1, 2. Me yẹ emru owu rọ hobọte ituakpọ ne omamọ, ọrọmo yọ tonriẹ rhọ?

IFONU, ukpẹ, imoto ọrhẹ oborẹ ọ lẹrhẹ ekwakwa fọ, i ha usuẹn ekwakwa re ruru ra lẹrhẹ akpenyerẹn ọwan lọhọ. Ọrẹn, ekwakwa erọrọ jerẹ ikurusu, ibọmbu, isigẹti, kugbe erọrọ e fi arhọ ọwan rhẹ erhirhiẹ imwofẹn. Ọrẹn, o vwo emru ọrọrọ rọ hobọte ituakpọ vrẹn enana ephian. Ọrana ime? Ofian! Nọyẹ, uruemru ra ta oborẹ o vwo rhiẹ urhomẹmro na sabu phiẹ ohworho rhọ. Ọrọmo yọ tuẹn ofian ẹmọrọn rhọ? Jesu Kristi ọ tare taghene “Dẹbolo” yẹ “ọsẹ efian.” (Se John 8:44.) Ọke ọgo yi Dẹbolo ọ mọrenfian ọrukaro?

² Ọnana ọ phiare ẹgbukpe uriusionrin buebun ri vrẹn ne uvuẹn ogba Eden. Ọke ukaro, Adam ọrhẹ Eve a riamerhen i Paradais ri Jehova o tiobọnu rẹn aye. Ọrẹn, Echu nọ homaphia. O rheri taghene Osolobrugwẹ o jurhi rẹn Adam ọrhẹ Eve taghene aye i vwa re nẹ “orhan irherhe oborẹ orhomurun ọrhẹ oborẹ obiomurun na-a,” nẹ aye i je rhe hwu. Udabọ ọrana, Echu nọ nyoma obodirin tẹmro rẹn Eve, nọ tare: “Itiọrurhomẹmro, are i hwuẹ-ẹ [ọrana yẹ ofian ọrukaro]. Nime Osolobrugwẹ o rheri taghene ẹdẹ are i re nẹ uvuien rhe, ikẹro are ni ne rhie, are ni na họhọ Osolobrugwẹ, are ni ne rhe oborẹ orhomurun ọrhẹ oborẹ obiomurun.”—Gen. 2:15-17; 3:1-5.

3. Mesoriẹ ana sabu ta taghene ofian Echu ọ suẹ ẹkuọn, me yo nerhumie rhe?

 ³ Ofian Echu ọ suẹ ẹkuọn buebun fọkime o rheri taghene Eve ọrhọ re nẹ omamọ na jeghwai vwo imwẹro kpahiẹn, Eve ono hwuo. Adam ọrhẹ Eve ni tiẹn uvwele Osolobrugwẹ, aye ni hwuru. (Gen. 3:6; 5:5) Habaye, “uhwu no kerabọ lele ituakpọ ephian.” Itiọrurhomẹmro, “uhwu no sunrun jerẹ orodje . . . , nọ tobọ suẹn ihworho ri vwe ruẹ ọdandan jerẹ oborẹ Adam o ruru.” (Rom. 5:12, 14) Vwana, ukperẹ ana riamerhen akpọ ọgbagba bẹmẹdẹ jerẹ ọhọre Osolobrugwẹ bi, ne nyerẹn te ẹgbukpe “70 yanghene 80, orhianẹ ọwan i gbanhonron.” Udabọ ọrana, akpọ ọ “vuọnren rhẹ ukpokpogho ọrhẹ ebẹnbẹn.” (Ps. 90:10) Emiamiamo enana ephian a phia fọkiẹ ofian Echu!

4. (a) Enọ ego yo fori ne rhe ẹkpahenrhọ aye? (b) Sekpahen Psalm 15:1, 2, ọrọmo yọ nọ sabu rhiẹ ugbehian i Jehova?

⁴ Ọke i Jesu o dje kpahen i Dẹbolo, nọ tare: O “mevigbanhon uvuẹn urhomẹmro na-a, nime ọ vwọ ta urhomẹmro-o.” Me te inyenana Echu o ji “suẹn ọsoso akpọ na beghe” nyoma efian yen. (Rev. 12:⁠9) A guọlọ ni Debolo o suẹn ọwan vru-u. Omarana, jene yono kpahen enọ esa: Marhẹ Echu o ru suẹn ihworho beghe? Mesoriẹ ihworho a mọrenfian? Na ja rha kpare onyerẹnkugbe re vwori rhẹ i Jehova fughwẹ jerẹ oborẹ Adam ọrhẹ Eve i ruru, marhẹ ene ru djephia taghene a “ta urhomẹmro na” ọke ephian?—Se Psalm 15:1, 2.

5. Marhẹ Echu o ru phiẹ ihworho rhọ inyenana?

⁵ Ọnyikọ Paul o rheri taghene ana sabu kẹnoma “neneyo Echu ọ jọ rhọ sabu mọrọn ọwan, nime ọwan e rhiẹ igbori harẹn ena ye-en.” (2 Cor. 2:11) E rheri taghene ọsoso akpọ na tobọ te ẹga efian, usun oseghe, ọrhẹ eyẹsuọ akpọ na i ha obotọre usun Echu. (1 John 5:19) Omarana, o vwo gbe ọwan unu taghene i Dẹbolo ọrhẹ ikpodje yi a riẹriẹ ihworho re suẹn neneyo aye i mọrenfia-an. (1 Tim. 4:1, 2) Omaran yẹ ileyi eduado a nyoma ekwakwa ra kpare iyẹnrẹn mọrenfian jiri ekwakwa ri na sabu ha ẹkuọn vwe ihworho.

6, 7. (a) Mesoriẹ a ta taghene ilori ẹga i riẹ iborhin? (b) Efian ego yẹ ilori ẹga a mọrọn?

⁶ Ilori ẹga yi mai riẹ iborhin nime aye e fi arhọ ihworho ine vwo obaro na rhẹ erhirhiẹ imwofẹn nyoma efian aye. Ohworho orho rhiabọ dede iyono efian jeghwai ru irueruo rẹ Osolobrugwẹ o vwo utuoma kpahen, ọnọ sabu lẹrhẹ ọravwọ je vwo arhọ i bẹmẹdẹ. (Hos. 4:9) Jesu o rheri taghene ilori ẹga ri havwiẹ ọke ọnẹyen i riẹ iborhin uvuẹn izede ọnana. Nọ ta rẹn aye: “Ukpokpogho ọ havwiẹ rẹn are, eyẹbe na ọrhẹ itu Pharisee na! fọkime are a dan urhie eduado vrẹn jeghwai nya otọre ọkaka, nẹ are i ruẹ ohworho owu ghwẹriẹ, ọrẹn, ọrhọ ghwẹriẹ hin are ne ruie rhẹ ohworho rọ nọ torhẹ uvuẹn i Gehenna [oghwọghọ i bẹmẹdẹ] te akwava jerẹ are.” (Matt. 23:15; ekete ra djokarhọ) Jesu ọ ghwọghwu ilori ẹga na gbangbanhon. Itiọrurhomẹmro, obẹ Echu ro rhiẹ ozighẹ ọrhẹ ọsẹ efian yẹ aye i nurhe.—John 8:44.

⁷ Ilori ẹga i vuọn akpọ na inyenana, aye i jeghwai vwo edovan buebun jerẹ ipastọ, irherẹn, iyono, osun, ọrhẹ erọrọ. Jerẹ ilori ẹga ọke i Jesu, ilori ẹga inyenana a hiẹn urhomẹmro na ba otọre jeghwai ha efian wene urhomẹmro na. (Rom. 1:18, 25) Aye e yono iyono efian jerẹ enana, “erhe simi ohworho ukwọgbọ, e simirien hin ne,” ohworho ro hwuru o riẹ ekete ọrọrọ, ohworho ro hwuru ra rharhumu vwiẹ, ọrhẹ uruemru rẹ ọhworhare ọnọ rọnmọ ọhworhare yanghene ọmase ọnọ rọnmọ ọmase.

8. Ofian ọgo ye fiẹrorhọ taghene usun igọmẹti ina ta obaro na, marhẹ yo fori na kpahenrhọ ye lele?

 ⁸ Ihworho re suẹn i jeghwai phiẹ ihworho rhọ ne. Ofian ọduado owu rẹ ihworho enana ina mọrọn obaro na, yẹ ọrẹ aye ina ta taghene aye i vwo “ufuoma ọrhẹ omefuon!” ne. Ọke ọrana, “oghwọghọ kpregede nọ samọ rhirhiẹ ye rẹn aye.” E vwe jenẹ a phiẹ ọwan rhọ taghene emru ọ vwọ samọ phia rẹn enyerakpọ ọnana-a! Itiọrurhomẹmro, e rheri taghene “ẹdẹ i Jehova ọ sa jerẹ ohi uvuẹn ason.”—1 Thess. 5:1-4.

9, 10. (a) Mesoriẹ ihworho a mọrenfian, me yo nerhumie sa? (b) Me yo fori na karorhọ kpahen i Jehova?

⁹ Emru ọkpokpọ orho se rhe, na dabu ruie buẹn neneyo ihworho buebun i vwo yi. Omaran ofian ọ ji havwọ. Ofian ẹmọrọn ọ vuọn akpọ na omamọ ne, habaye, orhiẹ ihworho ri titiri ọvo ye suẹn awọrọ beghe nyoma efia-an. Eyaya owu ro vwo urhomu-ẹmro na “Why We Lie” rẹ Y. Bhattacharjee ọ yare, nọ tare taghene “ofian ẹmọrọn uruemru rọ bẹn rẹn ituakpọ rẹ aye ine tiobọnu.” Ihworho a mọrenfian neneyo aye i sabu sẹrorẹ oma aye yanghene nẹ aye i djoma aye. Aye a mọrenfian neneyo aye i sabu rhurhu orusọ aye yanghene nẹ aye i sabu mẹrẹn erere omobọ. Jerẹ oborẹ iyẹnrẹn na o djephia, ọ phẹrẹ rẹ ihworho ina mọrenfian rẹn epha, ihworho rẹ aye e lele wian, igbehian ọrhẹ ihworho aye i vwo ẹguọlọ kpahen.

¹⁰ Me yo nerhumu ofian ẹmọrọn? A vwa hẹrosuẹ ihworho ra mọrenfia-an, habaye omamọ onyerẹnkugbe rẹ aye i vwori bi nọ ghwọghọ. Jerẹ udje, roro kpahen oborẹ ọnọ miamioma te ane ọrhọ ghwọwe jeghwai mọrenfian nọ sabu rhurhu irueruo ọfanrhiẹn na. Yanghene ọhworhare nọ ha ẹkuọn rẹn aniẹ ọrhẹ emọyen uvuẹn oghwa, ọrẹn nọ gemai ruẹ uvuẹn afiede taghene ọye omamọ esa rọ hẹrote ekrun ọnẹyen. Ọrẹn, o fori na karorhọ taghene aruẹ ihworho ra phiẹ awan rhọ izede omana, i sabu ti oborẹ aye i ruru na nuẹ rẹn i Jehova-a, nime ‘ekwakwa ephian i banfirhọ jeghwai rhie firhọ obaruiẹ.’—Heb. 4:13.

11. Me yẹ orharhere udje i Ananias ọrhẹ Sapphira o yonirin ọwan? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

¹¹ Jerẹ udje, Baibol na ọ nẹ iyẹnrẹn kpahen esa ọrhẹ ane owu uvuẹn ọke inyikọ na ri Dẹbolo ọ riẹriẹ mọrenfian rẹn Osolobrugwẹ. Ananias ọrhẹ Sapphira ni kporo ona aye ina phiẹ inyikọ na rhọ. Aye i rhẹ otọre aye owu, aye ni ha owuobọ igho otọre na vwe inyikọ na. Ananias ọrhẹ Sapphira i guọlọ djoma aye gegerege taghene aye yi mai toro igho. Ọrẹn, Jehova ọ mẹrẹn ọphiẹrhọ Ananias ọrhẹ Sapphira, nọ jeghwai kpe aye hwu ogege.—Acts 5:1-10.

12. Me yọ nọ phia rẹn emọrenfian ri vwe kwe ghwẹriẹ, mesoriẹ?

¹² Ukẹro ọgo yi Jehova ọ ha ni efian ẹmọrọn? Jehova ọnọ ghwọghọ Echu ọrhẹ ihworho ri vwe kwe tiobọnu efian ẹmọrọn. (Rev. 20:10; 21:8; Ps. 5:6) Mesoriẹ? Fọkime, ukẹro i Jehova ọ ha ni “ihworho re ruẹ oborẹ o vwo utuoma kpahen” yọ ji ha ni ihworho ra mọrenfian.—Rev. 22:15, ekete ra djokarhọ.

13. Me ye rhe kpahen i Jehova, me yẹ irherhe ọnana o mwu ọwan ruẹ?

¹³ Ọwan i rheri taghene Jehova “orhiẹ onyakpọ rọ mọrenfia-an.” Itiọrurhomẹmro, Jehova ọ sabu mọrenfia-an. (Num. 23:19; Heb. 6:18) “Jehova o vwo utuoma kpahen . . . ẹrẹmo rọ mọrenfian.” (Prov. 6:16, 17) Na sabu vwo ekwerhọ ye, ana vi rha ta urhomẹmro. Ọnana yọ soriẹ  a vwa mọrenfian rẹn owuowọnwan.—Col. 3:9.

14. (a) Marhẹ ene ru sabu vẹnẹ oma ọwan nẹ ihworho ri ha ẹga efian? (b) Dje kpahen uruemru-urhi rọ ha Luke 6:45.

¹⁴ Izede ọgo yẹ Ilele Kristi urhomẹmro na e ru vẹnẹ ihworho ri ha ẹga efian? Ọwan a “ta urhomẹmro.” (Se Zechariah 8:16, 17.) Paul nọ tare: “Ame e dje oma ame rhiẹ idibo Osolobrugwẹ, . . . nyoma urhomẹmro ẹ ta.” (2 Cor. 6:4, 7) Jesu ọ tare taghene “Ekwakwa buebun ri ha ọmudu na, yẹ ugbunu na ọ ta.” (Luke 6:45) Omarana, ohworho orho roro kpahen urhomẹmro na uvuẹn ọmudu ọnẹyen, nọ sabu ta ye phia. Nọ sabu ta urhomẹmro na uvuẹn izede ephian, habaye nọ ji sabu ta ye rẹn epha, ihworho ro lele wian, igbehian yen, ọrhẹ ihworho ro vwo ẹguọlọ kpahen. Jene yono kpahen idje ezẹko ri na ha userhumu rẹn ọwan rhe sẹ a ta urhomẹmro uvuẹn i kemru kemru.

15. (a) Mesoriẹ ọ sọ ne nyerẹn aruẹ akpọ eva? (b) Me yọ nọ ha userhumu rẹn iphuphẹn fi ọhiẹn otuẹdẹre kparobọ? (Se ekete ra djokarhọ.)

¹⁵ Me wu ne ruo orhianẹ wẹwẹ uphuphẹn rọ guọlọre nẹ otuẹdẹruọ i vwo ẹguọlọ kpahuọn? Jomarhotọre neneyo wu je rhe ruẹ oborẹ awọrọ e ruẹ nyoma aye e nyerẹn aruẹ akpọ eva. Aruẹ ihworho enana i rhe kwomakugbe ekrun aye ọrhẹ ukoko na, aye na gemai ruẹ taghene aye ihworho ri fuevwan, ọrẹn uruemru aye ọ vẹnẹrẹn uvuẹn itanẹti ọrhẹ uvwre otuẹdẹre aye. Aye ina sabu rha ta erharhere ẹmro, kerhọ ijoro ri vwe serhọ, kuẹ ewun ri vwe fo rhọ, da enyo vrẹn oma yanghene aye ina sabu rhe lele ohworho kọn uvuẹn odjahen kugbe irueruo esọsọ erọrọ. Aye a mọrenfian rẹn Osolobrugwẹ jeghwai phiẹ eri vwiẹre aye ọrhẹ imizu ukoko na rhọ. (Ps. 26:4, 5) Jehova o rheri ọke ọwan a ‘họghọ riẹn rhẹ ugbunu ọwan ọrẹn ọmudu ọwan o tephe riẹn.’ (Mark 7:6) Omarana, o fori na ha isẹ ọnana ruiruo: “Wu vwa rioma kpahen iruedanda-an, ọrẹn zofẹn i Jehova ọsoso ẹdẹ na ephian.”—Prov. 23:17. *

16. Marhẹ yẹ urhomẹmro ẹta o ru surhobọmwu uphẹn ẹga ra guọlọ vwo uvuẹn ukoko na?

¹⁶ Ọkezẹko wu guọlọ ga uvuẹn ẹrhẹ ọkobaro, yanghene uvuẹn owian Uvie na vuọnvuọn jerẹ owian uvuẹn Oghọn Ukoko. O fori ne wu ta urhomẹmro ọke wa rha kpahanrhọ enọ ri ha uvuẹn obẹ a ha kwenu rẹn ọwan, kpahen oborẹ omọkpokpọ ọnọ ọ havwọ, uruemru ọnọ ọrhẹ  aruẹ ughe we nẹ. (Heb. 13:18) Me wu ne ruo orhianẹ wu fiomarhọ uruemru ro vwo serhọ, ọrẹn ekpako ukoko e ji rhe kpahiẹ-ẹn? O fori ne wu nekpẹn userhumu mie aye neneyo wu sabu ga i Jehova rhẹ ẹhẹn obrorhiẹn rọ fonron.—Rom. 9:1; Gal. 6:1.

17. Me ye ne ruo orhianẹ ihworho re suẹn a nọ ọwan enọ kpahen imizu ọwan?

¹⁷ Me wu ne ruo orhianẹ ihworho re suẹn i dobọ owian Uvie na ji uvuẹn ekete we rhirhiẹ, nẹ aye a jeghwai nọ enọ kpahen imizu ukoko na? Wu na ta rẹn aye i kemru kemru wu rhe kpahen imizu na? Me yi Jesu o ruru ọke rẹ igọvunọ i Rome ọ nọ yen enọ? Fọkiẹ uruemru-urhi rọ tare taghene o vwo “ọke re ne kudu ọrhẹ ọke ra na tẹmro,” Jesu ọrhọ tẹmro owuorowu uvuẹn erhirhiẹ ezẹko-o! (Eccl. 3:1, 7; Matt. 27:11-14) Uvuẹn aruẹ erhirhiẹ ọrana, o fori na ha ẹghwanren ruiruo neneyo e je rhe fi arhọ imizu ọwan rhẹ imwofẹn.—Prov. 10:19; 11:12.

18. Me yo fori ne ru arha tẹmro rẹn ekpako ukoko na kpahen imizu ọwan?

¹⁸ Me wu ne ruo orhianẹ owuọwan uvuẹn ukoko na o ruẹ ọdandan ọghwaghwa uvuẹn odjahen re wu rhe kpahen? Ekpako ukoko ri Jehova ọ ha ruẹ ukoko yi fuan inyenana, ina sabu ta wẹn ne wu ta oborẹ wu rhe kpahen erhirhiẹ na. Me wu ne ruo orhianẹ ugbehian re wu vwo ẹguọlọ kpahen ọ ha usuẹn ẹmro na? Baibol na ọrhọ ta: “Ohworho rọ fuevwan se oseri ọnọ ta urhomẹmro.” (Prov. 12:17; 21:28) Omarana, wu vwo ohwan wu na ta ọsoso urhomẹmro na rẹn ekpako ukoko na, ukperẹ ono rhiẹ owuobọ ye, habaye wu vwe rhurhu urhomẹmro na-a. O fori na ta ọsoso urhomẹmro na rẹn ekpako ukoko na, neneyo aye i sabu ha userhumu rẹn oruọdandan na rharhumu bọn onyerẹnkugbe yi rhẹ i Jehova gbanhon.—Jas. 5:14, 15.

19. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

¹⁹ David nọ nẹrhomo vwe i Jehova, nọ tare: “Oma ọ merhuọn kpahen ohworho rọ ta urhomẹmro uvuẹn ọmudu ọnẹyen.” (Ps. 51:6) David o rheri taghene urhomẹmro ẹta o nẹ ọmudu na sa. Uvuẹn erhirhiẹ ephian, Ilele Kristi a “ta urhomẹmro rẹn owuowọnwan.” Izede ọrọrọ ra na sabu djephia taghene idibo Osolobrugwẹ i vẹnẹren yẹ ọrẹ ene yono awọrọ urhomẹmro na uvuẹn owian aghwoghwo na. Uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana, ana tẹmro kpahen oborẹ ene ruẹ ọnana lele.