Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Popyeni oshili

Popyeni oshili

“Mokukalafana kweni popyeni oshili.” — SAK. 8:16.

OMAIMBILO: 56, 124

1, 2. Oipupulu ilipi ya etela ovanhu oilanduliko inyikifa oluhodi, nolyelye a li e i popya?

ONGODI, okabiena, otuwa nosho yo ofrigi oi li ashike imwe yomoinima oyo opo ya ndulukwa oyo ya xwepopaleka onghalamwenyo yakeshe efiku. Ndele nande ongaho, oinima imwe oyo opo ya ndulukwa po oya nyika oshiponga kovanhu, ngaashi eendjebo, eeboma, omakaya nosho yo eeboma dolute, okutumbula po ashike inini. Ashike ope na oshinima shimwe osho sha tetekela aishe oyo nosha etela ovanhu oilanduliko inyikifa oluhodi. Oshike osho mbela? Oipupulu. Okupopya oipupulu oko okupopya oshinima osho u shii kutya kashi li mondjila nelalakano lokupukifa umwe. Olyelye a popya oipupulu yotete? Jesus Kristus okwa popya “Satana” e li ‘xe yoipupulu.’ (Lesha Johannes 8:44.) Okwa popya naini oipupulu yotete?

2 Okwe i popya pa pita omido omayovi moshikunino shaEden. Ovalihomboli votete, Adam naEva, ova li tava hafele onghalamwenyo mOparadisa omo va li va tulwa kOmushiti wavo. Opo nee, Ondiaboli oya li ya ya moshikunino. Ondiaboli oya li i shii kutya Kalunga okwa li a lombwela ovalihomboli ovo vaha lye ‘komuti wokushiiva ouwa nowii,’ nongenge ova li ko otava ka fya omolwokuhadulika. Ndele nande ongaho, Satana okwa li a lombwela Eva okupitila meyoka a ti: “Nye itamu fi shili [oipupulu yotete oyo ya popiwa]. Kalunga oku shi shii nokutya, ngeenge mwe i li, omesho eni otaa pashuka, ndele tamu shiiva ouwa nowii, ngaashi Kalunga.” — Gen. 2:15-17; 3:1-5.

3. Omolwashike taku dulu okutiwa kutya oipupulu yaSatana oi nyanyalifi, noya etifa oidjemo ilipi?

3 Oipupulu yaSatana oya li inyanyalifi molwaashi okwa li e shi shii nawanawa kutya ngeenge Eva okwe mu itavele ndele ta li oshiimati, ota ka fya. Adam naEva kava li va dulika koshipango shaJehova nolwanima ova ka fya. (Gen. 3:6; 5:5) Shikwao vali, “efyo ole uya movanhu aveshe” okupitila moulunde. “Efyo la pangela . . . nokuvenya va li inava nyona panghedi yokunyona kwaAdam.” (Rom. 5:12, 14) Paife ponhele yokuhafela ewaneneno, ovanhu ihava kala vali nomwenyo fiyo alushe ngaashi Kalunga a li a lalakanena pehovelo, ohava kala ashike nomwenyo omido “omilongo heyali, ngeenge okuhapu, [shapo] omilongo hetatu.” Ndele nande ongaho onghalamwenyo oi na ashike “oudjuu auke netutuko.” (Eps. 90:10) Oilanduliko yoipupulu yaSatana ka inyikifa tuu oluhodi!

4. (a) Omapulo elipi hatu ka konakoneni? (b) She likolelela kEpsalme 15:1, 2, oolyelye tava dulu okukala ookaume kaJehova?

4 Jesus okwa yelifa eenghatu daSatan a ti: “Ina kala moshili, osheshi muye kamu na oshili.” Oshili ka i mo muSatana molwaashi ota twikile okupukifa “ounyuni aushe” noipupulu yaye. (Eh. 12:9) Inatu hala nandenande okupukifwa kOndiaboli. Natu ka konakoneni omapulo atatu: Satana oha pukifa ngahelipi ovanhu? Omolwashike ovanhu hava popi unene oipupulu? Opo tuha kanife ekwatafano letu naJehova ngaashi Adam naEva, ongahelipi hatu dulu okuulika kutya ohatu ‘popi oshili’ efimbo keshe? — Lesha Epsalme 15:1, 2.

SATANA OHA PUKIFA NGAHELIPI OVANHU?

5. Satana oha pukifa ngahelipi ovanhu kunena?

5 Omuyapostoli Paulus okwa li e shii kutya ohatu dulu okuhenuka ‘okufindwa kuSatana, osheshi omakoto aye otu a shii.’ (2 Kor. 2:11) Otu shii kutya ounyuni aushe, mwa kwatelwa omalongelokalunga oipupulu, eengudu dopapolotika nosho yo oipindi, ou li koshi yepangelo lOndiaboli. (1 Joh. 5:19) Ashike ihashi tu kumwifa eshi Satana neendemoni daye hava nwefa mo ovanhu ovo ve na eenghonopangelo va ‘popye oipupulu.’ (1 Tim. 4:1, 2) Osho ohashi ningwa shili kovanhu ovo ve na eengeshefa da kula ovo hava xumifa komesho oinima oyo ya nyika oshiponga nosho yo oyo ihe fi yoshili okupitila momashiivifo.

6, 7. (a) Omolwashike ovawiliki vomalongelokalunga ovo hava popi oipupulu hava kala unene ve udite ondjo? (b) Oipupulu ilipi wa uda hai popiwa kovawiliki vomalongelokalunga?

6 Ovawiliki vomalongelokalunga ovo hava popi oipupulu ohava kala unene ve udite ondjo molwaashi ove shii kutya ova tula onakwiiwa moshiponga yaavo va itavela oipupulu yavo. Ngeenge umwe okwa tambula ko omahongo oipupulu ndele ta longo osho sha tokolwa kuKalunga, otashi dulu oku mu kanififa omwenyo waye waalushe. (Hos. 4:9) Jesus okwa li e shii kutya ovawiliki vomalongelokalunga vopefimbo laye ova li hava kala ve udite ondjo omolwomapukifo a tya ngaho. Okwa li e va lombwela a ti: “Woo nye, ovanongo vomishangwa nOvafarisai, ovanaihelele nye, eshi hamu taulula efuta nedu mu likole omulongwa umwe; ndele ngeenge sha ningwa, otamu mu ningi omona woheli [ehanauno laalushe], e mu dule luvali.” (Mat. 23:15) Jesus okwa li a lombwela ovawiliki vomalongelokalunga oipupulu eendjovo da kwata moiti. Ova dja shili ‘muxe Ondiaboli, oo e li omudipai.’ — Joh. 8:44.

7 Kutya nee ovafita, ovapristeri, ovahongi, ovaswami, ile hava ifanwa vali nedinafimaneko limwe, ovawiliki vomalongelokalunga ove lihanena mounyuni aushe kunena. Ngaashi ovawiliki vomalongelokalunga oipupulu vomefelemudo lotete, ohava ‘kaleke oshili’ yEendjovo daKalunga nohava “pingakanifa oshili yaKalunga noipupulu.” (Rom. 1:18, 25) Ohava xumifa komesho omahongo a puka ngaashi oheli, omwenyo womunhu ihau fi, okudalululwa nosho yo ediladilo loulai olo kutya Kalunga okwa hokwa oushenge nosho yo okuhombolafana kwomashenge.

8. Oipupulu ilipi twa teelela ovanapolotika va ka popye mafiku, notu na okulinyenga ngahelipi?

8 Ovanapolotika ohava longifa oipupulu opo va pukife ovanhu. Oipupulu imwe itoka tootoo oyoyo tai ka udika eshi ovanhu tava ka ingida “ombili” neameno. Ndele ‘ehanauno otali ke va vakela.’ Inatu nwefwa mo nande keheka lavo tu lidimbike kutya ounyuni ou ou li monghuwo i na onghambe. Otu “shi shii nawanawa nokutya, efiku lOmwene otali uya ngaashi omulunga moufiku.” — 1 Tes. 5:1-4.

OMOLWASHIKE OVANHU HAVA POPI UNENE OIPUPULU?

9, 10. (a) Omolwashike ovanhu hava popi oipupulu, nohashi eta oidjemo ilipi? (b) Oshike tu na okudimbulukwa kombinga yaJehova?

9 Ngeenge oshinima osho opo sha ndulukwa po oshi holike kovanhu vahapu, ohashi ndulukwa po momuvalu munene meendelelo. Osho osha faafana noipupulu. Kunena okutandaveleka oipupulu oku li keshe pamwe mounyuni, na havanhu ashike ovo ve na eenghonopangelo ile va fimana hava pukifa vamwe. Ngaashi Y. Bhattacharjee a popya moshitukulwa “Why We Lie” (Omolwashike hatu popi oipupulu?), “okwa didilikwa kutya okupopya oipupulu okwa mena omidi movanhu.” Ovanhu luhapu ohava popi oipupulu tashi dulika opo ve liamene ile ve lifimanekife. Ohava popi oipupulu opo va tuvikile omapuko nosho yo oilonga yavo ii ile va mone oimaliwa nosho yo omauwa opaumwene. Ngaashi oshitukulwa sha popya, ope na ovanhu hava “fufya noupu, moinima ya kula nosho yo inini, hava lombwele oipupulu ovanhu ovo vehe shii, ovanailonga pamwe navo, ookaume kavo novaholike vavo.”

10 Oipupulu aishe oyo oya etifa po oidjemo ilipi? Ohai nyono po okulineekelafana nosho yo ekwatafano. Pashihopaenenwa, diladila nghee shi yahameka ngeenge omukulukadi okwa kengelele omushamane waye omudiinini nokupopya oipupulu opo a tuvike eenghedi daye inadi koshoka. Ile omushamane ha hepeke omukulukadi nounona meholeko ndele ngeenge e li pokati kovanhu ohe liningifa a fa e li nawa. Ashike otu na okudimbuluka kutya ovanhu va tya ngaho ovanaipupulu itava dulu okuholeka sha Jehova, molwaashi ‘aishe oi li poluhaela momesho aye.’ — Heb. 4:13.

11. Oshihopaenenwa shii shaAnanias naSafira otashi tu hongo shike? (Tala efano pehovelo loshitukulwa.)

11 Pashihopaenenwa, Ombiibeli oya popya nghee “Satana” a li a nwefa mo ovalihomboli Ovakriste vomefelemudo lotete va fufye Kalunga. Ananias naSafira ova li va pangela omhangela va pukife ovayapostoli. Ova li va landifa po oinima yavo imwe ndele ova twala ko ashike oimaliwa imwe kovayapostoli. Ovalihomboli ovo ova li va hala okulimonikifa vawa meongalo, va fa ngeno va yandja nehalo liwa omayambidido avo ndele hasho va li lela ngaho. Ashike Jehova okwa li e shii osho va ninga, nokwa li e va handukila shi fike poilonga yavo. — Oil. 5:1-10.

12. Ovo inave lidilulula ile tu tye ovapopi voipupulu otava ka ya peni, nomolwashike?

12 Jehova oha kala e uditile ngahelipi okupopya oipupulu? Satana nosho yo aveshe ovo inave lidilulula ile tu tye ovapopi voipupulu ovo have mu hopaenene, otava ka ya “mefuta lo­mundilo.” (Eh. 20:10; 21:8; Eps. 5:6) Omolwashike mbela? Omolwaashi Jehova oha tale ko ovanhu va tya ngaho va faafana naavo hava ‘longo oinima inyanyalifi momesho aye.’ — Eh. 22:15.

13. Otu shii shike kombinga yaJehova, neshiivo olo ohali tu linyengifa tu ninge shike?

13 Otu shii kutya Jehova “ke fi omunhu a fufye ngeno.” Oshoshili kutya “Kalunga ina dula okufufya.” (Num. 23:19; Heb. 6:18) Jehova oku tonde “elaka li noipupulu.” (Omayel. 6:16, 17) Opo tu kale twa hokiwa kuye, otu na okukala hatu kala metwokumwe nomifikamhango daye doshili. Nomolwaasho ihatu “lombwelafana oipupulu.” — Kol. 3:9.

OHATU ‘POPI OSHILI’

14. (a) Ohatu liyoolola ko ngahelipi koilyo yomalongelokalunga oipupulu? (b) Yelifa efinamhango olo tali hangwa muLukas 6:45.

14 Omonghedi imwe ilipi Ovakriste vashili have liyoolola ko koilyo yomalongelokalunga ­oipupulu? Ohatu ‘popi oshili.’ (Lesha Sakaria 8:16, 17.) Paulus okwa yelifa a ti: “Ohatu liholola ofye ovayakuli vaKalunga: . . . meendjovo ­doshili.” (2 Kor. 6:4, 7) Jesus okwa popya kombinga yovanhu a ti: “Osho shi yadi omutima, okanya ohake shi popi.” (Luk. 6:45) Onghee ngeenge omunhu muwa ta popi oshili momutima waye, mokanya kaye otamu ka dja eendjovo doshili. Ota ka popya oshili moinima ya kula nosho yo inini, ota ka lombwela oshili ovanhu ovo ehe shii, ovanailonga pamwe naye, ookaume kaye novaholike vaye. Diladila koihopaenenwa imwe yanghee hatu dulu okuulika kutya ohatu kendabala okukala ovanashili moinima aishe.

Mbela ou wete oupyakadi momumwameme oo omunyasha? (Tala okatendo 15, 16)

15. (a) Omolwashike shihe li pandunge okukendabala okukala nonghalamwenyo yopavali? (b) Oshike tashi dulu okukwafela ovanyasha va henuke omafininiko oomakula oo inaa koshoka? (Tala eshangelo lopedu.)

15 Ongahelipi ngeenge ou li omunyasha nowa hala okukala to wapalele oomakula vakweni? Kala noushili kutya ito ka ninga oinima oyo vamwe va ninga mokukala nonghalamwenyo yopavali. Ohava monika ve na eenghedi diwa ngeenge ve li noilyo yomaukwaneumbo avo ile yeongalo, ashike ova yooloka ko filufilu ngeenge ve li novanyasha vomounyuni nosho yo keenhele dokointaneta. Otashi dulika va longife omalaka mai, va djale monghedi itai wapalele, va pwilikine keemusika dii, va longife nai oalkoholi ile oingangamifi, ve na oihole meholeko nosho tuu. Ohava lombwele oipupulu ovadali vavo, Ovakriste vakwao nosho yo Kalunga. (Eps. 26:4, 5) Jehova oku shi shii ngeenge hatu mu ‘fimaneke nomilungu detu, ashike omitima detu odi li kokule naye.’ (Mark. 7:6) Oshixwepo okuninga ngaashi Omayeletumbulo taa ti: “Omutima woye uha fye efupa molwovahenakalunga, ndelenee kala efiku alishe mokutila Omwene.” — Omayel. 23:17. *

16. Otu na okunyamukula ngahelipi omapulo oo haa kala mofooloma yeindilo loilonga yefimbo li yadi?

16 Otashi dulika wa hala okukala omukokolindjila ile u ye vali moilonga imwe yefimbo li yadi, ngaashi oku ka longa kObetel. Eshi to yadeke ofooloma yeindilo, osha fimana okunyamukula paushili omapulo aeshe oo wa pulwa e na sha noukolele, ehoololo lomalihafifo nosho yo eenghedi. (Heb 13:18) Ongahelipi ngeenge ou na elihumbato inali koshoka ile tali limbililike olo ovakulunhuongalo vehe shii? Konga ekwafo kuvo opo u dule okulonga u na eliudo la yela. — Rom 9:1; Gal 6:1.

17. Otu na okuninga po shike ngeenge hatu popi novapataneki vetu kombinga yovamwatate?

17 Pashihopaenenwa, oshike to dulu okuninga po ngeenge omapangelo okwa shilika oilonga yOuhamba moshitukulwa sheni nowa ifanwa u ka pulwaapulwe kombinga yovamwatate? Mbela ou na oku va lombwela ashishe osho u shii? Jesus okwa li a ninga po shike eshi a li ta pulwaapulwa kovapangeli vaRoma? Metwokumwe nefinamhango lopamishangwa olo kutya ope na “efimbo lokumwena nefimbo lokupopya,” omafimbo amwe Jesus ka li a popya sha nandenande. (Omuud. 3:1, 7; Mat. 27:11-14) Meenghalo da tya ngaho, oshiwa okushikula omalombwelo opo tuha tule ovamwatate moshiponga. — Omayel. 10:19; 11:12.

Ongahelipi to dulu okutokola kutya onaini u na okukala wa mwena nonaini u na okupopya oshili? (Tala okatendo 17, 18)

18. Otu na oshinakuwanifwa shashike ngeenge hatu popi novakulunhuongalo kombinga yovamwatate?

18 Ongahelipi ngeenge umwe meongalo okwa nyono enyono la kwata moiti nou shii osho sha ningwa po? Ovakulunhuongalo, ovo ve na oshinakuwanifwa shokukaleka eongalo la koshoka paenghedi, otashi dulika va pumbwa oku ku pula kombinga yoshinima osho. Oto ka ninga po shike, unene tuu ngeenge kaume koye kopofingo ile omupambele woye okwa kwatelwa mo? “Ou ta popi odo doshili, ota hepaulula osho sha yuka.” (Omayel. 12:17; 21:28) Onghee ou na oshinakuwanifwa shokulombwela ovakulunhuongalo oushili aushe, haushili ashike inau lixwapo noino u va holeka. Ove na oufemba wokushiiva oushili opo va dule okukwafela omunyoni a kaleke po ekwatafano laye naJehova. — Jak. 5:14, 15.

19. Oshike hatu ka kundafana moshitukulwa tashi landula ko?

19 Omupsalme David okwa li a ilikana kuJehova a ti: “Ove wa hala oshili i kale meni momutima.” (Eps. 51:6) David okwa li e shii kutya okukala ovanashili ohaku di meni, momutima wetu. Ovakriste vashili, ohava ‘popi oshili’ monghalamwenyo yavo yakeshe efiku. Onghedi vali imwe omo hatu dulu okuulika kutya otwa yooloka ko tu li ovayakuli vaKalunga omokuhonga vamwe oshili yaye moukalele wetu. Oshitukulwa tashi landula ko otashi ka yelifa nghee hatu dulu okuninga ngaho.

^ par. 15 Tala etukulwa 15, How Can I Resist Peer Pressure?,” nosho yo etukulwa 16, A Double Life—Who Has to Know?,” membo Questions Young People Ask—Answers That Work, Volume 2.