Skip to content

Skip to table of contents

“From Iufala Savve Long Olketa Samting Hia, Bae Iufala Hapi Sapos Iufala Duim”

“From Iufala Savve Long Olketa Samting Hia, Bae Iufala Hapi Sapos Iufala Duim”

“Kaikai bilong mi hem for duim waka wea man wea sendem mi kam hem laekem mi for duim and for finisim datfala waka.”—JOHN 4:34.

SONG: 80, 35

1. Hao nao selfish wei bilong disfala world savve affectim wei wea iumi hambol?

WHY nao hem no isi for followim wanem iumi lanem insaed Bible? Wanfala reason hem bikos for duim stret samting iumi mas hambol. Diswan hem no isi samting for duim. Long “olketa last day” iumi stap midolwan pipol wea “tingim olketa seleva nomoa, laekem tumas selen, tok praod, mekhae long olketa seleva,” and “no savve kontrolem seleva.” (2 Tim. 3:1-3) Taem pipol storyim and mekhae long olketa selfish wei bilong disfala world, maet samwan wea worshipim God savve datwan hem nogud, bat maet hem laek for olsem tu. (Sams 37:1; 73:2, 3) Maet iumi ting olsem: ‘Why nao hem important for mi tingim narawan winim miseleva? Sapos mi “hambol,” waswe, bae pipol respectim mi?’ (Luke 9:48) Sapos iumi letem selfish wei bilong disfala world affectim iumi, datwan savve spoelem love wea iumi garem for olketa long kongregeson and spoelem gudfala wei bilong iumi. Bat iumi kasem gud samting taem iumi studyim and followim olketa gud example insaed Bible.

2. Hao nao wei for lane abaotem olketa faithful servant bilong God savve helpem iumi?

2 Sapos iumi laek for followim example bilong olketa wea faithful, iumi need for studyim gud wanem olketa duim wea mekem olketa kasem gud samting. Hao nao gogo olketa fren witim God, mekem God hapi, and strong for duim wanem hem laekem? Diskaen wei for study, hem important part long wei for kaikaim spiritual kaikai.

FOR KAIKAI LONG SPIRITUAL WEI HEM MINIM FOR DUIM MOA SAMTING

3, 4. (a) Hao nao iumi kasem olketa spiritual instruction? (b) Why nao iumi fit for sei spiritual kaikai hem no minim for kasem savve nomoa?

3 Iumi kasem staka gud kaonsel and training thru long Bible, olketa Bible pablikeson, olketa website bilong iumi, JW Broadcasting, olketa meeting, and assembly. Bat, olsem Jesus storyim long John 4:34, wei for kaikai long spiritual wei hem no minim for kasem savve nomoa. So wanem nao hem minim? Jesus sei: “Kaikai bilong mi hem for duim waka wea man wea sendem mi kam hem laekem mi for duim and for finisim datfala waka.

4 Long tingting bilong Jesus, spiritual kaikai hem minim for duim samting followim direction wea kam from God. Hao nao diswan hem olsem kaikai? Olsem wei wea body hem strong taem iumi kaikaim gudfala kaikai, taem iumi duim wanem God laekem, datwan strongim heart bilong iumi and hem mekem faith bilong iumi grow. Tingim, haomas taem nao maet iu no feel gud taem iu go for joinim field service, bat taem iu finis preaching iu feel strong bak moa?

5. Wanem gud samting nao kamap from wei for garem wisdom?

5 Taem man hambol for duim samting wea Jehovah laekem, datwan showimaot hem garem wisdom. (Jas. 3:13) Gud samting wea man kasem from wisdom hem winim hard waka wea hem duim for kasem datwan. Bible sei: “No enisamting wea yu laekem tumas hemi save winim hem. . . . Waes hemi olsem tri wea yu save laef long frut blong hem, holem frut blong hem an bae yu hapi.” (Provebs 3:13-18) Jesus sei: “From iufala savve long olketa samting hia, bae iufala hapi sapos iufala duim.” (John 13:17) Sapos olketa disaepol gohed duim wanem Jesus talem, olketa bae gohed for hapi. Olketa no just followim teaching and example bilong hem long datfala taem nomoa, bat hem kamap part long laef bilong olketa nao.

6. Why nao hem important for no givap for followim wanem iumi lanem?

6 Nomata distaem, iumi tu mas no givap for duim wanem iumi savve hem tru. Olsem example, wanfala mechanic maet garem olketa tul, material, and savve for duim datfala waka. Bat bae hem no kasem gud samting sapos hem no iusim olketa samting hia. Sapos hem bin mechanic bifor and garem experience finis, hem mas gohed for duim datfala waka mekem hem duim gud datwan. Long sem wei tu, maet firstaem iumi kasem gud samting bikos iumi followim wanem iumi readim insaed Bible. Bat, sapos iumi laek for gohed hapi, iumi mas hambol for followim instruction bilong Jehovah evriday.

7. Sapos iumi laek garem wisdom, wanem nao iumi shud duim taem iumi lanem olketa example long Bible?

7 Bae iumi story raonem samfala samting wea savve happen wea maet mekem hem no isi for iumi hambol. And tu, bae iumi lanem hao olketa faithful wan bifor feisim kaen hard taem olsem. For kamap strong long spiritual wei, hem no minim for ting raonem olketa information wea iumi readim nomoa. Bat hem gud for ting raonem hao iu savve followim wanem iumi lanem, and no delay for duim datwan.

EVRIWAN SEMSEM NOMOA

8, 9. Hao nao story long Acts 14:8-15 showimaot Paul hem hambol? (Lukim piksa long start bilong study.)

8 Plan bilong God hem “for evri difren kaen man mas sev and for garem stretfala savve abaotem olketa tru teaching.” (1 Tim. 2:4) Hao nao tingting bilong iu abaotem olketa difren kaen pipol wea no lanem truth yet? Nomata aposol Paul go long olketa sinagog for lukaotem olketa Jew wea savve lelebet abaotem God, hem trae for helpem tu olketa wea worshipim olketa nara god. Wei wea olketa pipol hia ting abaotem Paul hem testim hambol fasin bilong hem.

9 Olsem example, long first missionary gogo bilong Paul, pipol long Lycaonia tingse hem and Barnabas garem spesol paoa. And olketa tingse false god bilong olketa, Zeus and Hermes nao change for kamap tufala man hia. Waswe, Paul and Barnabas mekius long wei wea pipol tinghae long tufala? Waswe, tufala tingse datwan hem gud samting bikos tufala bin kasem persecution long tufala nara taon? Waswe, tufala tingse samting wea happen bae helpem staka pipol for herem gud nius? Barava nomoa nao! Bible sei taem tufala herem pipol tok olsem, tufala brekem kaleko bilong tufala and ran go long pipol hia and singaot olsem: “Hao nao iufala duim olsem? Mitufala man olsem iufala nomoa ia!”—Acts 14:8-15.

10. Wanem nao Paul and Barnabas minim taem tufala sei tufala semsem olsem pipol long Lycaonia?

10 Taem Paul and Barnabas sei tufala semsem nomoa olsem olketa long Lycaonia, datwan no minim worship bilong tufala hem semsem olsem olketa hia. Tufala kasem spesol waka olsem missionary. (Acts 13:2) And holy spirit nao anointim tufala and givim tufala hope for go long heven. Nomata olsem, tufala luksavve sapos pipol long Lycaonia acceptim datfala gud nius, olketa tu bae kasem olketa sem gud samting wea tufala kasem.

11. Taem iumi preach, hao nao iumi savve followim example bilong Paul for hambol?

11 Hao nao iumi savve followim example bilong Paul for hambol? First samting, iumi mas no tingse iumi spesol or expectim olketa narawan for tinghae long iumi from samting wea Jehovah helpem iumi for duim. Iumi savve askem iumiseleva: ‘Hao nao mi ting long pipol wea mi preach long olketa? Waswe, mi ting daonem samfala pipol?’ Evriwea long world Olketa Jehovah’s Witness trae for lukaotem pipol wea maet willing for acceptim disfala gud nius. Samfala taem olketa mas lanem languis and culture bilong pipol wea olketa narawan ting daonem olketa. Olketa Witness shud no tingse olketa gud winim man wea olketa preach long hem. Bat, olketa trae for minim each wan long olketa pipol hia mekem olketa savve helpem olketa for acceptim Kingdom message.

TALEM NEM BILONG OLKETA WEA IUMI PREA FOR OLKETA

12. Hao nao Epaphras showimaot hem tingim olketa narawan?

12 Nara wei wea showimaot iumi hambol for followim wanem Jehovah laekem, hem for prea for olketa brata and sista insaed kongregeson. (2 Pet. 1:1) Epaphras tu duim datwan. Bible story abaotem hem thrifala taem nomoa insaed olketa buk wea Paul raetem. Taem Paul stap long prison long Rome, hem raet and talem olketa Christian long Colossae hao Epaphras “hem evritaem prea strong for [olketa].” (Col. 4:12) Epaphras barava savve gud long olketa brata and sista, and barava lovem olketa. Nomata hem stap witim Paul long prison, hem no forgetim spiritual saed bilong olketa narawan. (Philem. 23) Hem showimaot hem no tingim hemseleva, bat hem duim samting for helpem olketa taem hem prea for olketa brata and sista. Wei for prea olsem hem garem paoa, especially taem iumi talem nem bilong olketa insaed prea bilong iumi.—2 Cor. 1:11; Jas. 5:16.

13. Hao nao iu savve followim example bilong Epaphras taem iu prea?

13 Tingim olketa wea iu savve talem nem bilong olketa taem iu prea. Olsem Epaphras, staka brata and sista prea for olketa long kongregeson and olketa famili wea kasem hard taem or maet olketa wea mas mekem important disison or wea need for againstim temptation. Iumi savve prea tu for olketa wea nem bilong olketa stap long article long jw.org wea garem title “Jehovah’s Witnesses Imprisoned for Their Faith.” (Go long NEWSROOM > LEGAL DEVELOPMENTS.) And tu, iumi savve prea for olketa wea lusim samwan long dae. And olketa wea just kasem natural disaster or war, and wea stap long kantri wea garem problem saed long selen. Tru nao, staka brata and sista needim iumi for prea for olketa and olketa savve kasem gud samting from datwan. Taem iumi prea for olketa hia, datwan showimaot iumi no tingim iumiseleva bat iumi tingim narawan. (Phil. 2:4) Jehovah barava herem kaen prea olsem.

“WILLING FOR LISIN”

14. Hao nao Jehovah showimaot nambawan example long wei for willing for lisin?

14 Nara wei wea iumi showimaot iumi hambol, hem nao sapos iumi willing for lisin taem narawan story. James 1:19 sei iumi shud “willing for lisin.” Jehovah seleva showimaot nambawan example long datwan. (Jenesis 18:32; Josua 10:14) Tingim wanem iumi savve lanem from story wea stap long Eksodas 32:11-14. (Readim.) Nomata Jehovah no needim idea bilong Moses, hem givim chance long Moses for talemaot feeling bilong hem. Waswe, iumi savve olsem Jehovah wea patient for lisin long Moses nomata samfala taem tingting bilong Moses no stret, and wei wea Jehovah willing for followim idea bilong hem? Tingim, Jehovah patient for lisin long eniwan wea showimaot faith long hem taem olketa prea.

15. Hao nao iumi savve followim example bilong Jehovah for respectim narawan?

15 Tingim olketa kwestin hia: ‘Sapos Jehovah hambol and willing for lisin long pipol, olsem wei wea hem lisin long Abraham, Rachel, Moses, Joshua, Manoah, Elijah, and Hezekiah, waswe, mi shud trae for duim datwan tu? Waswe, mi showimaot mi tinghae and respectim evri brata and sista taem mi lisin and followim gudfala idea bilong olketa? Waswe, samwan long kongregeson or long famili bilong mi needim mi for kaen and lisin long olketa? Wanem nao bae mi duim?’—Jenesis 30:6; Jajis 13:9; Fas Kings 17:22; Mektu Kronikols 30:20.

JEHOVAH LUKIM OLKETA TRABOL WEA MI GAREM

David sei: “Letem hem gohed.” Sapos iu nao David, wanem nao bae iu duim? (Paragraf 16, 17 storyim diswan)

16. Wanem nao King David duim taem Shimei tok spoelem hem?

16 Wei for hambol savve helpem iumi for kontrolem iumiseleva taem olketa narawan treatim iumi nogud. (Eph. 4:2) Wanfala nambawan example saed long diswan hem stap long Mektu Samuel 16:5-13. (Readim.) David and olketa servant bilong hem kasem hard taem from wei wea Shimei, wanfala relative bilong King Saul tok spoelem and sutim olketa. David fit for stopem datwan, bat hem patient nomoa. Hao nao David fit for kontrolem hemseleva? Iumi bae faendemaot datwan taem iumi story raonem Sams chapter 3.

17. Wanem nao helpem David for kontrolem hemseleva, and hao nao iumi savve followim example bilong hem?

17 David raetem Sams 3 taem hem ranawe from son bilong hem Absalom. Long datfala taem nao Shimei tok spoelem hem, bat David gohed patient. Wanem nao helpem hem? Long Sams 3:4 David sei: “Mi krae kam long yu mekem yu helpem mi. An yu stap kam long holi maonten blong yu, an yu gohed fo ansarem mi.” Taem olketa narawan tok spoelem iumi, iumi tu savve prea. Jehovah bae givim holy spirit for helpem iumi no givap. Waswe, iu tingim enitaem wea iu need for kontrolem iuseleva or need for forgivim narawan wea treatim iu nogud? Waswe, iu trustim hao Jehovah lukim olketa hard taem wea iu kasem and bae blessim iu?

WISDOM HEM NAMBAWAN

18. Wanem gud samting nao bae iumi kasem sapos iumi gohed for followim instruction bilong Jehovah?

18 Wei for duim olketa samting wea iumi savve hem stret bae mekem iumi kasem staka blessing. Dastawe Provebs 4:7 sei: “Waes hemi nambawan.” Wisdom hem join witim wei for savve and minim information. And tu, olketa disison wea iumi mekem savve showimaot iumi garem wisdom. Olketa ants tu garem wisdom bikos olketa redyim kaikai bilong olketa for taem bilong rain. (Provebs 30:24, 25) Christ wea showimaot “wisdom bilong God” hem evritaem duim samting wea mekem Dadi bilong hem hapi. (1 Cor. 1:24; John 8:29) God savve wei for tingim nomoa for duim stret samting hem difren from wei for duim stret samting. And hem bae blessim olketa wea gohed hambol and gohed duim samting wea olketa savve hem stret. (Readim Matthew 7:21-23.) So gohed duim best for mekem kongregeson hem kamap ples wea evriwan hambol for worshipim Jehovah. Wei for duim samting wea iumi savve hem tru hem savve tek taem and iumi need for patient. Bat wei for duim olsem showimaot iumi hambol and datwan bae mekem iumi hapi distaem and for olowe.