1. Marhẹ yẹ uruemru ufiuvwele ono ru sabu hobọte ọwan?

MESORIẸ o rhiẹ emru obẹnbẹn na ha oborẹ e yonorin uvuẹn i Baibol na ruiruo? Ọ bẹn fọkime a guọlọ omeriotọre mie ọwan na sabu ruẹ oborẹ orhomurun, habaye, ihworho a ji kparahasuẹ ọwan. Ọwan e rhirhiẹ uvwre ihworho ri vwo ẹguọlọ kpahen oma aye ọvo, ẹguọlọ igho, era wonma, era kparoma, kugbe eri vwe suẹn oma aye. (2 Tim. 3:1-3) Itiọrurhomẹmro, odibo i Jehova orho rhon kpahen aruẹ iruemru erana ọnọ sabu vwo utuoma kpahen aye, ọrẹn ọnọ ji sabu rha rioma kpahen ihworho re dje iruemru erana phia orho rhianẹ omamọ emru o nerhumie rhe. (Ps. 37:1; 73:3) Ohworho ọnọ sabu rhe roro: ‘O vwo oborẹ ọsoriẹ ana ha edamẹ awọrọ karo? Mi rha homariotọre, ihworho ina ji họghọ mẹ?’ (Luke 9:48) Arha ha uphẹn rẹn ẹhẹn akpọ ọnana nọ riẹriẹ ọwan, ọnọ sabu ha ẹkuọn rẹn omamọ onyerẹnkugbe ọrhẹ omamọ odẹ re vwori uvuẹn ukoko na. Ọrẹn, ana mẹrẹn ebrurhọ erhe yono jeghwai hẹrokele emamọ idje ri ha i Baibol na.

2. Me ya na sabu yono nẹ idje idibo i Jehova ri fuevwan ga ye?

 ² Orhianẹ a guọlọ hẹrokele ihworho ri sẹrorẹ atamwu, o fori na dabu yono kpahen oborẹ ọ lẹrherẹ aye fikparobọ. Marhẹ aye i ru sabu rhiẹ igbehian Osolobrugwẹ, vwo ekwerhọ ye jeghwai vwo omẹgbanhon rẹ aye a wian owian yen? Erhe yono kpahen ihworho enana, ana sabu bọn esegburhomẹmro ọwan gbanhon.

3, 4. (a) Marhẹ i Jehova o ru yono ọwan? (b) Mesoriẹ irherhe ọvo o vwo te na sabu bọn esegburhomẹmro ọwan gbanhon?

³ A mẹrẹn omamọ urhebro nẹ uyono i Baibol na, ẹbe ukoko na, iwẹbsaiti ọwan, JW Broadcasting, uyono ọrhẹ emẹvwa sansan. Ọrẹn, Jesu o djerie phia uvuẹn John 4:34, taghene irherhe ọvo o te-e. Me ya ji guọlọ? Jesu ọrhọ ta: “Emaren mẹ ọrẹ mi ne ru ọhọre ohworho ro djeri mẹ rhe, jeghwai wian owian yen hin.”

⁴ Ne ruẹ ọhọre i Jehova, ọ họhọ emaren rẹn i Jesu. Mesoriẹ a haye dje emaren? Jerẹ oborẹ emaren ọ lẹrhẹ ugboma ọwan kpokpọ, omaran ọmudu ọwan ọrhẹ esegburhomẹmro ọwan kpahen arhọ i bẹmẹdẹ na ọ ji gbanhan, erhe ru ọhọre i Jehova. Itiọrurhomẹmro, erhe fiomarhọ owian aghwoghwo na ọ lẹrhẹ ọwan kpokpọ jeghwai vwo omẹgbanhon.

5. Erere ego yi havwiẹ erhe vwo ẹghwanren?

⁵ Ọwan ine vwo ẹghwanren orhianẹ e ru oborẹ i Jehova ọ ta rẹn ọwan ne ru. (Ps. 107:43) O fori na wian gbanhon na sabu vwo ẹghwanren. Baibol na ọrhọ ta kpahen ẹghwanren: “O vwo oborẹ ana ha vwanvwiẹ-ẹn. . . . Ọye orhan arhọ harẹn ihworho ri sanbọ mwuie, ọsoso ihworho ri mọrenriẹn gbanhon ine vwo omamerhomẹ.” (Prov. 3:​13-18) Jesu ọrhọ ta: “Are i rhe rhe ekwakwa enana, oma ọnọ merhen are orhianẹ are i ruru aye.” (John 13:17) Omamerhomẹ idibo i Jesu ọnọ tọ, orhianẹ aye e ruẹ oborẹ i Jesu ọ ta rẹn aye ọke ephian. Aye e rhiabọ dede iyono i Jesu jeghwai nyalele udje yi, nime ọrana yẹ oborẹ aye ine vi ru uvuẹn erhirhiẹ ọrana-a. Aye i nyalelie uvuẹn ọsoso enyerakpọ aye.

6. Mesoriẹ o fo na rha ha oborẹ e yonorin ruiruo?

⁶ O fori na rha ha oborẹ e yonorin ruiruo ọke ephian. Jerẹ udje, ohworho rọ kwaphiẹ imoto ọnọ sabu vwo irherhe, ona ọrhẹ ekwakwa sansan rọ ha ruiruo. Ọrẹn, ọ sabu mẹrẹn erere nẹ aye sa-a, jokpanẹ ọ harẹ aye ruiruo. Ọnọ sabu rhirhiẹ taghene ọ tẹn ona imoto ẹkwaphiẹ ne, ọrẹn ọnọ vi rha haye ruiruo ọke ephian neneyo ọ jọ rhọ sẹriẹ ẹro. Omaran ọ ji havwọ, oma ọnọ sabu merhen ọwan ọke e tu ha ẹmro i Baibol na ruiruo. Ọrẹn, ana vi mẹrẹn omamerhomẹ obọdẹn, arha ha ẹmro i Jehova ruiruo kẹdẹkẹdẹ.

7. Me ya na sabu yono nẹ idje i Baibol na?

⁷ Jene yono kpahen erhirhiẹ ezẹko ri na sabu damu omeriotọre ọwan ni inyenana ọrhẹ oborẹ ihworho ọke ahwanren ri fuevwan i ru fi aruẹ erhirhiẹ erana kparobọ. Neneyo esegburhomẹmro ọwan ọ sabu gbanhon, ọ ghwẹ ọrẹ ene vwo irherhe ọvo. Omarana, no fori na dabu roro kpahen oborẹ e seri jeghwai ha aye ruiruo.

8, 9. Me yẹ iyẹnrẹn rọ ha Acts 14:8-15, o dje kpahen omeriotọre ọnyikọ Paul? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

⁸ Ọhọre Osolobrugwẹ “ọrẹ aruẹ ihworho  ephian ine vwo usimi jeghwai vwo irherhe ọgbagba ọrẹ urhomẹmro na.” (1 Tim. 2:4) Ukẹro ọgo yi wa ha ni ihworho sansan ri vwe ji yono urhomẹmro na? Dedevwo ọnyikọ Paul o ghwoghwo rẹn itu i Jew uvuẹn i synagogue na, ọrẹn o ji ghwoghwo rẹn egehọ. Ọrẹn, ẹkpahenrhọ egehọ na nọ damu omeriotọre i Paul ni.

⁹ Jerẹ udje, ọke i Paul ọ wian owian imishọnari ọrukaro, itu i Lycaonia ne roro taghene i Paul ọrhẹ Barnabas yẹ isolobrugwẹ aye re se Zeus ọrhẹ Hermes ra rharhumu vwiẹ. Ọnana ọ lẹrhẹ i Paul ọrhẹ Barnabas roro taghene aye i vwo uphẹn rẹ aye ine titi? Ọnana ọnọ lẹrhẹ ihworho na ja kparehaso aye jerẹ oborẹ e ruru aye uvuẹn emwa eva ri kerhumu rẹ aye i nyaren? Aye i rorori taghene ọnana uphẹn rẹ aye ine kerabọ iyẹnrẹn esiri na? Ẹjo! Ogege, aye ni bẹrẹ ewun aye jeghwai viẹ phia: “Mesoriẹ are e ruẹ ekwakwa enana? Ame ihworho re ji ruẹ sọ jerẹ are.”—Acts 14:8-15.

10. Mesoriẹ i Paul ọrhẹ Barnabas i vwe ni oma aye taghene aye i do ghwẹ itu i Lycaonia?

¹⁰ Dedevwo i Paul ọrhẹ Barnabas i tare taghene aye ihworho ri vwa gba, ọrẹn, aye i vwa haye ta taghene ogame aye ọrhẹ ọrẹ egehọ na nẹ owu-u. Paul ọrhẹ Barnabas imishọnari ri vwo ewian oghẹnrensan. (Acts 13:2) A jeghwai ha ẹhẹn ọfuanfon na djẹ aye ha nẹ aye i lele i Jesu sun obẹ odjuwu. Itiọrurhomẹmro, Paul ọrhẹ Barnabas i mẹrẹnvwrurhe taghene itu i Lycaonia ina sabu vwo aruẹ uphẹn ẹga enana, aye i rhe rhiabọ dede iyẹnrẹn esiri na.

11. Marhẹ ene ru sabu hẹrokele omeriotọre ọnyikọ Paul uvuẹn owian aghwoghwo na?

¹¹ Marhẹ ene ru hẹrokele omeriotọre i Paul? Ọrukaro, o fori na kẹnoma rẹn uruemru re rhiabọ dede ujiri yanghene uruemru re fiẹrorhọ ujiri fọkiẹ oborẹ i Jehova ọ ha userhumu rẹn ọwan ru. O fori nẹ owuowọnwan ọ nọ omayen: ‘Ukẹro ọgo mia ha ni ihworho mie ghwoghwo riẹn? Mie ni ihworho ruẹ jerẹ oborẹ ihworho ri ha ekete mie rhirhiẹ e ruẹ?’ Ọrẹ omamerhomẹ, Iseri Jehova ekete akpọ na o keri te, a dabu guọlọ ihworho ri vwo omamerhomẹ kpahen i Baibol na. Ọkezẹko ọnana o sekpahen ọrẹ aye ine yono edjadjẹ ọrhẹ irueruo ihworho rẹ awọrọ e nẹ sakamu. O fo nẹ imizu enana i ni ihworho rẹ aye e ghwoghwo riẹn sakamu-u. Ukpomaran, o fori nẹ aye i damoma vwẹruọ ihworho na neneyo aye i sabu ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na te ọmudu aye.

12. Marhẹ yi Epaphras o ru dje ọdamẹ okokodo rẹn awọrọ?

¹² Izede ọreva re ne djephia taghene a homariotọre nyalele ọkpọvi Osolobrugwẹ, yẹ ọrẹ ana nẹrhomo rẹn imizu ọwan. (2 Pet. 1:1) Omaran yẹ Epaphras o ruru. Ọgbesa ọvo yi Baibol na ọ hunute yi, nọyẹ ọke i Paul ọ ya kpahiẹn. Ọke e jurhi rẹn i Paul taghene o vwo nẹ oghwa rọ havwọ uvuẹn i Romu-u, nọ ya ileta vwe Ilele Kristi ri ha uvuẹn Colossae taghene Epaphras o “dje ọdamẹ phia rẹn [aye] nyoma ẹrhomo ọnẹyen.” (Col. 4:12) Epaphras ọ dabu rhe imizu na, no ji dje ọdamẹ okokodo rẹn aye. Erhirhiẹ “ekanron” rẹ Epaphras ọ havwọ rhẹ i Paul, ọ daye obọ ji ro no dje ọdamẹ rẹn awọrọ-ọ. (Philem. 23) Ukpomaran, no ruẹ emru kpahiẹn. Itiọrurhomẹmro, ọrana o dje ẹguọlọ  okokodo phia. Ẹrhomo ra nẹ rẹn imizu ọwan o vwo omẹgbanhon omamọ, maido erhe se odẹ aye owuowu.—2 Cor. 1:11; Jas. 5:16.

13. Ọke wa nẹrhomo, marhẹ wu ne ru sabu hẹrokele udje Epaphras?

¹³ Roro kpahen ihworho wu na sabu se odẹ aye uvuẹn ẹrhomo ọnọ. Jerẹ Epaphras, imizu buebun a nẹrhomo rẹn imizu ukoko na ọrhẹ ihworho ekrun aye ra kpare ehwan eghwaghwa ọrhẹ era dẹrughwaroghwẹ orhienbro yanghene edamuni egbogbanhon. Buebun a nẹrhomo rẹn imizu ra ya odẹ aye rhẹ oghọn na “Jehovah’s Witnesses Imprisoned for Their Faith” rọ ha uvuẹn i jw.org. (Hiẹn riẹ NEWSROOM > LEGAL DEVELOPMENTS.) Habaye, o fori na ji karorhọ imizu ọwan rẹ ihworho aye i vwo ẹguọlọ kpahen i hwuru, eri rhiẹromẹrẹn oghwọghọ kpregede, uvweri, yanghene eri ha erhirhiẹ okanronmẹ. Itiọrurhomẹmro, o vwo imizu buebun ro fori na nẹrhomo kpahen ri na ji mẹrẹn erere nẹ ẹrhomo ọwan. Arha nẹrhomo rẹn aruẹ ihworho enana, ne djephia taghene ọwan i vwa guọlọ edamẹ ọwan ọvo-o. (Phil. 2:4) Jehova ọ kpahanrhọ aruẹ ẹrhomo erana.

14. Marhẹ i Jehova o ru dje udje rọ gbare sekpahen uruemru ra kerhọ?

¹⁴ Izede ọrọrọ ro djephia taghene ọwan i vwo omeriotọre, yẹ omwemẹ re vwori ra na kerhọ awọrọ. James 1:19 ọ tare taghene o fori ne “kiki kerhọ.” Jehova o dje udje rọ gbare sekpahen ọnana. (Gen. 18:32; Josh. 10:14) Roro kpahen oborẹ ọye ọrhẹ i Moses i tẹmro kugbe lele uvuẹn Exodus 32:11-14. (Se yi.) Jehova ọ ha uphẹn rẹn i Moses nọ tẹmro dedevwo ọye ọvo ọnọ sabu brorhiẹn na. Wu na sabu vwo erhionrin kerhọ iroro ohworho ro ru sọ bi ne jeghwai ru lele oborẹ ọ tare? Ọrẹn, Jehova ọ dabu kerhọ ọwan rhẹ erhionrin arha nẹrhomo vwe yi.

15. Marhẹ ene ru hẹrokele i Jehova họghọ rẹn awọrọ?

¹⁵ O fori nẹ owuowọnwan ọ nọ omayen: ‘Orhianẹ i Jehova ọ sabu homariotọre kerhọ ihworho jerẹ Abraham, Rachel, Moses, Joshua, Manoah, Elijah ọrhẹ Hezekiah, o fo ne mi ji họghọ rẹn imizu mẹ ephian, kerhọ iroro aye, jeghwai kpare idjaghwẹ ọke aye a ha iroro phia? O vwo ohworho uvuẹn ukoko mẹ yanghene uvuẹn ekrun mẹ ro fori taghene mi kerhọ ye vwana? Me yo fori ni mi ru kpahiẹn? Idjaghwẹ ọgo ye mi na kpare?’—Gen. 30:6; Judg. 13:9; 1 Ki. 17:22; 2 Chron. 30:20.

16. Me yẹ Orodje David o ruru ọke Shimei o phien yi?

¹⁶ Erhe ru ọwan sọ, omeriotọre ọnọ ji sabu ha userhumu rẹn ọwan dje omerhesun phia. (Eph. 4:2) A mẹrẹn omamọ udje owu uvuẹn 2 Samuel 16:5-13. (Se yi.) Shimei ro rhiẹ omizu Orodje Saul o phien i David ọrhẹ idibo yi jeghwai ha itita fi aye, ọrẹn aye i vwo edirin uvuẹn erhirhiẹ na. David o ru ọnana, dedevwo o vwo omẹgbanhon rọ nọ haye toba. Marhẹ i David o ru vwo omẹgbanhon ro sun omayen? Ana sabu mẹrẹn ẹkpahenrhọ ọnana arha dabu roro kpahen Psalm 3. 

17. Me yọ ha userhumu rẹn i David sabu sun omayen, marhẹ ene ru hẹrokelie?

¹⁷ David ọ ya Psalm 3 ọke ọ zẹ nẹ oghwa fọkiẹ Absalom ro rhiẹ ọmọyen.  Udjoghwẹ 1 ọrhẹ 2 o serhọ rhẹ iyẹnrẹn rọ ha uvuẹn Samuel ọreva urhomu-ẹmriẹn 16. Psalm 3:4 nọ hunute imwẹro ri David o vwori, nọ tare: “Mi ne kperi se i Jehova, ọye nọ nọ kpahenrhọ mẹ nẹ ugbenu ọfuanfon ọnẹyen.” Ọwan ina ji sabu nẹrhomo arha dẹrughwaroghwu ẹkparehaso. Ọke ọrana, Jehova no no tiobọnu ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen rẹn ọwan neneyo a sabu vwo edirin. Wu na sabu roro kpahen erhirhiẹ re wa guọlọ erhionrin yanghene erhirhiẹ wu na harhomu nẹ ẹhẹn rhe? O mwuruon ẹro taghene i Jehova o rhe kpahen erhirhiẹ wu havwọ na, ọnọ jeghwai ha ebrurhọ wẹn?

18. Marhẹ wu ne ru mẹrẹn erere wu rha ha ọkpọvi Baibol na ruiruo?

¹⁸ Erhe ruẹ oborẹ ọgbare, ọ rhua ebrurhọ buebun sa. Ọnana yọ soriẹ Proverbs 4:7 ọ ta taghene “ẹghwanren yẹ oborẹ ọ mai ghanren”! Dedevwo a bọn ẹghwanren kpahen irherhe, ọrẹn o sekpahen orhienbro ọwan ukperẹ ono rhiẹ ekwakwa re vwẹruọ ye ọvo. Irhirhi a tobọ dje ẹghwanren phia. Omarana ọke uvo, aye na ha ẹghwanren mwuegbe emaren aye hẹrhẹ obaro na. (Prov. 30:24, 25) Kristi ro rhiẹ ẹghwanren Osolobrugwẹ o ru ekwakwa ra merhen Ọsẹ ye evwan. (1 Cor. 1:24; John 8:29) Osolobrugwẹ o rhe ovẹnẹ rọ havwiẹ re ne brorhiẹn ro serhọ ọrhẹ ọrẹ a wian lele orhienbro na. Omarana, nọ ha ebrurhọ rẹn ihworho ri vwo omeriotọre ọrhẹ edirin kugbe ihworho ra nyalele urhomẹmro na. (Se Matthew 7:21-23.) Omarana, rha wian ne wu sabu sẹrorẹ okugbe ọrhẹ omeriotọre rọ ha uvuẹn ukoko na. Ọ ha ọke ọrhẹ erhionrin na sabu nyalele urhomẹmro na, ọrẹn, ọnana o djephia taghene e vwo omeriotọre rọ nọ sabu yẹ ọwan omamerhomẹ ọke ọnana ye te bẹmẹdẹ.