Ir al contenido

Ir al índice

Kui xi ñaki kʼoatjín kʼoakuixoán

Kui xi ñaki kʼoatjín kʼoakuixoán

“Cho̱bakao xíngio xi kjoakixi” (EFES. 4:25).

KJOAJNDA 56, 124

1, 2. Jméni xi ngisa tísíkiʼaon je chjota, kʼoa ʼyáni xi tjínle jée.

MACHJÉNNÁ jmeni xi tjíosíkʼatsen je chjota, jolani teléfono, karro kao refrigerador. Tonga kʼoati tjín jmeni xi xkón síkatíoná, jolani je na̱jno̱, bomba xi satíoñe, bomba atómica kʼoa xi kjaʼaísanile. Tonga je xi ngisa xkón tjíosíkatío je chjota kui je énndiso. Je énndiso, kui jmeni xi bixoán xi tsínni kʼoatjín tojoni nga chʼanachaa. Jé Na̱i xi títjon tsakʼéndiso, je xi “nʼaile kjoandiso” kitsole je Jesucristo (tʼexkiai Juan 8:44). * Kʼiáni tsakʼéndiso títjon.

2 Jejmi nó tjínle nga kʼoakisʼin ya ʼNdenaxóle Edén. Je Adán kao Eva nʼio tsjoa kisatio kon nga ya tsakatio ya ʼndenaxó xi kitsjoale Niná. Tonga je Niná kʼoakitsole nga tsín koa̱n ski̱ne “je tole yá xi tsʼe kjoankjíntokon xi ndatjín kao xi chʼaotjín”. Kʼoatsakʼinle nga kuiyá tsa tsín sitjoson kjoatéxoma jebi. Ningalani be jebi je Na̱i, kʼiaa tsakʼéndiso títjon nga jngo ye̱ kisichjén kʼianga i̱ kitsole je Eva: “Likui kuiyáo”. Kʼoa i kitsosale: “Je Niná bení kʼianga je nichxin nga kui chi̱nao tjóxʼángi xkon kʼoa koa̱nngósonño kao Niná, nga jchao xi ndatjín kao xi chʼaotjín” (Gén. 2:15-17; 3:1-5).

3. 1) Ánni kʼoabixónsíñá nga toxá kisʼinni je Na̱i nga tsakʼéndiso. 2) Jósʼin kichomani nga kʼoakisʼin.

3 Je Na̱i toxá kisʼinni nga tsakʼéndiso, nga̱ bení nga kuiyá je Eva kʼiatsa ski̱ne je tole yá xi kisʼechjoale. Je Adán kao Eva yátsʼin tsakinyále je Jeobá, kʼoa xi jeki nichxin kʼien (Gén. 3:6; 5:5). Nga kʼoasʼin tsakajngijée je Adán kao Eva, “kitsaotʼale ngatsʼi chjota” je kjoabiya kʼoa “tsakatéxomale nda tsa je xi tsín jée tsajngi jo kisʼin Adam nga jaʼatontjaile kjoatéxoma” (Rom. 5:12, 14). Kʼoa nga chjotajée maa alikui kʼoasʼin tiyoaa josʼin koa̱nmele tsakai je Jeobá saʼnda nga títjon, ʼndele nga koa̱n kuiyoaa tsakai ngantsjai nichxin, to 70 nó biyoaa kʼoa “tsa tjínná nganʼio 80 nó biyoaa. Tonga tsee kjoañʼai chjaʼá” (Sal. 90:10). Xi totʼatsʼe kjoandisole Na̱i nʼio tse kjoa tiyojiaan.

4. 1) Jméni je xi nʼio tjínle kjoandosin nga kataʼyaa. 2) Tojo tso ya Salmo 15:1, 2, ʼyáni je xi miyole Jeobá koa̱n.

4 Je Jesús i kitso xi tʼatsʼe je Na̱i: “Likui tsakʼejnajinle xi kjoakixi, nga̱ tsínle kjoakixijin”. Kʼoa tojo kʼoakjoan je Na̱i. Tosi tonda tíbʼanachale je chjota jngo tjíjtsa Sonʼnde (Apoc. 12:9). Tonga ñá alikui mená nga je Na̱i kʼoanachaná. Kuinga machjénsíni nga jchaa xi tʼatsʼe nga jan kjoachjonangi jebi: Jósʼin bʼanachale Na̱i je chjota. Ánni nga bʼéndisoni je chjota. Kʼoa nga tsín mená kʼoasʼiaan jokisʼin je Adán kao Eva nga kisicha je kjoamiyo xi kisʼele kao Jeobá, jósʼin koakoá nga ñaki kixi jmeni xi bixoán ngantsjai (tʼexkiai Salmo 15:1, 2). *

JÓSʼIN BʼANACHALE NA̱I JE CHJOTA

5. Jósʼin bʼanachale Na̱i je chjota.

5 Je pastro Pablo koanjinle nga tsín koa̱nle kʼoanachaná je Na̱i nga̱ “ʼyanía kjoafaʼaitsjenmañale” (2 Cor. 2:11). ʼYañá nga je Na̱i kjinentsja jmeni xi chon sonʼnde, jolani je relijión ndiso, je chjotaxá sonʼnde kʼoa kao negosioyʼai (1 Juan 5:19). Alikui tokʼoamaná nga je Na̱i kʼoa kao ánkje tsʼen fayojin nga énndiso nchja̱ je xi xángʼa tjínle (1 Tim. 4:1, 2). Tobʼelañá, tjínkʼa chjota xi negosioyʼai tjínle xi bʼéndiso kʼianga tjín xi baténa, kʼoa tobʼanachale je chjota.

6, 7. 1) Ánni nga ngisa tjínnile jée je xi nyatítjonle relijión ndiso. 2) Jmé énndiso xi saje kinoʼyalai jmeni xi tso je xi nyatítjonle relijión ndiso.

6 Jé xi ngisa tjínle jée je xi nyatítjonle relijión ndiso. Ánni. Nga̱ je chjota xi makjainle je énndiso xi tsoya kʼoa kui kʼoasʼín jmeni xi jtike Niná, alikui koa̱n koatio ngantsjai nichxin (Os. 4:9). Je Jesús tsabee nga je chjota xi nyatítjonle relijión totsakʼanachale je chjota. I kitsole: “Ma̱xóño jon, chjota skribano kao chjota fariseo, nga jaonkjaínño. Nga̱ kʼoasʼin bimajion ndáchikon kʼoa sonnangi, nga si̱kinjao jngo chjota xi koaitʼano. Kʼoa nga jefitʼano, jon xonʼiao nga jaoya kʼoakji bakinle je Gehena [nga tondiaa jchajin] tikʼoani jon ” (Mat. 23:15TNM). Je Jesús kʼoakitsole nga ya mangóson josʼín je Na̱i nga kʼien síkʼien (Juan 8:44).

7 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio nkjín chjota tjín xi nyatítjonle je relijión, tjín xi pastor ʼmile kʼoa tsa xi naʼmi ʼmile. Tojo kisʼin je chjota fariseo, “bʼéchjoale” jmeni xi tsoya je Énle Niná, kʼoa énndiso tsoya ʼndele nga kui kuitsoya xi kixi tjín (Rom. 1:18, 25). Je chjota jebi to kjoandiso tsoya, jolani nga kʼoatso nga tojo biyochoán kʼianga jebiyaa, kʼoa nga kʼoatso nga sasénle je Niná nga tixʼin xínkjín kʼoa tsa tiyánchjín xínkjín matsjoakeni je chjota.

8. 1) Jmé énndiso xi jeme kʼoakuitso je chjota polítiko. 2) Jmé xi tjínnele sʼiaan.

8 Je chjota polítiko kʼoati bʼéndisole je chjota kʼianga bʼanachale. Je énndiso xi jeme kʼoakuitso kuinga jenyʼán sʼin tiyoaa kʼoa nga tsín jme xi tikuijkónnilee. Tonga kʼiaa si̱kjeson. Alikui kʼoaiʼndee nga kʼoanachaná kʼianga kʼoakuitso nga nda chon je sonʼnde nga tsín jme xi kjima. Ñá xi choʼndale Jeobá maa, ʼyañá nga je nichxinle Jeobá kʼoasʼin “kjoaʼaí joni tsa ché nga nitje̱n” (1 Tes. 5:1-4).

ÁNNI NGA BʼÉNDISONI JE CHJOTA

9, 10. 1) Ánni nga bʼéndisoni je chjota, kʼoa jósʼin bichómani nga kʼoasʼín. 2) Jmé xi tjínnele si̱kjaʼaitsjenjiaan xi kao Jeobá.

9 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, ali tsa tojejin chjota polítiko xi bʼéndiso. Tobʼelañá, jngo rebista xi nʼio ʼyale itso xi jaʼaitʼa: “Ánni nga bʼendisoñá”. Kʼoa itsosa: “Je chjota jekoanngale nga énndiso nchja̱”. Kuinga bʼéndisoni je chjota nga bʼéʼma jmeni xi sʼín, tsakuije̱ nga nda xá so̱kole, nga sʼe̱le tao̱n kʼoa ndasʼin koatio. Je rebista jebi kʼoatsosa nga je chjota “bʼéndisole je xi tsín bexkon, xi ñatjen síxá, xi miyole mani, kʼoa kao xínkjín”.

10 Jósʼin bichótsjoá kʼianga bʼendisoaa. Alikui tiʼya miyo sʼeniná kʼoa alikui ʼya xi tisínʼiotʼaniná. Tobʼelañá, jósʼe kon je xi xʼin ma kʼianga sʼejinle nga bʼanachale je chjoónle kʼoa nga bʼéndisole. Kʼoa nʼio chʼaotjín kʼianga jngo chjota xi kʼoasʼin bakó nga tjaole je familiale ngixko̱n chjota, tonga tsa totaonni be je chjoónle kao ʼndíxtile ya yaniʼyale. Tonga je chjota jebi, alikui koa̱n kʼoeʼmale je Jeobá jmeni xi sʼín, nga̱ je Biblia kʼoatso nga “ngayije kjoa tjíosontsenní, kʼoa beni xko̱n” (Heb. 4:13).

11. Jméni xi bakóyaná jmeni xi kisʼin je Ananías kao Safira (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi).

11 Je Biblia tsoya tʼatsʼe Ananías kao Safira, xi tsakatio kʼianga siglo 1. Jé Na̱i tsakjajin kʼianga tsakʼéndisole Niná. Kʼianga jngo nangi tsakaténa kʼoakitsole je pastro nga kitsjoa ngayeje je tao̱n jotjín koanchjí je nangi, tonga tochoani tao̱n kitsjoa. Kui xi koanmele nga nda tsakatio ngixko̱n chjotale Cristo xi ngikʼa, tojoni nga kʼoasʼin kataʼyale nga nʼio tjotʼa. Tonga je Jeobá tsabee nga toxokʼoani kisʼin kʼoa kjoañʼai kitsjoale (Hech. 5:1-10).

12. Jméni xi koa̱nle je xi toxá sʼínni nga bʼéndiso kʼoa xi tsín kʼoamanile, kʼoa ánni.

12 Jósʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá xi tʼatsʼe énndiso. Je Na̱i kʼoa kao ngatsʼi xi toxá sʼínni nga bʼéndiso kʼoa xi tsín kʼoamanile yaa ni̱kʼatsaojin “ya jnrólʼí”, xi tsonile, tondiaa ni̱kʼieen (Apoc. 20:10; 21:8; Sal. 5:6). Ánni. Kuinga je Jeobá kʼoatisʼin bekon je chjotandiso josʼin bekon je chjota xi kui kʼoasʼín je xi nʼio chʼaotjín (Apoc. 22:15).

13. Jméni xi ʼyaa tʼatsʼe Jeobá, kʼoa jméni xi machjén nga sʼiaan.

13 ʼYañá nga je Jeobá “ali chjotajin nga énndiso kuinchja̱ni”, kʼoa tsínkʼia kʼoendiso (Núm. 23:19; Heb. 6:18). Je Biblia kʼoatso nga jtike “xi ndiso ni̱je̱n” (Prov. 6:16, 17). Nga ndasʼin kuiyoaa ngixko̱n, tjínnele kjuintjenngiaa je kjoatéxomale kʼoa kui kʼoakuixoán ngantsjai je xi ñaki kʼoatjín. Tjínnele si̱tjosoán je kjoatéxoma xi tso: “Ali énndisojin bʼailao xíngio” (Col. 3:9).

KUI XI KIXI KʼOAKUIXOÁN

14. 1) Jósʼin nga tsín mangósoán kao je xi ya tjíojin relijión ndiso. 2) Tʼeyanajmí jmeni xi tso Lucas 6:45.

14 Xi tojngola koya, jósʼin nga tsín mangósoán ñá xi ñaki chjotale Cristo maa kʼoa kao je xi ya tjíojin relijión ndiso. Alikui mangósoán nga̱ kui én xi kixi nokjoaa (tʼexkiai Efesios 4:25). * Kuinga kʼoakitsoni je Pablo nga kʼoasʼin bakoñá nga choʼndale Niná maa (2 Cor. 6:4, 7). Je Jesús kʼoakitso nga kui kʼoabixoán jotjín ni̱ma̱ná (Luc. 6:45). Nga kui xi kixi tjín tíjnajin je ni̱ma̱ná, kui nokjoaa je xi ñaki kʼoatjín. Ngantsjai nga kui kʼoaʼmilee je xi kixi je xi tsín ʼyaxkoaan, xi ñatjen nixá, je miyoná kʼoa kao je xíngiaa. Kataʼyala kʼaa choa̱.

Jmé kjoa tjínle je tsoti jebi (Chótsenlai párrafo 15 kao 16)

15. 1) Ánni nga tsín kixi tíjnani tsa kjaʼaí sʼiain kʼianga xin tijnai kʼoa kjaʼaí sʼiain ya jinjtín. 2) Jméni xi koasenkaoli nga chókjoajinli je kjoa xi bitjatojin (chótsenlai nota).

15 Tsa sʼa xti, kuijin xi meli nga ndasʼin katabekonli je xti xi ñatjen titomjai je skuela. Tjínkʼa je xti xi kjaʼaí sʼín ya ndʼiaskuela kʼoa kjaʼaí sʼín kʼianga ya tjío jinjtín. Nda sʼín ya yaniʼyale kao ya jinjtín, tonga chʼaoni sʼín kʼianga ya tjíokao je xti xínkjín xi tsín choʼndale Jeobá ma kʼoa alikui nda síchjén je redes sociales. Chʼao tso én nchja̱, alikui ndakjoan najño bʼakjá, chʼao tso canción xi nrʼoéle, xán ʼbi, droga síkao, bʼéʼma tsa tjín xi tsoʼbakao kʼoa kui kʼoasʼín je xi ngisasa chʼaotjín. Nga kʼoasʼín, bʼéndisole je xijchále, je ndsʼee kʼoa bʼéndisole je Niná (Sal. 26:4, 5). Tonga je Jeobá be tsa tokao ndsoʼbaa tiʼyaxkónñá, kʼoa tsa kjinni tíjnale je ni̱ma̱ná (Mar. 7:6). Ngisaa nda tsakui kʼoasʼiain jotso je proverbio jebi: “Ali maxinkonchajin ya jinni̱ma̱li je chjotajée, tosa je Jeobá tinókjonchai ngantsjai” (Prov. 23:17). *

16. Jméni xi machjén nga kʼoétʼaa kʼianga jngo solicitud bʼendaa nga mená ngisasa tse si̱xálee Niná.

16 Tsakui nichxin precursor regular meli koain kʼoa tsa kjaʼaísa sʼin si̱xálai Niná, jolani tsa ya Betel meli si̱xái. Kʼianga kʼoéndai je solicitud, machjén nga ñaki kʼoatjín jme xi kʼoétʼai, jolani tsa chʼin tjínli, jmeni xi bʼetsaojinkoai kʼoa kao josʼin tiʼmikoai yaoli (Heb. 13:18). Kʼoa jméni xi sʼiain tsakui xi tsín kixi tíjna kʼoatinʼiai kʼoa tsa kje kʼoaʼmijinlai je xi chjotajchínga sʼin tjío. Tsa kʼoalani, tijélai nganʼio ánni nga tsje sʼe̱ni je kjoafaʼaitsjenli nga si̱xálai je Jeobá (Rom. 9:1; Gál. 6:1).

17. Jméni xi sʼiaan tsakui chjónanginá xi tʼatsʼe ndsʼee.

17 Jméni xi sʼiaan tsa kʼoechjoaná je chjotaxá nga xále Niná sʼiaan kʼoa tsakui skónanginá xi tʼatsʼe ndsʼee. A tjínnele kʼoéyanajmílee jmeni xi ʼyaa tʼatsʼe ndsʼee. Si̱kjaʼaitsjenjinla jmeni xi kisʼin je Jesús kʼianga kiskonangiʼa je chjotaxá romano. Kui kitjenngi je kjoafaʼaitsjen xi kʼoatso nga tjín “nichxin nga jyó biyoaa kʼoa [tjín] nichxin nga nokjoaa”. Kʼoa je Jesús sakʼoaa tsín jme xi kitso kʼianga kichjonangiʼa (Ecl. 3:1, 7; Mat. 27:11-14). Kʼianga kʼoasʼin chjónangiʼaná, chósonnilee josʼiaan ánni nga tsín xkón si̱katíoñá je ndsʼee (Prov. 10:19; 11:12).

Jmé xi koasenkaoná nga jchaa kʼiáni nga jyó kuiyoaa kʼoa kʼiáni kʼoakuixoán xi ñaki kʼoatjín (Chótsenlai párrafo 17 kao 18)

18. Jméni xi sʼiaan kʼiatsa kui skónanginá je xi chjotajchínga sʼin tjío tʼatsʼe jngo ndsʼee xi jée kabajngi.

18 Jósʼiaan kʼiatsa ʼyaa nga ai jée kabajngi jngo ndsʼee. Nga je kjinele xi chjotajchínga sʼin tjío nga tsje sʼin katasʼejna je jtín, tsakui nichxin skónanginá jmeni xi tjínjinná tʼatsʼe je ndsʼee xi jée kabajngi. Jmé xi sʼiaan tsa miyoná mani kʼoa tsa xíngiaa mani. Je Biblia kʼoatso nga je chjota xi kixi kui kʼoatso xi ñaki kʼoatjín (Prov. 12:17; 21:28). Kuinga machjénsíni nga kʼoéyanajmílee je xi chjotajchínga sʼin tjío jokjoantjínni ngayeje je kjoa, kʼoa tsín jme xi kʼoéʼmaa. Je xi chjotajchínga sʼin tjío tjínnele nga skoe̱ jokjoantjínni kjoa, ánni nga koa̱n kuinyakaoni je xi kabajngijée nga nda kʼoéjna ijngokʼani ngixko̱n Jeobá (Sant. 5:14, 15).

19. Jméni xi chótʼayajiaan ya kjoaʼmiya xi ijngo.

19 Kʼianga tsakʼétsʼoale Jeobá je David, i kitso: “Nʼio sasénli jngo ni̱ma̱ xi kixi” (Sal. 51:6). Je David koanjinle nga kui xi ngisa chjíle nga kui xi kixi kʼoéjnajiaan je ni̱ma̱ná. Ñá xi chjotale Cristo maa, kui nokjoakoaa je xíngiaa ngantsjai je xi kixi tjín, tojo tso je testo xi yʼangini je kjoaʼmiya jebi. Ijngo koya josʼin bakoá nga tsín mangósoán kao je relijión ndiso kuinga kui ʼmiyalee je chjota je xi kixi tjín. Yaa kjoaʼmiya xi ijngo chótʼayajiaan jméni xi koa̱n sʼiaan.

^ párr. 1 Juan 8:44: “Jon nío xi nʼaino je na̱i, kʼoa tsjoano nga kʼoasʼiaon josʼin mele nʼaino. Je nʼaino síkʼen kʼen saʼnda títjon, kʼoa likui tsakʼejnajinle xi kjoakixi, nga̱ tsínle kjoakixijin. Kʼia nga nchja̱ énndiso, nchja jo kjoan nga je. Ndiso nga je, kʼoa nʼaile kjoandiso”.

^ párr. 4 Salmo 15:1, 2: “Ji Jeobá, ʼyáni xi koa̱n ya kʼoéjna ya ndʼianajñoli. ʼYáni xi kʼoéjna ya nindo tsjeli. Jéní xi tsín jme jée tíbajngi kʼoa xi kui kʼoatísʼín xi kixi tíjna kʼoa xi ñaki énkixi tínchja̱ ya jinni̱ma̱le”.

^ párr. 14 Efesios 4:25: “Kui nga kichjaʼaxion kjoandiso, cho̱bakao xíngio xi kjoakixi, nga tojngo tjíkjao yaoná ngatsʼiaa”.

^ párr. 15 Chótsenlai je kjoachjonangi 6 jñani tso “Jósʼian nga tsín tsjoaʼnde nga jme xi kʼoenena xi ngikʼa” xi faʼaitʼa foyeto 10 KOYA JME XI KJONANGI XI SʼA XTI, kao ya kapítulo 16 jñani “Una doble vida. ¿Por qué confesarlo?” tso, xi faʼaitʼa libro Los jóvenes preguntan, volumen 2.