Skip to content

Skip to table of contents

Iumi Mas Tok Tru

Iumi Mas Tok Tru

“Yufala mas tok tru long olketa narafala pipol olowe.”—SEKARAEA 8:16.

SONG: 56, 124

1, 2. Wanem nao Satan duim wea barava spoelem olketa man?

SAMFALA samting wea olketa man wakem for helpem iumi hem nao telephone, electric laet, car, and ice box. Bat samfala nara samting wea olketa wakem savve spoelem iumi and mekem laef bilong iumi stap long danger, olsem gun, bomb, cigarette, and atomic bomb. Bat wanfala samting wea samwan duim longfala taem bifor olketa man wakem olketa samting hia, hem barava spoelem olketa man. Wanem nao datwan? Hem nao wei for laea! Wei for laea hem minim man talem samting wea hem savve hem no tru for trikim or laea long narawan. Hu nao talem firstfala laea? Jesus Christ kolem “Devil” hem “dadi bilong wei for laea.” (Readim John 8:44.) Wanem taem nao hem talem firstfala laea?

2 Firstfala laea hem kamap staka thousand year go finis long garden bilong Eden. Adam and Eve barava hapi for stap long Paradaes wea Jehovah wakem for tufala. God talem tufala sapos tufala kaikaim frut bilong datfala tree wea mekem man savve long gud and nogud samting, bae tufala dae. Satan savve long datwan. Nomata olsem, hem iusim wanfala snek for sei long Eve: “Hemi no tru ya, yutufala no save dae [datwan nao first laea]. Hemi talem olsem bikos hemi save finis sapos yutufala kaikaim frut ya, bae ae blong yutufala i open nao, an bae yutufala kamap olsem hem, wea bae yutufala save long olketa wei wea i nogud an olketa wei wea i gud.”—Jenesis 2:15-17; 3:1-5.

3. Why nao laea wea Satan talem hem nogud tumas, and wanem nao kamaot from datwan?

3 Laea wea Satan talem hem barava nogud from hem min for spoelem man bikos hem savve sapos Eve bilivim and kaikaim datfala frut, hem bae dae. Adam and Eve no obeyim komand bilong Jehovah, and gogo tufala dae. (Jenesis 3:6; 5:5) Nara samting tu, thru long datfala sin “evriwan dae.” Tru nao, dae hem rul olsem king ovarem pipol nomata olketa no duim sem sin olsem Adam. (Rome 5:12, 14) Dastawe olketa man no perfect and no garem laef wea God laekem olketa for enjoyim. Distaem olketa man laef for 70 or 80 year nomoa and laef bilong olketa barava fulap long “trabol an sore.” (Sams 90:10) Evri samting hia happen bikos long laea wea Satan talem!

4. (a) Wanem nao olketa kwestin wea iumi need for ansarem? (b) Olsem Sams 15:1, 2 storyim, hu nomoa savve fren witim Jehovah?

4 Jesus sei olsem abaotem Satan: “Hem no gohed followim samting wea tru, bikos hem no laekem samting wea tru.” Kam kasem distaem, Satan no laekem tru samting. Hem gohed for “laea long evriwan long earth.” (Rev. 12:9) Iumi no laekem Devil for laea long iumi. So iumi laek for ting raonem thrifala kwestin hia: Hao nao Satan laea long olketa man? Why nao pipol laea? Wanem nao iumi savve duim for showimaot iumi tok tru long narawan evritaem mekem iumi no spoelem wei wea iumi fren witim Jehovah, olsem Adam and Eve?—Readim Sams 15:1, 2.

HAO SATAN LAEA LONG PIPOL DISTAEM

5. Hao nao Satan laea long pipol distaem?

5 Aposol Paul luksavve iumi savve stap klia long olketa kleva trik bilong Satan bikos “iumi savve finis long olketa nogud plan bilong hem.” (2 Cor. 2:11) Iumi savve Satan nao kontrolem full world, insaed diswan hem false religion, olketa gavman wea corrupt, and olketa greedy bisnis. (1 John 5:19) Iumi no sapraes, Satan and olketa demon bilong hem savve iusim olketa man wea garem hae position for “talem laea toktok.” (1 Tim. 4:1, 2) Datwan hem barava tru saed long pipol wea ranem big bisnis wea salem olketa samting wea spoelem pipol or for trikim pipol for tekem selen bilong olketa.

6, 7. (a) Why nao olketa bigman bilong religion wea laea olketa barava guilty? (b) Wanem kaen laea teaching nao iu herem olketa bigman bilong religion storyim?

6 Olketa bigman long religion wea laea nao olketa barava guilty. Diswan hem bikos olketa mekem laef bilong pipol wea bilivim laea teaching bilong olketa for stap long danger. Sapos man acceptim wanfala laea teaching and duim samting wea God heitim, datwan maet mekem hem lusim chance for kasem laef olowe. (Hosia 4:9) Jesus savve olketa bigman bilong religion long taem bilong hem olketa laea long pipol. Dastawe hem tok stret olsem long olketa: “Iufala man wea teachim law and olketa Pharisee, iufala laea tumas! Barava nogud samting nao bae kasem iufala bikos iufala waka hard for akrosim sea and go long olketa difren ples for mekem wanfala man followim religion bilong olketa Jew. Taem hem duim olsem, iufala mekem hem fit for go long Gehenna,” wea minim for dae for olowe. (Matt. 23:15; ftn.) Jesus barava tok strong taem hem judgem olketa bigman bilong religion. Jesus sei olketa olsem dadi bilong olketa Devil, wea “hem man for killim man dae.”—John 8:44.

7 Distaem tu staka bigman bilong religion stap. Samfala kolem olketa long pastor, priest, or long olketa nara title. Olketa olsem olketa Pharisee long first century wea no teachim truth long Bible, bat olketa changem truth abaotem God for samting wea no tru. (Rome 1:18, 25) Olketa mekhae long kaen teaching olsem, “sapos man acceptim Jesus, bae hem sev,” man garem soul wea no savve dae, taem man dae hem kamap nara samting, and olketa sei God acceptim homosexual and wei for man maritim man or woman maritim woman.

8. Wanem laea samting nao iumi expectim olketa bigman bilong gavman klosap for talem, bat wanem nao iumi shud duim?

8 Olketa bigman long gavman tu laea long pipol. Wanfala main laea wea klosap for iumi herem nao hem wei wea olketa gavman bae sei “iumi garem peace and stap gud nao!” Bat “then seknomoa olketa bae finis.” So iumi shud careful for no bilivim wanem olketa talem, bikos olketa laea long pipol and mekem olketa tingse world no klosap finis yet. Bat tru samting nao iumi “savve finis day bilong Jehovah bae kam olsem man for steal long naet.”—1 Thess. 5:1-4.

WHY PIPOL SAVVE LAEA

9, 10. (a) Why nao pipol laea, and wanem nao kamaot from datwan? (b) Wanem nao iumi shud tingim abaotem Jehovah?

9 Bihaen man wakem wanfala samting, bae staka narawan laek copyim sem samting tu gogo evriwan nao bae garem. Datwan hem semsem olsem wei for laea. Distaem laea hem kamap wei bilong staka pipol, and no olketa pipol wea garem hae position nomoa savve laea long narawan. Wanfala article from National Geographic magasin wea garem title “Why We Lie,” hem sei: “Samfala sei wei for laea hem kamap wei bilong olketa man nao.” Staka taem pipol laea bikos olketa laek protectim or for mekhae long olketa seleva. Olketa laea for haedem mistek wea olketa duim or for kasem selen and gud samting for olketa seleva. And tu, datfala article storyim hao hem isi tumas for samfala pipol laea long “olketa stranger, wakfren, olketa fren, and pipol wea olketa lovem.”

10 Wanem nao kamaot from wei for laea? Pipol no trustim narawan and datwan spoelem wei wea olketa fren witim each other. Datwan savve mekem man sorre tumas. Olsem example, tingim taem wanfala waef no faithful long hasband and sleep witim nara man and laea for haedem datwan. Or taem wanfala hasband no treatim gud waef and olketa pikinini long haos, bat taem hem stap witim olketa narawan hem act olsem wanfala gud hasband. Bat, hem gud for tingim hao kaen pipol olsem wea laea no savve haedem eni samting from Jehovah bikos hem “savve barava lukim klia evri samting.”—Heb. 4:13.

11. Wanem nao iumi lanem from nogud example bilong Ananias and Sapphira? (Lukim piksa long start bilong study.)

11 Insaed Bible wanfala example stap abaotem hao Satan mekem wanfala Christian couple long first century for no fraet for laea long God. Ananias and Sapphira trae for laea long olketa aposol. Tufala salem pis land bilong tufala and givim lelebet selen nomoa long olketa aposol. Tufala laekem olketa long kongregeson for tinghae long tufala, so tufala sei tufala givim evri selen long olketa aposol. Bat Jehovah lukim wanem tufala duim and hem killim tufala dae.—Acts 5:1-10.

12. Wanem nao bae happen long pipol wea laea for spoelem narawan and no repent, and why nao olsem?

12 Hao nao Jehovah ting long wei for laea? Satan and olketa wea followim wei bilong hem for laea for spoelem narawan and no repent bae go insaed “datfala lake bilong fire.” (Rev. 20:10; 21:8; Sams 5:6) Why nao olsem? Bikos Jehovah ting long pipol wea laea olsem “pipol wea duim olketa rabis samting.”—Rev. 22:15, ftn.

13. Jehovah hem wanem kaen God, and diswan mekem iumi laek duim wanem?

13 Iumi savve Jehovah no olsem olketa man wea savve laea. Tru nao, “God no savve laea.” (Nambas 23:19; Heb. 6:18) Bible sei: “[Jehovah] hemi les long . . . wei fo laea.” (Provebs 6:16a) For iumi mekem Jehovah hapi, iumi mas followim standard bilong hem for talem tru samting. Dastawe iumi no laek for “laea long narawan.”—Col. 3:9.

IUMI “MAS TOK TRU”

14. (a) Wanem nao showimaot olketa tru Christian difren from pipol bilong false religion? (b) Explainim principle long Luke 6:45.

14 Wanem nao wanfala wei wea showimaot olketa tru Christian difren from pipol bilong false religion? Iumi “mas tok tru.” (Readim Sekaraea 8:16, 17.) Paul storyim hao olketa Christian savve ‘showimaot olketa wakaman bilong God taem olketa talem tru samting.’ (2 Cor. 6:4, 7) Jesus sei: “Samting wea man tingting tumas abaotem nao bae hem storyim.” (Luke 6:45) So man wea garem truth insaed heart bilong hem bae evritaem talem tru samting. Hem bae tok tru taem hem story long olketa stranger, wakfren, fren, and olketa wea hem lovem. Bae iumi storyim samfala example wea showimaot hao iumi tu savve traem best for honest long evri samting.

Wanem nao problem bilong disfala sista? (Paragraf 15, 16 storyim diswan)

15. (a) Why nao hem nogud for garem dabol laef? (b) Wanem nao savve helpem olketa young wan for no followim nogud wei bilong olketa nara young pipol? (Lukim footnote.)

15 Sapos iu wanfala young wan, maet iu laekem olketa nara young wan for acceptim iu. Mek sure iu no olsem samfala wea garem dabol laef. Taem olketa stap witim famili or kongregeson olketa act olsem olketa garem gudfala wei, bat taem olketa stap witim olketa young wan long world or iusim social media, wei bilong olketa barava difren. Maet olketa savve swear, werem kaleko wea no showimaot respect, lisin long nogud music, drunk and iusim drug, frenim haed samwan wea no worshipim God, or duim olketa nara nogud samting. Taem olsem, olketa laea long parents bilong olketa, olketa brata and sista, and laea long Jehovah tu. (Sams 26:4, 5) Jehovah savve sapos iumi mekhae long hem long toktok nomoa, bat heart bilong iumi barava farawe from hem. (Mark 7:6) Hem gud for iumi followim wanem disfala proverb talem, wea sei: “Yu no joles long man nogud, tinghevi an tinghae long [Jehovah] nomoa.”—Provebs 23:17. *

16. Why nao hem important for talem tru samting taem iumi apply for joinim full-taem service?

16 Maet iu laek for regular pioneer or duim spesol full-taem service, olsem for waka long Bethel. Bat taem iu raetem application bilong iu, hem important for honest taem iu raetem olketa ansa for kwestin abaotem health, olketa music and video wea iu laekem, and olketa wei bilong iu. (Heb. 13:18) Bat waswe sapos iu duim samfala samting wea Jehovah heitim or iu maet mekem olketa nara brata for stambol and iu no storyim yet witim olketa elder? Askem olketa elder for helpem iu mekem iu savve worshipim Jehovah witim klin konsens.—Rome 9:1; Gal. 6:1.

17. Wanem nao iumi shud duim taem olketa wea persecutim iumi kwestinim iumi abaotem olketa brata bilong iumi?

17 Wanem nao iu shud duim sapos gavman long ples wea iu stap banim waka bilong iumi and olketa arrestim and kwestinim iu abaotem olketa brata? Waswe, iu bae talem olketa evri samting? Wanem nao Jesus duim taem bigman bilong Rome kwestinim hem? Samfala taem, Jesus no talem eni samting, bat hem followim Bible principle wea sei: “Taem hemi stap fo man stap kuaet, an taem hemi stap fo tok.” (Eklesiastes 3:1, 7; Matt. 27:11-14) Sapos kaen samting olsem kasem iumi, iumi need for tingting gud mekem iumi no putim laef bilong olketa brata bilong iumi long danger.—Provebs 10:19; 11:12.

Wanem taem nao iu shud disaed for stap kwaet and wanem taem nao bae iu no hol bak for talem tru story? (Paragraf 17, 18 storyim diswan)

18. Wanem nao iumi shud duim sapos olketa elder askem iumi abaotem eni brata or sista?

18 Waswe sapos samwan long kongregeson duim serious sin and iu savve long datwan? Olketa elder garem responsibility for keepim kongregeson klin and maet olketa need for askem iu abaotem samting wea happen. Wanem nao bae iu duim sapos best fren or relative bilong iu nao duim datwan? Bible sei: “Stret man talem tru toktok.” (Provebs 12:17; 21:28) So iu mas talem olketa elder full story, no haedem or changem eni part long datfala story. Olketa elder garem raet for savve long tru story mekem olketa savve faendem best wei for helpem man wea duim rong samting mekem hem fren moa witim Jehovah.—Jas. 5:14, 15.

19. Wanem nao bae iumi storyim long next study?

19 David prea olsem long Jehovah: “Yu laekem tumas fo man hemi barava toktru olowe.” (Sams 51:6) David savve wei for tok tru hem samting wea mas kam from heart bilong man. Evritaem olketa tru Christian “mas tok tru” long each other. Nara wei wea iumi savve showimaot iumi difren from olketa false religion, hem nao taem iumi teachim truth from Bible long olketa narawan long ministry. Long next study, bae iumi storyim diswan.

^ par. 15 Lukim kwestin 6, “Hao Sapos Narawan Forcem Mi for Duim Nogud Samting?” long brochure “10-fala Kwestin wea Young Pipol Savve Garem” and chapter 16, “A Double Life—Who Has to Know?,” long datfala buk Questions Young People Ask—Answers That Work, Volume 2.