Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Mwonyolembe hai ketho waciro ku genogen

Mwonyolembe hai ketho waciro ku genogen

CALU ma wabekwo i “ceng’ mi kajik,” kwo udaru doko tek magwei, pieno ubekwayu wanyuth mwonyolembe hai nisagu. (2 Tim. 3:1-5) Dhanu ma pol ma wabekwo kugi gimbe ku mwonyolembe. Gidieng’ pigi gigi, gimaru dhau, man gikweriri gigi ngo. Pieno, wakepenjara kumae: ‘Nyo an de ambe ku mwonyolembe hai calu dhanu mange ma wabekwo kugi? Mwonyolembe hai thelembene tie ang’o? Aromo timo ang’o kara kite maeno ubed ni kura para?’

MWONYOLEMBE HAI THELEMBENE TIE ANG’O?

“Mwonyolembe hai” ma Biblia uweco pire utie ku thelembe ma kani? Etie ngo kende kende niciro peko. Ng’atu ma mwonyo lembe hai, nyutho cirocir ma nwang’u etie ku genogen nia lembe biyikere bidoko miero. Edieng’ pire kende ngo, ento edieng’ bende pi pidoic mi jumange, kadok mi ju ma ginyayu ng’ecwiny i ie, kunoke ju ma gisende. Emedere nigeno nia mer migi bidok kendo kakare. Etie ngo lembe mi zungo ka Biblia uyero nia mwonyolembe hai uai kud i mer. * (1 Kor. 13:4) Mwonyolembe hai utie bende thenge acel mi “nying’ tipo.” (Gal. 5:22, 23) Pieno, waromo timo ang’o kara waceg kite mi mwonyolembe hai?

WACOPO CEGO KITE MI MWONYOLEMBE HAI NENEDI?

Kara waceg kite mi mwonyolembe hai, wacikara nikwayu Yehova umii iwa tipo pare maleng’, m’ebed emio ni dhanu m’ugene. (Lk. 11:13) Tipo maeno utie ku tego ma lee, re asu wacikara nitimo nimakere ku rwo mwa. (Zab. 86:10, 11) Eno nyutho nia wacikara nitimo kero nimwonyo lembe kubang’ nindo, man niketho kite maeno udok ni kura mwa. Re saa moko nimwonyo lembe copo voyowa. Dong’ ang’o ma bikonyowa?

Wacikara niponjo man nilubo lapor pa Yesu. Kinde ma jakwenda Paulo uwacu nia warony “ng’atu ma nyen,” m’uketho i ie mwonyolembe hai, eketho cwinywa kumae: “Wek kwiocwiny pa Kristu bim wi adundewu.” (Kol. 3:10, 12, 15) Kara kwiocwiny pa Kristu ubim wi adundewa, ukwayu walub lapor pare man wabed ku genogen nia Mungu bidwoko lembe udok atira i saane. Ka wabedo ku kit genogen maeno, wabimedara asu nimwonyo lembe kadok wanwang’ara ku lembang’o de.​—Yoh. 14:27; 16:33.

Wan ceke wabemito ng’om ma nyen ubin pio pio. Ento ka waparu kite ma Yehova umwonyo ko lembe iwa, eno ketho wan de wabedo dhanu ma mwonyo lembe. Biblia ubeketho cwinywa kumae: “[Yehova] galu ngo kum lembang’ola pare, calu jumoko kwanu galu; ento emwonyo lembe hai iwu, kum eyenyo ngo nia ng’atu moko rwiny, ento nia dhanu ceke gitund ba lokocwiny.” (2 Pet. 3:9) Pieno, ka waparu kite pi mwonyolembe pa Yehova, wan de wabibedo ayika nimwonyo lembe ni jumange. (Rum. 2:4) Dong’ lembang’o ma tung’ tung’ ma copo kwayu nia wanyuth mwonyolembe hai?

LEMBE MA COPO WOK MA KWAYU WANYUTH MWONYOLEMBE HAI

Lembe tie dupa ma wabed wanwang’ara ko i kwo mwa ma kubang’ ceng’, ma kwayu wanyuth mwonyolembe hai. Ku lapor, kinde ma ng’atu moko ubeweco man wan de watie ku lembe ma pire tek ma wamito wayer, saa maeno ukwayu wanyuth mwonyolembe kara kud wang’ol dhoge. (Yak. 1:19) Ukwayu bende wanyuth mwonyolembe ka ng’atu moko unyayu ng’ecwiny i iwa. Kakare nimaku lembe vur vur, etie ber nia wapoi i kum kite ma Yehova giku Yesu gineno ko ng’ico mwa. Giketho ngo wang’gi i kum nyithi kosa ma watimo. Ento gineno kite mwa ma beco, man ku cirocir, giweko iwa saa ma watim ko alokaloka.​—1 Tim. 1:16; 1 Pet. 3:12.

Ubekwayu bende wanyuth mwonyolembe kinde ma ng’atu moko uwacu iwa nia wayero kunoke watimo lembe moko ma rac. Kwinyo copo makuwa ndhu ndhu man wacopo maru wacer bang’wa. Ento Lembe pa Mungu uwacu nia, “ng’atu ma bedo ku twiocwiny (mwonyolembe hai) i cwinye e ber ma sagu ng’atu ma bedo ku kuhaya i cwinye. Ng’ecwiny kud umeki vur vur i cwinyi; kum ng’ecwiny bedo i kor jukusegu.” (Ekl. 7:8, 9) Pieno, kadok nwang’u jucwayu ndra i wiwa de, wacikara ninyutho mwonyolembe hai, man niparu cuu i lembe ma wabeciyero man ma wabecitimo. Yesu de utimo kumeno kinde ma juyero lembe mi ndra i wie.​—Mat. 11:19.

Ukwayu junyodo bende ginyuth mwonyolembe hai kinde ma gibekonyo awiya migi kara awiyane gitwiny paru migi, kunoke giuriri kud i kum awanya ma rac. Wakewec iwi lapor pa Mattias, ma kawoni ubetimo i Bethel mi Scandinavie. Kinde ma fodi etie aradu, awiya wagi mi somo ubed ucaye pi yioyic pare. I acaki, junyodo pare ging’eyo ngo lembe maeno. Ento i ng’eye, gineno nia Mattias ucaku bebedo ku jiji iwi lembe m’eponjo i Biblia. Won ma Gillis uyero nia, ugam ukwayu nia en ku min ot pare ginyuth mwonyolembe i lembe maeno. Mattias ubed upenjo penji ma calu ve: “Mungu utie ng’a? Ka Biblia utie ngo Lembe pa Mungu ke? Wang’eyo nenedi nia Mungu re m’ubekwayu watim lembe moko?” Bende epenjo won kumae: “Pirang’o dhanu copo poko lembe i wia pilembe atie ngo ku kit paru man yioyic mwu?”

Gillis ukoro kumae: “Saa moko, ebed epenjo penji ma nyutho nia etie ku kwinyo, i kum min ungo, kadok i kuma de ngo, ento i kum lemandha, m’ebeparu nia ubedwoko ire kwo tek.” Gillis ukonyo wode nenedi? Eyero kumae: “Wabed waweco ku woda pi saa ma lee.” Wang’ ma pol Gillis ubed uwinjo Mattias awinja kende man epenje ku penji moko pi ninyang’ cuu i paru pare. Saa moko Gillis koro lembe ni wode man eweke epar i lembene pi bang’ acel, i wang’ niweco kendo i wie gikude. Gillis uwacu nia saa mange, ubed ukwayu en de pi nindo moko, ekepar cuu iwi lembe ma wode uyero. Nikadhu kud i wec ma gibed giweco wang’ ma pol, Mattias ucaku nyang’ i thelembe mi jamgony, man enyang’ nia Yehova umaruwa man bende etie ku twero mi telo wiwa. Won ukoro kumae: “Eting’o nindo ma lee, man ebino lembe ma tek. Re nok nok, mer m’emaru ko Yehova uguro ulage i adundene. Anyong’a negowa lee dit waku min nineno nia mwonyolembe ma wanyutho i saa mir aradu pare umio adwogi ma ber man umulo adundene.”

Kinde ma Gillis giku min ot pare gibekonyo wodgi ku cirocir, gibino ku genogen nia Yehova biwekogi ngo. Gillis uwacu kumae: “Abed ayero ni Mattias wang’ ma pol nia, mer ma wamare ko waku min ubed ucwaluwa nirwo areri nia Yehova ukonye enyang’.” Junyodo maeno gitie ku mutoro pilembe ginyutho mwonyolembe hai man givoc ungo!

Waciakara bende ninyutho mwonyolembe hai ka wabegwoko wat mwa, kunoke jarimbwa ma twoyo pare ubeting’o nindo ma dupa. Wakewec iwi lapor pa Ellen * ma tie bende dhanu mi Scandinavie.

Oro udoko kago abora niai ma won ot pa Ellen utwoyo wang’ ario, twoyo m’unyotho ung’ith pare. Twoyone uketho anyong’a de nege ngo, can de mondo ngo i ie. Lembe maeno utie peko ma lee dit ni Ellen. Eyero kumae: “Ugam ukwayere nia anyuth cirocir ma lee dit man arwo wang’ dupa.” Emedo kumae: “Verse m’amaru akeca ma tielo cwinya utie Jufilipi 4:13 m’uwacu kumae: ‘Acopo timo gin ceke ni kume m’emio ira tego.’” Ku tego man kony pa Yehova, Ellen ubeii ku lembe m’ebekadhu kud i ie ku cirocir.​—Zab. 62:5, 6.

NYUTH MWONYOLEMBE HAI CALU YEHOVA

Lapor ma ber akeca mi mwonyolembe hai ma wacopo nilubo utie pa Yehova. (2 Pet. 3:15) Bilbia uyero wang’ ma pol nia Yehova nyutho mwonyolembe nisagu zoo. (Neh. 9:30; Isa. 30:18) Ku lapor, nyo ibepoi i kum lembe ma Yehova utimo kinde m’Abraham upenje ku penji dupa pi yub m’emaku m’ebecinyotho ko Sodoma? Yehova ukathu ngo kind wec p’Abraham. Ku mwonyolembe, ewinjo penji man adieng’acwiny p’Abraham ceke, man eketho cwinye nia ebinyotho ngo Sodoma kadok weg bedopwe apar kende re ma gitie i ie de. (Tha. 18:22-33) Yehova uwinjo lembe ku cirocir man edwoko ngo lembe ku kwinyo!

Mwonyolembe hai utie kite acel ma pire tek ma Jakristuman ucikere nibedo ko. Ka wabetimo kero mwa ceke pi nibedo andhandha dhanu ma mwonyo lembe, wabimio yung ni Yehova ma tie Wegwa ma dieng’ piwa man ma mwonyo lembe, man wabibedo i kind dhanu ma gitie “jucampacu mi lembang’ola ni kum yioyic ku twiocwiny.”​—Ebr. 6:10-12.

^ par. 4 Judaru weco iwi kite mi mer i thiwiwec ma kwong’a, i kind thiwiwec abung’wen m’ukoro iwi nying’ tipo maleng’ pa Mungu.

^ par. 15 Juloko nyinge.