadi guʼnuʼ jma pur ca binni ricu. Naquiiñeʼ guni juzgarluʼ binni jneza». Ora ridúʼyanu ti binni pobre o ti binni ricu, ¿xi rucaa ni laanu guiníʼ íquenu de laacabe yaʼ?

9. ¿Xi bicaa Salomón ne xi rizíʼdinu de laani?

9 Pur espíritu santu guníʼ Salomón ti cosa triste ni runi binni: «Ti binni pobre la? dede ca vecinu stiʼ nanalaʼdxiʼ laa, peru ti binni ricu la? napa stale xhamigu» (Prov. 14:20). ¿Xi rusiidiʼ ca diidxaʼ riʼ laanu yaʼ? Rusiidiʼ ni laanu pa qué gápanu cuidadu la? zanda guyúbinu gaca xhamígunu ca hermanu ni napa bueltu ne qué zadxaaganu ca hermanu ni huaxiéʼ napa. ¿Xiñee ti peligru nga gusisácanu binni pur ni napa yaʼ?

10. ¿Xi ti peligru bizeeteʼ Santiago?

10 Pa gusisácanu xcaadxi pur bueltu sticaʼ la? zándaca maʼ qué ziuu congregación stinu tobi si. Lu primé siglu que guníʼ discípulo Santiago pur laani maʼ qué ñuu caadxi congregación tobi si (biindaʼ Santiago 2:1-4). Cadi gudiʼnu lugar guizaaca ndiʼ ndaaniʼ congregación stinu. ¿Xi zanda gúninu para cadi gusisácanu xcaadxi pur bueltu sticaʼ yaʼ?

11. ¿Ñee zanda gaca ti binni ricu o ti binni pobre xhamigu Jiobá la? Bisiene ni.

11 Naquiiñeʼ guidúʼyanu ca hermanu stinu cásica ruuyaʼ Jiobá laacaʼ. Laabe qué riníʼ íquebe jma risaca ti binni ricu que ti binni pobre. Cadi purtiʼ si nápanu o qué gápanu stale cosa material zaca xhamígunu Jiobá. Dxandíʼ guníʼ Jesús «nagana nga chuʼ ti ricu lu Reinu ni nuu guibáʼ», peru cadi caníʼdibe qué lica zanda chuʼ ti ricu lu Reinu stiʼ Dios (Mat. 19:23TNM). Laaca guníʼ Jesús ca diidxaʼ riʼ: «Laguiecheʼ, laatu ca pobre, purtiʼ stitu Reinu stiʼ Dios» (Luc. 6:20TNM). Peru, né ca diidxaʼ riʼ la? cadi caníʼdibe zucaadiaga guiráʼ ca binni pobre laabe ne pur nga guicaacaʼ ndaayaʼ ni rudii Dios ca xpinni. Ne nánnanu dxandíʼ ni, purtiʼ guyuu stale binni pobre ni qué ñuu dxi ñaca discípulo stibe. ¿Xi rusiidiʼ ndiʼ laanu yaʼ? Rusiidiʼ ni laanu cadi purtiʼ si napa o qué gapa ti binni stale cosa material nga zanda gaca xhamigu Jiobá.

12. ¿Xi conseju cudii Biblia ca binni ricu ne ca pobre?

12 Ndaaniʼ xquidxi Jiobá nuu stale hermanu ne hermana ni nadxii Dios ne runi ni nabe de guidubi ladxidóʼ. Ládecabe nuu binni ricu ne nuu binni pobre. Biblia cayabi ca binni ricu cadi quíxhecaʼ esperanza sticaʼ lu ca cosa risaca nápacaʼ purtiʼ zadxiña dxi zará cani, sínuque quíxhecaʼ esperanza sticaʼ lu náʼ Dios (biindaʼ 1 Timoteo 6:17-19). Peru laaca cayabi ni guiráʼ ca xpinni Dios, ca ricu ne ca pobre, cadi gannaxhiicaʼ bueltu purtiʼ zeeda gaca ni ti peligru (1 Tim. 6:9, 10). Pa guidúʼyanu ca hermanu casi ruuyaʼ Jiobá laacaʼ la? qué zuyúbinu guidxaaganu ca binni si ni napa bueltu ne qué zúninu menu ca pobre. Peru, ¿ñee jneza nga guni juzgarnu tuuxa pur iza ni napa la? Guidúʼyanu ni.

CADI GUNI JUZGARNU TUUXA PUR IZA STIʼ

13. ¿Ximodo ná Biblia naquiiñeʼ guni tratarnu ca binni ni maʼ huaniisi?

13 Biblia rabi laanu guni respetarnu ca binni ni maʼ huaniisi. Levítico 19:32 ná: «Nezalú ti binni ni maʼ natoope ique naquiiñeʼ guiásaluʼ pur respetu, ne naquiiñeʼ gusisácaluʼ ti binnigola, ne naquiiñeʼ guidxíbiluʼ Dios stiluʼ». Proverbios 16:31 ruzeeteʼ: «Guicha toope stiʼ ca binnigola ca zeeda gaca casi ti corona sicarú ora rúnicaʼ ni jneza». Ne apóstol Pablo gudxi Timoteo cadi gaca naduxhuʼ né ti hombre ni maʼ huaniisi, sínuque guiniʼné laabe casi riniʼné tuuxa bixhoze (1 Tim. 5:1, 2). Neca jma gupa Timoteo autoridad que ca hermanu ni maʼ huaniisi la? naquiiñeʼ guni respetarbe laacaʼ ne guiabe laacaʼ.

14. ¿Pora nga caquiiñeʼ gudiʼnu conseju tuuxa ni jma huaniisi que laanu?

14 ¿Xi zazaaca pa guni cometer ti hermanu ni maʼ huaniisi ti pecadu o gucaabe xcaadxi guni xiixa neca nánnabe qué riuulaʼdxiʼ Dios ni yaʼ? Qué zuni juzgar Jiobá laabe pur ni guʼyaʼ si, peru zaca juzgarbe neca maʼ huaniisibe. Principiu ni zeeda lu Isaías 65:20 ná, ti binni ni cayuni cometer ti pecadu la? neca gapa ti gayuaa iza ziaba náʼ. Ne lu ti visión ni gucuaa Ezequiel zeeda sti principiu casi ni bizéʼtenu riʼ (Ezeq. 9:5-7). Nga runi cadi gusaana de guni respetarnu Jiobá, «Binnigola ni maʼ xadxí nabani» (Dan. 7:9, 10, 13, 14). Pa runi respetarnu Jiobá la? qué zadxíbinu gudiʼnu conseju tuuxa pa cadi cayuni ni jneza biaʼ tiica iza napa (Gál. 6:1).

¿Ñee runi respetarnu ca hermanu joven la? (Biiyaʼ párrafo 15).

15. Ora guni tratarnu ca hermanu joven, ¿xi rusiidiʼ ejemplu stiʼ apóstol Pablo laanu?

15 Peru ¿ximodo naquiiñeʼ guni tratarnu ca joven yaʼ? Guidúʼyanu ni bizaaca Timoteo. Bidii apóstol Pablo conseju riʼ laabe: «Cadi gudiiluʼ lugar gúnicabe menu lii purtiʼ si nahuiiniluʼ, sínuque biyubi modo guiniʼluʼ, gupa conducta galán, gunnaxhii binni, bisihuinni nápaluʼ fe, bibani jneza ti gácaluʼ ti ejemplu para ca hermanu» (1 Tim. 4:12TNM). Dxi bicaa Pablo ca diidxaʼ riʼ ra nuu Timoteo zándaca maʼ nápabe jma de 30 iza. Ne para tiempu riʼ maʼ bidii Pablo laabe caadxi responsabilidad ndaaniʼ congregación. Neca qué gánnanu xi pur bidii Pablo conseju riʼ Timoteo, peru rusiidiʼ ni laanu cadi naquiiñeʼ guni juzgarnu o gúninu menu ca hermanu joven pur iza sticaʼ. Cadi guiaandaʼ laanu dede Jesús bizulú biʼniʼ predicar dxi maʼ napa 30 iza.

16, 17. a) ¿Xi runi ca ancianu para gúʼyacaʼ pa maʼ runi cumplir ti hermanu requisitu para gaca siervu ministerial o ancianu? b) ¿Xi zándaca guizaaca pa qué gúninu ni ná Biblia ne chinándanu ni ná íquenu o cultura stinu?

16 Lu caadxi cultura qué rusisácacabe ca hombre joven. Pa laaca zacá rúnicabe lugar ra nabézanu la? zándaca qué zaná ca ancianu guni recomendarcaʼ tuuxa joven ni maʼ runi cumplir ca requisitu para gaca siervu ministerial o ancianu. Cadi naquiiñeʼ guiaandaʼ ca ancianu ca qué riete diʼ lu Biblia panda iza naquiiñeʼ gapa ti hermanu para guni recomendarcabe laa (1 Tim. 3:1-10, 12, 13; Tito 1:5-9). Pa quixheʼ ca ancianu ca gaca xiixa purtiʼ si runi cultura stícani la? cadi zinándacaʼ modo rusiidiʼ Biblia. Cani naca ancianu cadi naquiiñeʼ guni juzgarcaʼ ca hermanu joven modo ná íquecaʼ o pur costumbre stiʼ xquídxicaʼ, sínuque naquiiñeʼ gúnicabe ni casi ná Stiidxaʼ Dios (2 Tim. 3:16, 17).

17 Pa chinanda ca ancianu ca ni ná cultura sticaʼ lugar de chinándacaʼ ni ná Biblia la? zándaca qué zuni recomendarcabe tuuxa hermanu neca maʼ runi cumplir requisitu para gaca siervu ministerial o ancianu. Guzéʼtenu xi bizaaca ndaaniʼ ti guidxi, ti hermanu siervu ministerial nápabe caadxi responsabilidad ndaaniʼ congregación. Neca nanna ca ancianu riʼ maʼ runi cumplirbe ca requisitu para gácabe ancianu la? qué ñuni recomendarcabe laabe. Caadxi de ca ancianu ni maʼ huaniisi que nacaʼ nahuiinirube para gácabe ancianu. Triste guininu ni peru qué ñaca nombrar hermanu riʼ purtiʼ nahuiiniruʼ. Ti ejemplu si nga ni bizéʼtenu riʼ, peru lu ca informe ca rihuinni zacá riníʼ ique stale ancianu de gadxé gadxé guidxi. Guizáʼ risaca nga gúninu ni ná Biblia ne cadi chinándanu ni ná íquenu o cultura stinu. Pa gúninu ni ná Biblia zusihuínninu cuzúʼbanu stiidxaʼ Jesús ne qué zuni juzgarnu xcaadxi pur ni guidúʼyasinu.

GUNI JUZGARNU JNEZA

18, 19. ¿Xi naquiiñeʼ gúninu para guidúʼyanu guiráʼ binni casi ruuyaʼ Jiobá laacaʼ?

18 Neca nácanu binni imperfectu la? zanda guidúʼyanu binni cásica ruuyaʼ Jiobá laacaʼ ne qué zuni juzgarnu laacaʼ (Hech. 10:34, 35). Para ganda gúninu ni la? naquiiñeʼ gúninu stipa pur chinándanu ni rusiidiʼ Stiidxaʼ Dios. Pa gúninu ni bizéʼtenu riʼ la? zusihuínninu zinándanu mandatu ni bidii Jesús ora guníʼ cadi guni juzgarnu xcaadxi pur ni guidúʼyasinu (Juan 7:24).

19 Maʼ cadi candaa jneza modo zuni juzgar rey Jesucristu guiráʼ binni, ne qué zuni juzgarbe pur ni gúʼyasibe o pur ni gunadiágasibe (Is. 11:3, 4). Nánnanu guizáʼ galán dxi maʼ gaca ni.