Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Eidhidhimiko — Idhidhimika wu na elalakano

Eidhidhimiko — Idhidhimika wu na elalakano

OSHIGWANA SHAKALUNGA osha pumbwa eidhidhimiko shi vulithe nale, oshoka ‘omasiku gahugunina’ ngaka tu li mugo, otaga ende taga nayipala. (2 Tim. 3:1-5) Otwa kundukidhwa kaantu mboka yi ihole yo yene, aayoni yeuvaneno nokaye na eipangelo. Aantu yoludhi ndoka kaye na eidhidhimiko. Onkee ano, Omukriste kehe okwa gwana okwiipula ta ti: ‘Mbela okwaa na eidhidhimiko okwa nwetha ndje mo? Okukala omwiidhidhimiki otashi ti shike lela? Ongiini tandi vulu okwiimika uukwatya mbuka wopaKriste ndi kale ndi wu na aluhe?’

EIDHIDHIMIKO OSHIKE?

Oshitya eidhidhimiko mOmbiimbeli osha kwatela mo oshindji, kaashi shi owala okwiidhidhimikila onkalo ondhigu. Omuntu ngoka e na eidhidhimiko lyopakalunga, oha kala e na einekelo kutya onkalo otayi ka lunduluka. Iha dhiladhila owala polwe, ihe oha tala wo kutya oshike sha ningitha mukwawo e etithe okwaauvathana. Omolwetompelo ndyoka, uuna omuntu omwiidhidhimiki a hindwa nenge a ningwa nayi, oha ningi ngaashi ta vulu, opo a hwepopaleke onkalo. Itashi kumitha sho Ombiimbeli ye shi popya kutya ‘eidhidhimiko’ ohali zi mohole. * (1 Kor. 13:4) Otayi ti wo kutya “eidhidhimiko” oli li oshitopolwa ‘shoshiyimati shombepo.’ (Gal. 5:22, 23) Oshike tu na okuninga, opo tu kokeke eidhidhimiko?

EIDHIDHIMIKI OHALI KOKEKWA NGIINI?

Opo tu imike eidhidhimiko, otu na okugalikana kuJehova e tu kwathele ombepo ye ndjoka ha gandja kwaayehe mboka ye mu inekela. (Luk. 11:13) Nonando ombepo yaKalunga oyi na oonkondo, natse otu na okuninga po sha. Otu na okukala metsokumwe naashoka tatu pula megalikano. (Eps. 86:10, 11) Onkee ano, otu na okuninga ngaashi tatu vulu tu kokeke eidhidhimiko esiku kehe, opo li mene omidhi momitima dhetu. Kakele kaashono, otu na okukondja twa mana mo, opo eidhidhimiko li kale oshitopolwa shonkalamwenyo yetu. Oshike ishewe tashi vulu oku tu kwathela?

Otatu vulu okukokeka eidhidhimiko mokukonakona nomokulandula oshiholelwa shaJesus dhenga mbanda. Omuyapostoli Paulus okwa wilikwa kuKalunga a popye kutya “omuntu omupe,” oha kala “neidhidhimiko.” Okuza mpono, Paulus okwe tu ladhipike a ti: “Ombili ndjoka Kristus te yi gandja, nayi mu pangele.” (Kol. 3:10, 12, 15) Otatu vulu okweetha ombili ndjoka yi “pangele” momitima dhetu, mokuholela eitaalo lya kola lyaJesus kutya Kalunga ota ka ukitha iinima pethimbo lyo opala, mbyoka hatu ipula nayo. Ngele otwa landula oshiholelwa shaJesus, itatu ka kanitha eidhidhimiko kutya nduno natu ningilwe shike. — Joh. 14:27; 16:33.

Nonando otwa halelela Oparadisa ndjoka Kalunga a uvaneka yi ye, otu na okwiilonga okukala aaidhidhimiki lela, unene tuu mokutedhatedha kunkene Jehova he tu idhidhimikile. Ombiimbeli otayi tu shilipaleke tayi ti: “Omuwa ina tokelwa okutsakanitha shoka e shi uvaneke, ngaashi aantu yamwe taa dhiladhila. Oye okwe mu idhidhimikile owala, oshoka ina hala, ku kale nando ogumwe ta geelwa, ihe okwa hala, aantu ayehe ye ethe uulunde wawo.” (2 Pet. 3:9) Sho tatu dhiladhila nkene Jehova he tu idhidhimikile, mbela shono itashi tu inyengitha natse tu idhidhimikile yalwe? (Rom. 2:4) Okutala kwaashoka twa zi nokupopya, mbela oonkalo dhini tu na okwiidhidhimikila?

OONKALO DHINI TU NA OKWIIDHIDHIMIKILA?

Eidhidhimiko lyetu ohali yelekwa esiku kehe. Pashiholelwa, ngele otwa hala okutya sha sha simana, otu na okuulika eidhidhimiko, opo kaatu kwate yalwe melaka. (Jak. 1:19) Otashi vulika wu kale wa pumbwa eidhidhimiko, ngele owu li pamwe nooitaali ooyakweni mboka ye na omaukwatya hage ku ningile nayi. Pehala lyokugeya, onawa wu tale nkene Jehova naJesus hayi inyenge komaunkundi getu. Ihaya kala taya konenene uupuko wetu mboka uushona. Pehala lyaashono, ohaya tala komaukwatya getu omawanawa nokutala neidhidhimiko koonkambadhala ndhoka tatu ningi tu hwepopale. — 1 Tim. 1:16; 1 Pet. 3:12.

Eidhidhimiko lyetu otali vulu wo okuyelekwa, uuna gumwe a ti kutya otwa pogola moohapu nenge miilonga yetu. Olundji ohatu geye nziya nokwiipopila. Mbela Ombiimbeli otayi tu kumagidha tu ninge shike? Otayi ti: “Ehulilo lyoshinima oli vule etameko lyasho. Omutalanteni oku vule omwiinenepeki. Ino uluma okugeya mombepo yoye, oshoka ondjahi ohayi kala meni lyegoya.” (Omuuv. 7:8, 9) Onkee ano, uuna tatu lundilwa, eyamukulo lyetu nali ulike kutya otu na eidhidhimiko. Jesus naye okwa li e shi ningi, sho yalwe ye mu sheke. — Mat. 11:19.

Aavali oyo unene ye na okuulika eidhidhimiko, uuna taya pukulula oyana mboka ye na iikala, omahalo nosho wo omadhiladhilo ga puka. Natu tale oshiholelwa shomumwatate Mattias, ngoka e li ngashingeyi moBetel moScandinavia. Sho e na omimvo omulongo nasha, Mattias okwa kala ti idhidhimikile omasheko, omolweitaalo lye okuza kaanasikola ooyakwawo. Aavali ye oshinima shoka inaye shi monena po. Ihe oyo ya li ye na okuungaunga niilanduliko yomasheko ngoka gomwanamati. Okwa tameke okukala ta pula ngele oku li ngaa meitaalo lyashili. He Gillis ota ti: “Otwa li twa pumbwa okuulika eidhidhimiko lela.” Mattias okwa li ha pula omapulo ngaashi: “Kalunga olye? Ongiini ngele Ombiimbeli kayi shi Oohapu dhaKalunga? Oshike she tu tompa tu itaale kutya Kalunga oye a hala tu ninge shino nenge shiyaka?” Okwa li wo ha pula he ta ti: “Omolwashike ndi na okupangulwa, ngele kandi uvite noinandi itaala shoka wi itaala?”

Tate Gillis ota ti: “Omathimbo gamwe, omumati gwetu okwa li ha popi a geya, hangame a geela nenge yina, ihe oku uvitile nayi oshili, oshoka oku wete kutya oya dhigupaleka onkalamwenyo ye.” Tate Gillis okwa li a ungaunga ngiini nonkalo ndjoka? Ota ti: “Ngame nomumati gwandje otwa li hatu kuutumba, omathimbo gamwe ohatu popi uule woowili. Olundji ohandi pulakene nokupula omapulo mpeya naampeya, opo ndi yelelwe nawa kutya oku uvite ngiini noku na etaloko lini. Omathimbo gamwe onda li handi mu pe esiku limwe nenge ge vulithe po, a dhiladhile kwaashoka nde mu yelithile, manga inaatu tsikila noonkundathana dhetu. Omathimbo gamwe, ohandi mu lombwele kutya onda pumbwa omasiku gontumba ndi dhiladhile nawa kombinga yaashoka a ti. Mattias okwe ende ta uvu ko iinima kashona nakashona, omolwoonkundathana ndhoka dha kala tadhi tsikile nokwa taamba ko omalongo ngaashi ekulilo, uunamapangelo waKalunga nosho wo ohole yaJehova. Osha pula ethimbo, nolundji osha li oshidhigu, ihe ohole yokuhola Jehova oye ende tayi koko momutima gwe, kashona nakashona. Ngame nomukulukadhi gwandje, otwa pandula sho eidhidhimiko lyetu lya longa, nokwaadha omutima gwomwanamati gwetu pethimbo e na omimvo omulongo nasha.”

Tate Gillis nanekulu lye oya kala yi inekela muJehova, sho taya kwathele omwanamati neidhidhimiko. Okutala konakuziwa, Gillis ota ti: “Olundji onda li handi lombwele Mattias kutya ohole yoku mu hola, oyi inyengitha ndje nosho wo yina tu galikane kuJehova twa mana mo, opo e mu kwathele a uve ko oshili.” Aavali mboka inaya pandula tuu, sho ya ulika eidhidhimiko, uukwatya mboka wa simanenena.

Kakele owala kekwatho lyopambepo, Aakriste yashili oye na okwiidhidhimika, uuna taya sile oshimpwiyu aanegumbo yawo nenge ookuume mboka ye na uuvu woshinamenena. Natu tale oshiholelwa shameme Ellen, * ngoka e li moScandinavia.

Omimvo hetatu dha ka pita, omusamane gwaEllen, okwa li a dhengwa iikando iyali kombanda ndjoka ya guma uuluyi we. Omaiyuvo ge ngaashi ohenda, enyanyu noluhodhi oga kana mo muye. Omumwameme Ellen oku li monkalo ondhigu lela. Okwa ti: “Ohashi pula eidhidhimiko nokugalikana lwiikando.” Okwa ti wo: “Enyolo ndyoka hali hekeleke ndje, Aafilippi 4:13 ndjoka tayi ti: ‘Ngame otandi vulu shaa shoka, oshoka Kristus ota koleke ndje.’” Sigo onena, Ellen oti idhidhimike, e na einekelo kutya Jehova ote mu kwathele. — Eps. 62:5, 6.

HOLELA EIDHIDHIMIKO LYAJEHOVA

Ngele tashi ya peidhidhimiko, oshiholelwa shaJehova osho dhingi okulandulwa. (2 Pet. 3:15) MOmbiimbeli omu na omahokololo ogendji, ngoka taga ulike eidhidhimiko lye lya dhenga mbanda. (Neh. 9:30; Jes. 30:18) Pashiholelwa, Jehova okwa li i inyenge ngiini sho Abraham e mu pula ngele ita vulu okuhupitha oshilando shaSodom? Oshinima shotango, Jehova ka li a kwata Abraham melaka. Pehala lyaashono, okwa pulakene neidhidhimiko sho Abraham te mu pula. Jehova okwa li e shi ulike kutya okwa shoka okutsi sho a lombwele Abraham noku mu shilipaleka kutya ita ka hanagula po Sodom, ngele okwa adha mo aayuuki omulongo. (Gen. 18:22-33) Jehova okwa tula po oshiholelwa dhingi shokupulakena neidhidhimiko noshokwaageya nziya.

Aakriste ayehe oye na okuzala eidhidhimiko lyopakalunga, oshoka oli li oshitopolwa sha simanenena shomuntu omupe. Onkee ano, natu longe nuudhiginini tu kokeke eidhidhimiko, opo tu simanekithe Tate yetu gwomegulu ngoka e na ko nasha natse nomwiidhidhimiki. Kungawo, ote ke tu yalulila mokati kaantu “mbeyaka yi itaale noyi idhidhimike, sigo ya pewa shoka Kalunga e shi uvaneka.” — Heb. 6:10-12.