Ir al contenido

Ir al índice

Tsa ʼyao “kjoa jebi, jó tondano tsa kʼoasʼiaon”

Tsa ʼyao “kjoa jebi, jó tondano tsa kʼoasʼiaon”

“Jé xi bakjennia, nga kʼoasʼian josʼin mele je xi kisikasénna kʼoa nga sijngoa xále” (JUAN 4:34).

KJOAJNDA 80, 35

1. Jósʼin koa̱nle sikiʼaonná je kjoafaʼaitsjen xi tjínle je chjota nga to yaole fini.

ÁNNI ñʼai maniná nga nitjosoán jmeni xi tso je Énle Niná. Jngo koya anni, kuinga kjoanangitokon machjénná nga koa̱n si̱tjosoán. Tonga nga jenichxin fetʼa tiyoaa, alikui choa ñʼai maná nga nangitokon maa, nga̱ je chjota “toyaole tsjoake”, tao̱n nʼio símekon, ngʼakon, kʼoa tsín kjoéxkó yaole (2 Tim. 3:1-3). Ñá xi choʼndale Niná maa ʼyañá nga tsín kixi tíjna tsa kʼoasʼiaan, tonga sakʼoaa kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga ngisa nda batio je chjota xi kʼoasʼín (Sal. 37:1; 73:3). Tsakui nichxin i̱ kuixoán: A machjén nga kui títjon sikʼéjna jmeni xi mandosinle xi kjaʼaí. Kʼiatsa nangitokon koa̱n, a tojo koakona kjoaxkóntokon je chjota (Luc. 9:48). Kʼiatsa to yaoná kjuinñá, tsínjin tinda kuiyoñá kao ndsʼee kʼoa likuijinni kui kʼoatinʼia jmeni xi tjínnele sʼin jngo chjotale Cristo. Kuinga nʼio koasenkaoniná nga chótʼayajiaan jokisʼin je choʼndale Niná xi síkʼaxki̱ je Biblia.

2. Jósʼin kuinyakaoná je choa̱ xi tsakatío je choʼndale Niná nichxin kjoatse.

2 Nga koa̱n kjuintjenngiaa je choa̱le chjota xi kixi kitʼale Niná nichxin kjoatse, machjén nga chótʼayajiaan jmeni xi kisʼin. Tobʼelañá, jókoanni nga miyole Niná koan. Jókoanni kisokole kjoanda ngixko̱n Niná. Jmé xi tsakinyakao nga koan kʼoakisʼin josʼin mele Niná. Kʼianga kui jebi chótʼayajiaan, koasenkaoná nga nʼio sʼe̱jna je kjoamakjainná.

JMÉ XI KOASENKAONÁ NGA TOSI TONDA TAJA SʼE̱JNA JE KJOAMAKJAINNÁ

3, 4. 1) Jmé xi síchjén je Jeobá kʼianga tsoyaná. 2) Kʼianga taja sʼe̱jna je kjoamakjainná, ánni nga tsín tokui machjénsíni nga chótʼayá.

3 Ñá xi chjotale Cristo maa nkjín koya josʼin bʼainá kjoafaʼaitsjen. Tobʼelañá, kao je Biblia, kao je xo̱n xi Énle Niná yʼangini, je pájina jw.org, je JW Broadcasting, je kjoajtín xi sʼená, kʼoa kao je kjoajtíntse xi satíoná. Tonga nga taja sʼe̱jna je kjoamakjainná ali tsa tokuijin machjén nga chótʼayá, nga̱ je Jesús i kitso: “Jé xi bakjennia, nga kʼoasʼian josʼin mele je xi kisikasénna kʼoa nga sijngoa xále” (Juan 4:34).

4 Je Jesús kʼoakitso nga kui xi niole koanni kʼianga kisitjosonle Niná. Tojo ma kʼianga nʼio nda je tsojmi xi bichiñá, nda satío tokoán kʼoa tsjoa satíoná. Kʼoatisʼinni, kʼianga nitjosoán jmeni xi tsoná je Niná tosi tonda matajasa kjoamakjainná kʼoa kui xi tsjoa bʼé tokoán. Tobʼelañá, kʼianga mangínkʼinyasoán tsakui nichxin sakʼoa tsín tsjoa tjínná, tonga kʼianga jebichoñá ya niʼyaná jeni tsjoa tjío tokoán.

5. Jmé kjoanda xi sʼená kʼianga chjine maa.

5 Kʼianga nitjosoán jmeni xi bakóyaná je Niná chjine maa (Sant. 3:13). Tsa kʼoasʼiaan ndasʼin kuichomani. Je Biblia kʼoatso nga tsín jme xi mangóson je kjoachjine, nga̱ “je kjoachjine yá xi tsʼe kjoabijnachon tsoyanile je xi masjaile, kʼoa je xi tsín tsjion kʼoakʼuínle nga nʼio tsjoa tjíole” (Prov. 3:13-18). Ñandia kʼianga i̱ kitsole Jesús je chjotale: “Tsa ʼyanío kjoa jebi, jó tondano tsa kʼoasʼiaon” (Juan 13:17). Je chjotatjenngile Jesús tsjoa kisatio kon nga̱ tosi tonda kisitjosonle. Alikui tsa tosakʼoajin nga kisitjoson kʼoa nga kitjenngi je choa̱le Jesús, ngantsjai nga kʼoakisʼin.

6. Ánni machjénsíni nga tosi tonda si̱tjosoán jmeni xi tsoya je Biblia.

6 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi kʼoati nʼio chjíle nga si̱tjosoán jmeni xi tsoyaná je Biblia. Tobʼelañá, jngo chjinexjáo be jokjoan ki̱cha̱ xi síchjén kʼoa be jmeni xi machjénle kʼianga sʼenda jngo ndʼia. Tonga tokʼiaa tsa sichjén ki̱cha̱ nga nda sixá. Tsakui nichxin jesa tsakʼénda je ndʼia kʼoa jebe josʼin sʼenda, tonga tsa mele nga tosi tonda nda sixá, machjén nga kjitʼa kui xá sʼin. Kʼoatisʼinni, kʼianga tosʼa kichotʼayá je Biblia, kʼoakinʼia jmeni xi koanjinná kʼoa ndasʼin kichomani. Tonga tsa mená nga tosi tonda tsjoa sa̱tío tokoán, machjén nga nangitokon koaan kʼoa si̱tjosoán jmeni xi tsoyaná je Jeobá nga nyaon nyaon.

7. Nga chjine koaan, a tokui xi machjén nga chótʼayá je Biblia.

7 Kataʼyala kʼaa jmeni xi kotʼayakaoná tsa tjínná kjoanangitokon, kʼoa kʼoati jchaa jokisʼin je choʼndale Niná xi tsakatío nichxin kjoatse nga kichokjoajinle kʼianga kui kjoa jaʼatojin. Tonga ali tsa tokuijin xi machjén nga kʼoéxkiaa jmeni tso je Biblia. Tsa mená nga nʼio sʼe̱jna je kjoamakjainná machjén nga tosi tonda chótʼayá. Kʼoati tjínnele si̱kjaʼaitsjenjiaan jósʼin si̱chjén jmeni xi chotʼayá.

ALIKUI NGISA NGʼA CHʼA̱SJEE YAONÁ

8, 9. Jméni xi bakóyaná jotso Hechos 14:8-15 tʼatsʼe nga nangitokon koan je pastro Pablo (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi).

8 Je Jeobá kui xi “mele nga ngatsʼi chjota kuitjontjai, kʼoa nga kuichonrʼoe xi kjoakixi” (1 Tim. 2:4). Jósʼin ʼyatokoán je chjota xi kje bejin xi tʼatsʼe Jeobá. Tobʼelañá, je pastro Pablo yaa kikakóya ya ndʼia sinagoga kʼianga kikásjai je chjota xi jebe choa xi tʼatsʼe Niná, tonga ali tsa tojejin chjota judío xi tsakakóyale, kʼoati kitsoyale je chjota xi kjaʼaí niná bʼétsʼoale. Jmeni xi kisʼin je chjota jebi kui tsakakó tsa nangitokon je Pablo.

9 Tobʼelañá, kʼianga kikakóyason je Pablo kao Bernabé ya Licaonia, je chjota xi ya tsʼe kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga je niná xi Zeus kao xi Hermes ʼmi kicho. A nʼio ngʼa koanle je Pablo kao Bernabé nga kʼoakitsole je chjota. A kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tosikjáyala choatse kʼianga kitjenngike je chjota xi ya tsʼe naxinandá xi tojetʼani nga kisíxatʼa. A kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga kui xi koasenkao nga nda kuitsoyason. Mai. Nga kʼoakoan kjitʼanangi tsakasénjnda najñole, kʼoa i kitsole ngatsʼi xi ya tjío: “Ánni nga kʼoanʼiasínio. Kʼoati jin chjota níjin, jo tinyasayo nga jon” (Hech. 14:8-15).

10. Ánni kʼoakitsoni je Pablo kao Bernabé nga koanngóson kao chjota xi Licaonia tsʼe.

10 Je Pablo kao Bernabé koanjinle nga kʼoati chjotajée joni je chjota xi ya Licaonia tsʼe. Tonga alikui kʼoakitso tsa kʼoatisʼin makjainle joni chjota jebi. Je Pablo kao Bernabé misionero koan (Hech. 13:2). Kʼoa xi ijngosani, kao nganʼiotsje kitjoejinni nga ya kisʼele kjoachoya ya ngʼajmi. Tonga kʼoati koanjinle nga je chjota xi Licaonia tsʼe kʼoati koa̱n sʼe̱le kjoachoya ya ngʼajmi kʼiatsa koa̱nkjainle xi tʼatsʼe Niná.

11. Jósʼin koa̱n chjénngiaa je kjoanangitokon xi tsakakó je Pablo kʼianga ʼmiyasoán.

11 Jósʼin koa̱n chjénngiaa je kjoanangitokon xi kisʼele je Pablo. Xi títjon, machjén nga tsín kʼoaiʼndee nga ʼya xi kʼoasjengʼaná tʼatsʼe jme kjoanda xi tsjoáná je Jeobá. Xi majaoni, chjónangilee yaoná jebi: “Jósʼin ʼbekoan je chjota xi xinyale. A kʼoati sʼian josʼín je chjota nga xínkjín bʼasjengi”. Ñá xi testigole Jeobá maa tosi tonda tifasjee chjota xi mele skoe̱ je Énle Niná, saʼnda tjínkʼa ndsʼee xi kjimale je én xi nchja̱ je chjota xi tsoyale kʼoa be jme kostumbre xi tjínle nga jngó jngó. Je ndsʼee jebi alikui ngʼa bʼasje yaole, tosaa síjinle yaole jotjío kon je chjota ánni nga kjuinrʼoéni je Énle Niná.

KʼIANGA KʼOÉTSʼOAA SI̱KʼAXKIAA JE JAʼAÍNLE NDSʼEE

12. Jósʼin tsakakó je Epafras nga tsjoake koan je ndsʼe̱ kʼoa nga koanndosinle xi tʼatsʼe.

12 Ijngo koya josʼin koakoá nga tjínná kjoanangitokon kʼoa nga nitjosonlee je Jeobá kuinga kʼoétsʼoantjé je ndsʼee xi tongóson sʼin makjainná (2 Ped. 1:1). Kʼoakisʼin je Epafras, jngo choʼndale Niná xi tsakʼejna nichxin kjoatse. Ya Biblia to jan kʼa faʼaitʼa je jaʼaínle Epafras kʼoa yaa faʼaitʼa je xo̱n xi kiski je Pablo. Kʼianga kinikʼéjnanʼio Pablo ya Roma, kiskile je chjotale Cristo xi ya Colosas tsʼe kʼoa kʼoakitsole nga je Epafras ntsjaintsjai bʼétsʼoantjai (Col. 4:12). Je Epafras nda tsabexkon je ndsʼe̱ xi ya Colosas tsʼe kʼoa nʼio koankjáojinle xi tʼatsʼe. Ningalani kʼoati kjoa jaʼatojin je Epafras nga ñatjen tsakatioʼya ndoyá kao Pablo, alikui kui tsakʼéchjoale nga kitsjoanganʼiole je ndsʼe̱ xi ngikʼa (Filem. 23). Tosaa tosi tonda tsakasenkao kʼoa kʼoasʼin tsakakóni nga tsjoake koan je ndsʼe̱. Kʼianga bʼetsʼoantjé je ndsʼee nʼio nda binyakao, kʼoa ngisaa tsa jaʼaínle si̱kʼaxkiaa (2 Cor. 1:11; Sant. 5:16).

13. Jósʼin koa̱n chjénngiaa je choa̱le Epafras kʼianga bʼetsʼoaa.

13 ʼYáni je ndsʼee xi machjén nga kʼoétsʼoantjé. Tojo kisʼin je Epafras, nʼio nkjín je ndsʼee xi kʼoasʼin bʼétsʼoantjai je ndsʼe̱. Tobʼelañá, je xi ñatjen fi kjoajtín, je familia xi nʼio tse kjoa tjíofaʼatojin, je xi ñʼai male nga kjoéjin jmeni xi sʼin kʼoa tsa jeje̱ xi kui tjíokjántʼakao jmeni xi satíobasenle. Kʼoati tjínkʼa je ndsʼee xi je bʼétsʼoantjai je xi ndoyá tjíoʼya, xi ya faʼaitʼa jaʼaínle jñani “Testigos de Jehová presos por sus creencias” tso, xi faʼaitʼa ya jw.org (sección PRENSA > ASUNTOS LEGALES). Tonga kʼoati machjén nga kʼoétsʼoantjé je xi xínkjín sícha, je xi kjoaxkón faʼatojin kʼoa tsa jñani kjoajchán tjín kʼoa tsa jeje̱ xi ñʼai male tao̱n. Nkjín mani je ndsʼee xi machjénle nga kʼoétsʼoantjé. Kʼianga kʼoanʼia kʼoasʼin bakoñá nga tsjoachaa je xíngiaa kʼoa nga tsín to yaoná mangínñá (Filip. 2:4). Je Jeobá nrʼoé je kjoabʼetsʼoa jebi.

KUINÓʼYALEE JMENI XI TSO XI NGIKʼA

14. Ánni kʼoabixónsíñá nga je Jeobá xi nʼio nda choa̱ bʼéjnaná nga nrʼoéle je xi kjaʼaí.

14 Ijngo koya josʼin koakoá kjoanangitokon kʼiaa nga kuinóʼyalee je xi ngikʼa. Santiago 1:19 kʼoatso nga je chjotale Cristo tjínnele “ndi̱to̱nndi̱to̱n katanrʼoé”. Kʼoa jé Jeobá xi ngisa nda choa̱ bʼéjnaná tʼatsʼe jebi (Gén. 18:32; Jos. 10:14). Kataʼyala jmeni xi bakóyaná Éxodo 32:11, 13, 14 * (tʼexkiai). Ningalani tsín machjénle je Jeobá jmeni xi kitso je Moisés, kinrʼoéle kʼianga tsakʼéyanajmíle jmeni xi makjáojinle. Kʼoa ñá, a kuinóʼyalee jngo chjota xi tsín nda tísʼín kʼoa a kʼoasʼiaan jmeni xi títsoná. Je Jeobá tjínle kjoatsejta kʼoa nrʼoéle je xi kao kjoamakjain bʼétsʼoanile.

15. Jósʼin koa̱n kjuintjenngiaa je choa̱ xi bʼéjnaná je Jeobá.

15 Nga jngó jngóñá nga tjínnele chjónangilee yaoná jebi: “Tsa je Jeobá xi kao kjoanangitokon kinrʼoénile je Abrahán, Raquel, Moisés, Josué, Manóah, Elías kʼoa kao Ezequías, a tsí kʼoati tjínnele kʼoasʼian tsanda an. A koaan ngisa koakole kjoaxkóntokon je ndsʼee nga kjuinrʼoele kʼoa nga kʼoasʼian jmeni xi kuitsona. A tjín ya jinjtín ʼyani xi machjénle nga kjuinrʼoele kʼoa tsa ya jin familiana. A machjén nga koasenkoa” (Gén. 30:6; Juec. 13:9; 1 Rey. 17:22; 2 Crón. 30:20).

JE JEOBÁ BE JE KJOAÑʼAINÁ

Je David kʼoakitsole je choʼndale nga tsín jokatasíkao je Simeí, jókinʼia tsa ñálani xotsakʼinná (Chótsenlai párrafo 16 kao 17)

16. Jméni xi kisʼin je David kʼianga tsakʼetʼale Simeí.

16 Tsa tjínná kjoanangitokon kʼoati basenkaoná nga maná chjoexkoá yaoná kʼianga ʼyani xi jotsoná (Efes. 4:2). Jngo choa̱ xi tʼatsʼe jebi yaa faʼaitʼa ya 2 Samuel 16:9-13 * (tʼexkiai). Je David kʼoa kao choʼndale kiskale jmeni xi kitsole je Simeí, je xi xínkjín koanni je rey Saúl. Je David koanle tsakʼéchjoale tsakai kjoa jebi, tonga tosaa tokiskale jmeni xi koantʼain. Jókoanni nga kichokjoajinle kjoa jebi. Yaa Salmo 3 kuitsoyaná jmeni xi koan.

17. 1) Ánni kiskanile David je kjoa xi jaʼatojin. 2) Jósʼin koa̱n chjénngiaa je choa̱le David.

17 Jé David kiski jmeni xi tso Salmo 3, kʼianga títokachjingale je Absalón, xi tile koanni. Je bersíkulo 1 kao 2 mangóson kao jmeni xi tso ya kapítulo 16 xi tsʼe 2 Samuel. Kʼoa Salmo 3:4 kui tsoya tʼatsʼe je kjoanʼiotʼa xi kisʼele je David, nga i̱ kitso: “Jé Jeobá kuinchjale, kʼoa kjuinrʼoéná saʼnda jñani tíjna je nindo tsjele”. Ñá kʼoati koa̱n kʼoétsʼoaa tsa ʼyani xi jotsoná. Kʼoa jé Jeobá tsjoáná nganʼiotsjele nga ska̱ná. Kʼiáni machjén nga to ska̱ná kʼoa nga si̱chatʼalee je xíngiaa tsa jokasíkaoná. A makjainná nga be je Jeobá jme kjoañʼai xi tichjaʼá kʼoa nga koasenkaoná.

“JE XI NGISA CHJÍLE KUINÍ KJOACHJINE”

18. Jmé kjoanda xi so̱koná tsa tosi tonda kʼoasʼiaan jmeni xi tsoná je Jeobá.

18 Tsakui kʼoatinʼia jmeni xi ndatjín tsee kjoanichikontʼain so̱koná. Kuinga i̱ tsoni Proverbios 4:7: “Je xi ngisa chjíle kuiní kjoachjine”. Ningalani je kjoachjine ya nroani je kjoankjíntokon, jmeni xi bakó nga chjine maa kui jmeni xi chjoejiaan, ali tsakuijin jokji kjoankjíntokon tjínná. Je Biblia kʼoatso nga saʼnda je niʼyo nʼio chjine nga̱ tongini batíonda jmeni xi kjine (Prov. 30:24, 25). Je Jesús tsakakó je kjoachjinele Niná kʼoa kui kʼoakisʼin ngantsjai jmeni xi sasénle je Nʼaile (1 Cor. 1:24; Juan 8:29). Je Jeobá sichikontʼain ʼyani xi bakó kjoanangitokon kao kjoaka, kʼoa xi kui kʼoasʼín je xi ndatjín (tʼexkiai Mateo 7:21). * Kuinga machjénni nga kʼoainganʼioá ya jinjtín nga kao kjoanangitokon si̱xálee je Jeobá. Nichxin tjenkao nga kui kʼoanʼia je xi ndatjín kʼoa machjén nga tsejta koaan. Tonga tsa kʼoasʼiaan, koakoñá nga tjínná kjoanangitokon kʼoa ndasʼin kuiyoaa ngantsjai nichxin.

^ párr. 14 Éxodo 32:11, 13, 14: “Je Moisés i kitsole je Jeobá Ninále: Ánni ji Jeobá, nga si̱jtisínilai yaoli xi tʼatsʼe naxinandáli, xi ya kichʼasjai ya naxinandá Egipto nga kinichjain nganʼioli kʼoa kao ndsai. Tikjaʼaitsjain je choʼndali, je Abrahán, Isaac kao Israel, je xi kʼoasʼin tsakʼailai énli, kʼianga tsakʼinlai: Sinkjínyaña je ntje̱no jochon je niño ya ngʼajmi, kʼoa ngayeje ʼnde xi kixian jé tsjoale ntje̱no, ánni nga je koatiosíni ngantsjai. Kʼoa je Jeobá kisikjaʼaitsjenjinni kjoañʼai xi kjoaʼaíkaone naxinandále”.

^ párr. 16 2 Samuel 16:9-13: “Kʼoa je Abisai tile Zeruyá i kitsole je rey: Ánni nga je rey tínchja̱ʼaonnile je nía kʼien xokji. Kao kjoanda, tʼaiʼndenái nga kjoaʼa, kʼoa koatesinña. Tonga je rey i kitso: Ánni kʼoabixónño xtile Zeruyá. Tʼaiʼndelao nga katanchja̱ʼaonna, nga̱ jé Jeobá xi i̱ títsole: Tinókjoaʼaonlai je David. Kuinga tsín koa̱n ʼya xi i̱ kuitsonile: Ánni nga kʼoanʼiani. Kʼoa je David i kitsosale je Abisai kao ngatsʼi choʼndale: Tsa je ʼndína, je xi yaona mani, tíbásjaina nga mele sikʼienna, ngisaa jngo chjota benjaminita. Tʼaiʼndelao nga katanchja̱ʼaonna, nga̱ jé Jeobá xotítsole nga kʼoasʼin. Tsakui nichxin skoe̱ Jeobá je kjoañʼaina, kʼoa tsa kjoandani tsjoáná nichxin jebi ʼndele nga kuinchja̱ʼaonna. Kʼoa je David kao chjotale tosi tonda ki, kʼoa je Simeí kʼoatisʼin ndʼia ki ya tʼanindo jñani matsenni josʼin ndiaa tífi je David nga tosi tonda kinchja̱ʼaonle, kʼoa tosi tonda tsakasénle la̱jao̱ kʼianga tjíofi, kʼoa ñaki sén chao tísʼín”.

^ párr. 18 Mateo 7:21: “Likui kjoaʼasʼen kjoatéxomale ngʼajmi ngatsʼi xi Señor, Señor, tsona. Tojé xi kʼoasʼin josʼin mele Nʼaina xi tíjna ngʼajmi xi kjoaʼasʼen”.