Nakoni kanoana

Kiiba nakoni kanoana

Tataekinan te Koaua

Tataekinan te Koaua

“Tataekina te koaua i marenami.”—TEK. 8:16.

ANENE: 56, 124

1, 2. Tera are e kamanena te Riaboro ni karuanikaiia iai te botannaomata?

TE TAREBOON, te taura te iti, te kaa, ao te aitibwaoki, boni bwaai tabeua i buakoni karaobwai aika kanakoraoa riki maiura ni katoabong. Ma a karuanikai riki kukune ake tabeua n aron te katii, boom aika taunaki, tikareti, ao te boom ae mwaakaroiroi. Ma iai te bwai ae e a kaman riki imwaini baikai ni kabane ae karuanikaiia riki aomata ni kabotauaki ma baikai. Bwa tera? Bon te kewe! Ae taekinan te bwai ae ti ataia bwa e aki koaua ibukini mwamwanaan temanna. Antai ae moan taekina te kewe? E kaotia Iesu Kristo bwa “te Riaboro” bon “taman te kewe.” (Wareka Ioane 8:44.) N ningai are e moan taekina iai te kewe?

2 E karaoa anne nga ma nga te ririki n nako n te onnaroka are i Eten. A kukurei ni maeka te moan taanga ae Atam ma Ewa n te Bwaretaiti are e katauraoia aia tia Karikiriki ibukia. Imwina e a kaoti te Riaboro. E ataia ae e tua te Atua nakoia te taanga aei bwa a na aki amwarake man “te kai n ataa te raoiroi ao te buakaka,” bwa a kaawa ni mate ibukin aia aki ongeaba. Ma e taku Tatan nakon Ewa rinanon te naeta: “Kam na bon aki mate [te moani kewe ae taekinaki]. Bwa e ataia te Atua bwa n te bong are kam amwarake mai iai, ao a na kaureaki matami ao kam na riki bwa ai aron te Atua n ataa te raoiroi ao te buakaka.”—KBwaai 2:15-17; 3:1-5.

3. E aera bwa e karuanikai ana kewe Tatan, ao tera mwina?

3 E karuanikai ana kewe Tatan ibukina bwa e ataia raoi ae ngkana e kakoauaa Ewa ao ni kana uaan te kai arei, e na boni mate. A aki ongeaba Atam ma Ewa n ana tua Iehova ao teutana imwin teutana a a boni mate. (KBwaai 3:6; 5:5) Ma ae kakaiaki riki nakon anne, “e a ituia aomata ni kabane te mate” ibukin te bure anne. N etina, “e tautaeka te mate bwa kaanga te uea . . . , i aoia naba ake a aki karaoa te bure are aekakin ana aki ongeaba Atam.” (IRom 5:12, 14) Anne bukina ngkai ti a aki kororaoi ao ti a aki maiu n aki toki n aron ana moani kantaninga te Atua, ma a a maiu aomata tii “70 te ririki, ke 80 ngkana e boni korakora te aomata.” Ma n angiin te tai e “onrake n te kangaanga ma te rawawata” maiura. (TaiAre. 90:10) Ai kananokawakira bwa a bane n riki baikai man ana kewe Tatan!

4. (a) Taekin titiraki aika ti riai ni kaekai. (b) Antai ae e tii kona n riki bwa raoraon Iehova ae kaotaki n Taian Areru 15:1, 2?

4 E taku Iesu ni kaineti ma ana mwakuri te Riaboro: “E aki teimatoa n te koaua, ibukina bwa akea te koaua irouna.” E aki bibitaki Tatan bwa e teimatoa ni “burebureiia kaain te aonnaba ni kabutaa” n ana kewe. (TeKao. 12:9) Ti aki tangiria bwa ti na burebureaki iroun te Riaboro. Ngaia are ti na maroroakin titiraki aika tenua: E kangaa ni burebureiia aomata Tatan? E aera bwa a bwabwaina te kewe aomata? Ao ti na kangaa n “tataekina te koaua” n taai nako bwa ti aonga n aki kabuaa ara iraorao ma Iehova n aron Atam ma Ewa?—Wareka Taian Areru 15:1, 2.

ARON TATAN NI BUREBUREIIA AOMATA

5. Tera aron Tatan ni mwamwanaiia aomata ni boong aikai?

5 E ataia te abotoro Bauro bwa ti kona n aki “mwane iroun Tatan, ngkai ti aki babanga ni baike e iangoi.” (2Kor. 2:11; kbn.) Ti ataia bwa e mena i aan ana kairiri Tatan te aonnaba n ikotaki naba ma Aaro aika kewe, tautaeka aika babakanikawai, ao taani bitineti aika nanonrang. (1Ioa. 5:19) Ti aki mimi ngkai a kaririaki taan tautaeka iroun Tatan ma ana taimonio bwa a na “tataekini keewe.” (1Tim. 4:1, 2) E noraki koauan anne irouia aomata aika bubura aia bitineti bwa a tataekini keewe n aia katanoata ni kaboonakoan aia kaako aika aki raraoi, ke a kamwaneia aomata n anai aia mwane.

6, 7. (a) E aera ngkai a buakaka riki mataniwi n Aaro aika taekini keewe ? (b) Taekini keewe ake ko a tia n ongo mairouia mataniwi n Aaro.

6 E rangi ni buakaka riki aia kewe mataniwi n Aaro ibukina bwa naake a kakoauai a na ruanikai maiuia nakon taai aika a na roko. Te aomata ae butimwaea te reirei ae kewe ao e karaoa te bwai ae e ribaia te Atua, e kona ni kabuaa te maiu n aki toki. (Otea 4:9) E ataia Iesu bwa a mwamwanaiia aomata mataniwi n Aaro. E ninikoria n tuangia ni kangai: “A na reke kaimi taani koroboki ma Baritaio aika taani mwamwanaa te aba! ibukina bwa kam kabutaa taari ma aon te aba n anaa nanon temanna, ao ngkana e a reke iroumi, ao kam karaoia bwa e na tau riki nakoimi n tewenakoaki i Keenna [kamaunanakoaki n aki toki].” (Mat. 23:15; kbn.) E taekinna Iesu bwa mataniwi n Aaro akanne bon titeboo aroia ma tamaia ae te Riaboro ae “te tia tiriaomata.”—Ioa. 8:44.

7 A bati naba mataniwi n Aaro ni boong aikai. A kona n aranaki bwa mitinare, taama, taian rabi, ke aara riki tabeua. N aroia Baritaio n te moan tienture, a “totokoa te koaua” man Ana Taeka te Atua ao a “rineia naba bwa a na butimwaea riki te kewe nakon te koaua ibukin te Atua.” (IRom 1:18, 25) A boutokai keewe n aron aei, “ngkana ko a tia ni kamaiuaki n te moantai, ko a kamaiuaki nako naba n taai nako,” e maiu nako naba taamnein te aomata, te manga bungiaki nakon te rabwata teuana imwin te mate, ao te iango n nanobaba ae te Atua e kukurei irouia mwaane aika baka ni kan aine ao aine aika baka ni kani mwaane, ao naake a iein ma raoia ni mwaane ke n aine.

8. Tera te kewe ae ti kantaningaia bwa a na taekinna taan tautaeka n te tai ae e a kaan, ma tera arora iai?

8 A taekini keewe taan tautaeka ni mwamwanaiia iai aomata. Te kewe ae te kabanea ni buakaka naba ae e na ongoraeaki bon tataekinan ae “iai te rau ao iai te mweraoi!” Ma “e na rina ni bwakariia te kamaunanakoaki.” Ti bia aki kakoauai aia taeka are a na kairira iai bwa ti na iangoia bwa e aki karuanikai te waaki ae ngkai! Ti “ataia raoi bwa e na roko ana bong Iehova n ai aron rokon te tia iraa n te tairiki.”—1Tet. 5:1-4.

E AERA NGKAI A BWABWAINA TE KEWE AOMATA?

9, 10. (a) E aera ngkai a tataekini keewe aomata ao tera mwina? (b) Tera ae ti riai n ururingnga ibukin Iehova?

9 Ngkana iai te kukune ae boou ke te iango ae boou ae tatangiraki irouia aomata ao e a kabatiaaki naba karaoana. Bon anne naba ae riki ma te kewe. E a rangi ni bwabwainaki te kewe i buakoia botannaomata ni boong aikai, ao tiaki tii aomata aika bwakuaku aika mwamwanaiia aomata. N aron ae taekinaki n te kaongora ae, “Why We Lie” mairoun Y. Bhattacharjee, “e a riki te kewe bwa ai anuaia aomata ae kangaanga kanakoana.” N angiin te tai a kewe aomata ibukini kamanoaia ke karikirakean aroia. A kewe ibukini karabaan aia kairua ke aia mwakuri aika bubuaka ke karekean aia mwane ao reken aroia. E taekinaki naba n te kaongora anne bwa iai aomata aika “a aki maaku n taekina te kewe ae uarereke ke ae bubura nakoia naake a aki kinaia, raoia ni mwakuri, raoraoia, ao aika tangiraki irouia.”

10 Tera mwin te kewe aei? E a kabuaa te onimakinaki ao e kona n urua te reitaki. N te katoto, iangoa aron te uruakinnano ngkana te buu te aine e kewena buuna ae kakaonimaki bwa e karabaa ae e kikinano. Ke te mwaane ae iowawa nakoni buuna ao natina ni mwengaia, ma e baka n tangiriia ao n akoiia i mataia aomata. Ma ti riai n ururingnga bwa a aki kona aeka n aomata akanne ni karabaa te bwai teuana mairoun Iehova bwa “a bane n aki karabaaki bwaai ao a tangaina ma n otara” i matana.—Ebera 4:13.

11. Tera reireiara man aia katoto ae buakaka Anania ma Tabeire? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

11 Iai rongorongoia te taanga ni Kristian teuana n te Baibara n te moan tienture ake e ‘anaaki nanoia iroun Tatan’ bwa a na kewe nakon te Atua. A motikia Anania ma Tabeire bwa a na mwamwanaiia abotoro. A kaboonakoa aia bwai ao a anga boona teutana nakoia abotoro. A kani kamoamoaia i mataia kaain te ekaretia bwa aongkoa a tituaraoi riki ngaia are a tuangia abotoro bwa a anga ni kabane boon te bwai are a kaboonakoa. Ma Iehova e ataa te baere a karaoia, ao e katuuaaeia.—Mwa. 5:1-10.

12. Tera tokia taani kewe aika aki rairi nanoia, ao bukin tera?

12 Tera ana iango Iehova ibukia aomata aika taekina te kewe? Tokin Tatan n ikotaki ma aomata nako aika tataekina te kewe ao n aki rairi nanoia ake a kakairi irouna, bon te tewenakoaki nako nanon te “nama ae te ai.” (TeKao. 20:10; 21:8; TaiAre. 5:6) Bukin tera? Ibukina bwa Iehova e karinania taani kewe akanne i buakoia “te koraki aika koro n ribaaki aia mwakuri i [matana].”—TeKao. 22:15, kbn.

13. Tera ae ti ataia ibukin Iehova, ao tera ae ti kaungaaki iai bwa ti na karaoia?

13 Ti ataia ae Iehova “bon tiaki ai aron te aomata ae kewekewe.” N etina, “e aki kona ni kewe . . . te Atua.” (WarIte. 23:19; Ebera 6:18) ‘E riribaa Iehova te newe ae kewekewe.’ (TaeRab. 6:16, 17) Ngkana ti kani kakukureia, ti riai ni bwabwaina te koaua n taai nako. Anne bukina ngkai ‘ti na aki kewekewe i marenara.’—IKoro. 3:9.

TI “TATAEKINA TE KOAUA”

14. (a) Ti na kangaa ni kaotia bwa ti kaokoro ma kaain Aaro aika kewe? (b) Kabwarabwaraa te boto n reirei n Ruka 6:45.

14 Tera te anga teuana ae a kaota iai kaokoroia Kristian ni koaua ma kaain Aaro aika kewe? Ti “tataekina te koaua.” (Wareka Tekaria 8:16, 17.) E kabwarabwaraa ni kangai Bauro: “Ti kaotiotira bwa ana tabonibai te Atua ngaira, . . . n te taetaenikawai ae koaua.” (2Kor. 6:4, 7) E taku Iesu ibukia aomata: “E taetae te wi man onraken te nano.” (Ruka 6:45) Ngaia are ngkana te aomata ae raoiroi e taekina te koaua i nanona, e na bon tataekina te koaua n taai nako. E na taekina te koaua nakoia naake e aki kinaia, raona ni mwakuri, raoraona, ao naake e tangiriia. Ti na rinanoi katoto tabeua ake ti kona ni kaotia iai bwa ti kekeiaki ni bwabwaina te koaua ni bwaai ni kabane.

Ko nora te kangaanga ni maiun te tari te aine ae ataei aei? (Nori barakirabe 15, 16)

15. (a) E aera bwa ti aki wanawana ngkana ti kataia ni maiuakina te maiu ae kiriuoua? (b) Tera ae kona ni buokiia rooro n rikirake bwa a na rarawa nakon aia kariri tabonroroia? (Nora te kabwarabwara mai nano.)

15 Ngkana te roro n rikirake ngkoe, ko bae n tangiria bwa ko na aki tebe i buakoia tabonrorom. Ma taraia raoi bwa ko na aki kakairi n aroia tabeman ake a maiuakina te maiu ae kiriuoua. A taraaki bwa a raoiroi aroaroia ngkana a mena i buakoia aia utu ao kaain te ekaretia, ma a rangi ni kaokoro ngkana a mena i buakoia rooro n rikirake i tinanikun te ekaretia ao ngkana a kamanenai taabo n reitaki n te intanete. A kona ni kamanenai taeka aika buakaka, a bwaini kunnikai aika kamatauninga, a ongora ni katangitang aika bubuaka, a kamanena te arekooro n te aro ae riao ke taian drug, a karabaia n iraorao ni karekenano, ke mwakuri riki tabeua aika bubuaka. A kekeweiia aia karo, kaain te onimaki, ao te Atua. (TaiAre. 26:4, 5) E ataira Iehova ngkana ti tii ‘karinea n riara, ma e rangi n raroa nanora mairouna.’ (Mareko 7:6) E raoiroi riki bwa ti na maiuakina te taeka n rabakau aei: “Tai kariaia nanom bwa e na bakantang irouia taani bure, ma ko na maaka Iehova ni kabongnga.”—TaeRab. 23:17. *

16. Tera arora ae riai ngkana ti kanoaa te booma ibukini kabwaninan ara tai ni beku?

16 Ngkana ko kani karaoa te mwakuri ni bwaiania ae katoatai ke ni beku ni kabwanina am tai n itera tabeua tao n te Betaera, ko riai ni kanoaa te booma ni bubutii. N am tai ni karaoa anne, e kakawaki bwa ko na anga am kaeka aika koaua raoi nakon titiraki nako, n aroni marurungim, am kaakibotu, ao aroaroni maium. (Ebera 13:18) Ma tera ae ko na karaoia ngkana ko a tia n irekereke ma mwakuri ake e ribai Iehova ae katabetabea mataniwin nanom ao ko tuai ni maroroakinna ma unimwaane? Karekea buokam irouia bwa ko aonga ni kona ni beku ma mataniwin nanom ae itiaki.—IRom 9:1; IKar. 6:1.

17. Tera ae ti riai ni karaoia ngkana a titirakinira taani bwainikirinira ibukia taari?

17 Tera ae ko riai ni karaoia ngkana e a katabuakaki ara mwakuri n te tautaeka i abam, ao ko weteaki n titirakinaki ibukia taari? Ko riai ni kaotii bwaai ni kabane aika ko atai? Tera are e karaoia Iesu ngke e titirakinna te kowana n Rom? E karaoa n tabetai ae boraoi ma ae taekinaki n te Baibara ae iai“te tai ni kainabwabu ao te tai n taetae,” ao bon akea te bwai ae e taekinna! (TeMin. 3:1, 7; Mat. 27:11-14) Ngkana ti aitara ma anne, ti riai ni bwaina te wanawana ao n taratara raoi bwa ti na aki karuanikai maiuia taari.—TaeRab. 10:19; 11:12.

Ko na kangaa ni motikia bwa n ningai ae ko na teimatoa iai ni kainabwabu ke ni kaota te koaua? (Nori barakirabe 17, 18)

18. Tera ae ti riai ni karaoia ngkana a titirakinira unimwaane ibukia taari?

18 Tera ae ko na karaoia ngkana iai n te ekaretia ae karaoa te bure ae kakaiaki, ao ko ataa taekana? A na bae n titirakiniko te bwai ae ko ataia unimwaane aika mwiokoaki ibukini kateimatoaan itiakin te ekaretia. Tera ae ko na karaoia, moarara riki ngkana raoraom ni kaan ke am koraki ae karaoa anne? “Ane e kaotioti ma te kakaonimaki ao e na taekina te koaua.” (TaeRab. 12:17; 21:28) Ko riai n taekina te koaua ni kabane nakoia unimwaane n aki karabaa. A riai n atai bwaai ni kabane bwa a aonga ni kona ni bairea te anga ae tamaroa ibukini buokan te tia bure bwa e na manga kaoka ana iraorao ma Iehova.—Iak. 5:14, 15.

19. Tera ae e na rinanoaki n te kaongora ae imwina?

19 E tataro te tia areru ae Tawita nakon Iehova ni kangai: “E kakukureiko noran te koaua ae mena n te nano ae raba.” (TaiAre. 51:6) E ataia Tawita bwa te bwai ae kakawaki bon nanora. A ‘tataekina te koaua i marenaia’ n taai nako Kristian. Te anga teuana riki ae ti kona ni kaotia iai bwa ti kaokoro ngkai ana toro te Atua ngaira, bon reiakinaia aomata te koaua n ara mwakuri ni minita. E na maroroakinaki arora ni karaoa anne n te kaongoa ae imwina.

^ bar. 15 Nora mwakoro 15, “How Can I Resist Peer Pressure?,” ao mwakoro 16, “A Double Life—Who Has to Know?,” n te boki ae Questions Young People Ask—Answers That Work, Volume 2.