Ir al contenido

Ir al índice

XI TʼATSʼE JNGO CHJOTA

Je Jeobá tísíchikontʼain jmeni xi kiskoejian

Je Jeobá tísíchikontʼain jmeni xi kiskoejian

Nga nó 1939, ñandia kʼianga basennitje̱n tsakinyatjainjin, karro tsangínkoaijin kʼianga tsangínjin ya Joplin xi ya chrian tíjnale Misuri (Estados Unidos), kʼoa tsʼato jngo ora kinʼiaijin josaʼnda nga kichuijin. Kui xi koanmenajin nga tsín ʼya xi skoe̱najin nga kicho nikjayongijin tratado ya ngi xo̱ntjoale chjota. Kʼianga je jetʼanajin kjitʼanangi kinroanijin nga jeme sʼesén, kʼoa yaa kitsaojinjin xíngijin jñani nga tsakixuínjin. Ánni nga kʼoachon kitjo kʼinyasonnijin kʼoa nga kjitʼanangi kinixátíyasínijin. Sʼa xínyano ánni.

KʼIAA kitsian nga nó 1934, je xijchána Fred kao Edna Molohan tsakʼin, jekan nó tjínle nga testigole Jeobá ma nga kʼia. Nʼio tsjoa tjínna nga tsakakóyana xi tʼatsʼe Niná. Yaa koanjchínga ya Parsons, jngo ʼnde xi ya tíjnajin naxinandá Kansas. Ya jtín jñani tsakiyuijin me tongatsʼi je ndsʼee xi ya tjínle kjoachoya ya ngʼajmi xi ya bichó. Alikuikʼia kinichaijin kjoajtín kʼoa ntsjaintsjai kitjo kʼinyasuinjin je Énle Niná. Tobʼelañá, nga xoto kʼianga maxon yaa tsakʼinyasuinjin ya yandiaa, joma ndʼaibi kʼianga ya ʼmiyasoán jñani nʼio tjín je chjota. Sakʼoaa bijtanajin, tonga nga jefetʼanajin je pana nyʼán batsenajin.

Ya jtín jñani tsakiyuijin tsee kijna je territoriole kʼoa nkjín naxinandáʼndí tjínle kʼoa kao granja. Kʼianga bʼailaijin je xo̱n xi Énle Niná yʼangini je chjota xi ya tsʼe, sakʼoaa kui tsjoánajin je tsojmi xi bʼéntje, chjao kʼoa saʼnda tsjoánajin je xo̱ʼnda̱ xi tjíokon. Choa tao̱n kisʼejnajin kʼoa je pana tongini kitsjoa je tao̱n xi koanchjén tʼatsʼe je xo̱n xi Énle Niná yʼangini, kuinga nʼio tsakinyakaoninajin je tsojmi xi tsakʼainajin.

KʼIANGA TSANGÍNKʼINYASUINJIN

Je xijchána jngo gramofóno bʼa kʼianga fikakóyason. Alikui koanna kisichjén nga̱ tokʼiaa ʼndí kjiʼe̱, tonga nʼio koantsjoake nga tsakjayale je kjoanokjoayale ndsʼee Rutherford kʼianga mangínchon ijngokʼalaijin je chjota xi mandosinle Énle Niná.

Je xijchána kao an yaa tinyatʼalaijin je karronajin xi aparato tíjnasonle

Je pana yaa tsakʼéjnason ya sonngʼale je karronajin jngo aparato. Nʼio koanchjénnajin kʼianga tsakakoyasuinjin. Nga tosʼa bʼetsʼiakoaijin títjonkjoanla jngo canción nikjanaijin nga katanrʼoéle chjota kʼoa kʼiaa fayalaijin je kjoanokjoaya xi menajin nga katanrʼoé je chjota. Kʼianga jefetʼa kjoanokjoaya jebi kʼiaa bʼailaijin je chjota xi mandosinle xo̱n xi Énle Niná yʼangini.

Ya Kansas jngo ʼnde tíjna xi Cherryvale ʼmi. Je policía xi ya tsʼe kʼoakitsole je pana nga likui koa̱n nga ya kuitsoya jñani síkjáya je chjota nga taingo. Tonga kʼoakitsole nga koa̱n xin kuitsoya, kʼoa pana yaa kisikájna je karro ya chrian jña tíjna je parque. Kʼoa yaa tsakjáyale je kjoanokjoaya jméni nga katanrʼoénile je chjota. Nʼio tsjoa kisʼe tokoan nga kʼoasʼin tsakʼinyasuinjin kao pana kʼoa kao je ndsʼe xi majchínga xi Jerry ʼmi.

Kʼianga toje tífikjetʼa nó 1930, kjaʼaí sʼin tsakʼendajinjin josʼin tsakakoyasuinjin ya ʼnde jñani nga batiochjoa je chjota. Tojo kaxian nga títjon, ya Joplin (Misuri) tanjio binyátjainjin kʼoa nga tsín ʼya xi skoe̱najin toyaa nikjayongijin je tratado ya jchxo xo̱ntjoale je chjota. Kʼoa xi jema yaa tsaojin ijngokʼaijin xíngijin jñani chobanijin ánni nga jchanijin tsa ʼyani xi policía katsoa.

Nga tikuini nó, ijngosa koya josʼin tsakʼinyasuinjin kuinga tsakimajtínjin ya yandiaa. Xo̱n tsakjatʼalaijin yaonajin nga katabenajin je chjota nga Énle Niná tiʼmiyasuinjin. Faʼaitsjenna kʼianga kʼoakinʼiaijin ya ʼndenajin. Je ndsʼee jngo xo̱n tsakjátʼale yaole xi “Je relijión jngoo che̱n kʼoa tobʼanachaa” tso. Yaa ndʼianajin kitjoni nga kʼoasʼin tsakʼemason, kʼoa tsʼatola jngo kilómetro basen nkjín ki kʼoa xijekoan jaʼaini. Ningalani tsín kitsaojin je chjota xi tsakatiochjoa, tonga nkjín koanni je chjota xi tokʼoakoanle.

KʼIANGA TOSʼA KITÍTJOAN KJOAJTÍNTSE

Yaa Texas mangínjin je kjoajtíntse. Je pana yaa kisixá jñani bitjo je tren xi fi ya Misuri, Kansas kʼoa kao Texas, kuinga tsín jme xi nikʼéchjíninajin kʼianga mangínnixatʼaijin je xíngijin kʼoa kʼianga mangínjin kjoajtíntse. Je ndsʼe̱ mana xi majchínga xi Fred Wismar tsakʼin kao chjoónle xi Eulalie tsakʼin yaa tsakatío ya Temple (Texas). Je tsinina kʼiaa kiskotʼaya je Énle Niná kʼianga tokʼia tífitsʼia siglo 20, sʼa xti kʼianga kisʼenngindá, jmeni xi koanjinle kitsoyale je ndichja, jolani je mana. Nʼio nda tsabexkon je ndsʼee xi ya tsʼe Texas, jñani nga superintendente xi tsʼe circuito koan. Tsjoa kisatio tokuinjin nga ya mangínchonlaijin nga̱ nʼio ndʼé kʼoa tsjoa kisʼe kon ngantsjai. Kʼoati nʼio tsjoake koan je Énle Niná kʼoa nʼio nda tsakasenkaona kʼianga sʼa xtia.

Kʼianga nó 1941, tren tsangínkoaijin kʼianga tsangínjin je kjoajtín xi kisʼejna ya San Luis (Misuri). Je xi tosʼa xti xin kinikatíonajin ánni nga koa̱n kuinóʼyanilaijin je kjoanokjoayale ndsʼee Rutherford xi “Je xtile Rey” tsakʼin. Tsʼatola 15,000 koannijin. Kʼianga jejetʼale kjoanokjoayale je ndsʼee Rutherford kao xi tsakinyakao kui kitsjoanajin je libro Hijos.

Kʼianga sá abril nó 1943, jngo kjoajtíntse kisʼejnanajin xi “Llamada a la Acción” tsakʼin ya Coffeyville (Kansas), ninga tochoa koannijin alikui cha̱jinna kjoajtín jebi. Yaa kʼoatsakʼinnajin nga jesʼe̱jna je kjoajtín xi Skuela xi síchjine choʼndale Niná ʼmi. Kʼoati kʼia kitjo je foyeto xi kʼia koa̱nchjén xi 52 kjoaʼmiya tjínle. Nga tikuini nó kʼiaa jaʼa̱ títjoán ya plataforma. Kʼianga kisʼejna kjoajtíntse jebi kʼiaa kisʼe̱nngindá ya jñani tíjna jngo xjáonandá. Nʼio tsjoa kisʼe tokoán nga kʼia.

YAA KOANMENA KITSJOANGANʼIOA YA BETEL

Kʼianga jetʼana secundaria nga nó 1951 kui kisikjaʼaitsjen jmeni xi sʼian. Xi nʼio koanmena kuinga ya tsjoanganʼioa ya Betel, jñani kitsjoánganʼio je Jerry. Kuinga kisikasénña je solicitud ya Brooklyn. Kʼiaa kʼoatsakʼinna nga koa̱n kjuía ya Betel kʼianga 10 sá marzo nó 1952. Kʼianga kui kiskoejian jebi nʼio tsakasenkaona josʼin nga tijna ngixkon Niná.

Kui xi koanmena nga ya sixá jñani bitjo je rebista kao libro. Tonga likui ya tsakatejna nga̱ yaa kitsjoanganʼioa jñani kjen je ndsʼee kʼoa xijekoan, yaa kitsjoanganʼioa jñani sʼenda je tsojmi xi bichiñá. Nʼio koantsjoake ngayeje jmeni xi kisʼian kʼoa nʼio tse jmeni xi koanna. Kʼoa nga kjaʼaí kjaʼaí ora kinixáijin ya jñani sʼenda je tsojmi xi bichiñá, koanʼana kʼianga nichxin nga kiskotʼaya ya Biblioteca xi tíjna ya Betel. Kʼianga kʼoakisʼian nʼio kisʼejna je kjoamiyo xi tjínna kao Jeobá kʼoa kao je kjoamakjainna, kʼoa tosi tonda koanmena nga ya kitsjoanganʼioa ya Betel. Je Jerry kʼiaa kitjoni ya Betel nga nó 1949. Jngo tichjaa chixankao xi Patricia ʼmi, kʼoa ya Brooklyn tsakatio. Kʼianga tosʼa kichoa ya Betel nʼio kitsjoanganʼiona je Jerry kao Patricia.

Kʼianga jeya tijna Betel, je ndsʼee kʼoasʼin tsakʼéndajin nga ngisa nkjín katamani xi Betel koaini xi tsjoá je kjoanokjoaya nga xki̱ nó ya jtín xi 322 kilómetro kjin tjío (200 milla). Jngo ora tsjoá kjoanokjoaya kʼoa fitsoyason kao je ndsʼee. Kʼoati tsʼakaona nga kia tsanda an. Kʼianga sʼa títjon nʼio kitsokjoan. Me to tren kikaontsje. Ñandia, kʼianga taingo koanxon nga nó 1954 nga cha̱nnyʼán nga toje tifiña ya Nueva York, kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga jekoa̱nnjio kuichoa ya Betel. Tonga jngo ntjao̱nʼio kitjo kao nyʼán xi kisikitsón je motorle tren. Kʼoa kʼiani nga lune kichoa ya Nueva York, las cincola nga tanjioya kʼoa kʼiaa kikoa je metro xi ya fi Brooklyn, ninga jekoanngatsʼuí kichoa kʼoa aonyana nga̱ tsín tsakajnafe bʼajnda nitje̱n, tonga tokjoan kisixáña. Ningalani kui kjoa jebi jaʼatojin sakʼoa, tonga tsjoa kisʼe je tokoan nga tsakasenkoa je ndsʼee kʼoa nʼio nkjín miyo kisʼena ya jtín jñani kitsjoa kjoanokjoaya.

Kʼianga tibiyondaijin nga kuinókjoayaijin ya WBBR

Kʼoatsakʼinna nga ya koatenajinle je ndsʼee xi kʼoasʼín cho̱ya josʼin chotʼayá je Biblia ya radio xi WBBR tsakʼin. Nga kʼia yaa tsakatio xi majaoni piso ya jngo ndʼia xi ya calle Columbia Heights tíjna. Kʼoati ya kitsjoanganʼio je ndsʼee A. H. Macmillan, xi Mac tsakʼinlaijin. Nkjín nó nga ya tsakʼejna Betel, kʼoa nʼio nda choa̱ tsakʼéjnanajin xi tosʼa choatsenajin nga ya tiyuijin.

Kinikʼabísonníjin je xo̱n xi nchja̱ni jmeni xi kinokjoayaijin ya WBBR

Kʼianga nó 1958 yaa kitsjoanganʼioa ya Skuela xi tsʼe Galaad. Kui xi kisʼian nga tsakationda xo̱nle je misionero nga koa̱n kjoaʼasʼen ya naxinandá jñani nikasén. Nga kui nó nʼio chjí nga avión mangínkoaa, kuinga tochoa koanni je misionero xi kui kikao. Me tongatsʼi xi ya ki África kʼoa ya Lejano Oriente xi kui kikao je chitso xi chʼá fikao. Kʼianga likui tinʼio chjí koanni je boletole avión, kui kikao je ndsʼee jñani kinikasén.

Nga satíonda je diploma xi bʼaile xi jefetʼale Skuela xi tsʼe Galaad

NGA TSANGÍNJIN KJOAJTÍNTSE

Kʼianga nó 1960, kui xá kisʼian nga tsakʼendajian jókjoan je avión xi kikao je ndsʼee xi kitjoni Estados Unidos nga ki ya Europa jñani kisatio je kjoajtíntse xi nkjín naxinandá kicho. Kʼoati jngo avión kikoa xi ya Nueva York kitjoni kʼoa xi ya ki ya naxinandá Hamburgo (Alemania). Kʼianga jejetʼa je kjoajtíntse, kao ngi jan betelita jngo karro tsangínkoaijin ya Italia kʼoa yaa tsangínjin ya sucursal xi tíjna ya Roma. Xijekoan, yaa Francia tsangínjin, kitjatoníjin jñani tjío je nindo xi Pirineos ʼmi kʼoa xijekoan, kichoníjin ya España jñani tsín kitjoʼndele tsakai je ndsʼee nga kitsoyason. Nʼio tsjoa kisʼe je tokuinjin nga tsaʼyaxkuinjin je ndsʼee xi Barcelona tsʼe, toʼmaa tsakʼaikʼalaijin je xo̱n xi Énle Niná faʼaitʼa. Xijekoan, yaa Ámsterdam tsangínjin kʼoa kʼiaa kinroa ijngokʼaijin ya Nueva York.

Jngo nó koanskanni, kui tsakʼendajian josʼin nga koai je ndsʼee xi 583 mani xi kjaʼaí kjaʼaí sucursal koaini ya kjoajtíntse xi kisatio jñani nkjín naxinandá kicho xi “Buenas Nuevas Eternas” tsakʼin xi kʼia kisatio nga nó 1963. Kjoajtíntse jebi yaa kisatio ya Europa, Asia kao ya Pacífico sur. Xi tojetʼani yaa kisatio ya Honolulú (Hawái) kʼoa kao Pasadena (California). Kʼoati kʼoasʼin kisʼendajin nga ya kjoaʼa je ndsʼee ya Líbano kao Jordania nga skótʼayason jochon ʼnde xi síkʼaxki̱ je Biblia. Tongini tsakindaijin je boletole avión xi koaikao je ndsʼee kʼoa tongini tsakijnyisjaijin jñani koationi. Tonga kʼoati tsakationdaijin je xo̱n xi koanchjénle nga xin naxinandá ki.

NGA JEJAO KOANNIJIN

Nʼio tjínle kjoandosin xi kao an jmeni xi koan nga nó 1963. Kʼiaa chixan nga 29 sá junio, kao jngo tichjaa xi ya tsʼe Misuri xi Lila Rogers ʼmi, xi jejan nó nga ya Betel tíjna. Jngo xomana nga koanskanni yaa tsangínjin ya Grecia, Egipto kao ya Líbano. Kʼoati kitjato ngotjuijin ya Jordania. Nga kʼia tsín tjoʼndele nga tsoyason je ndsʼee, kʼoati tsín kitjoʼndele nga ya kicho je xi testigole Jeobá ma xi xin tsʼe, kʼoa kui kinikjaʼaitsjainjin jókoa̱n nga ya kuichuijin. Tokʼoakoannajin nga ya tjíokʼa je ndsʼee kʼoa nga jngo xo̱n yʼa xi i̱ tso: “Jótondani nga jaʼao, testigole Jeobá”. Nʼio tsjoa kisʼe tokuinjin nga ya kichuijin ʼnde xi síkʼaxki̱ Biblia, jñani tsakatio xi chjotatítjon koan nichxin kjoatse, jña tsakakóyason je Jesús kao je pastrole kʼoa jñani kinroani je kjoamakjain xi kixi kʼoa nga tíbichó ndʼai “jña saʼnda fetʼani sonʼnde” (Hech. 13:47).

Je 55 nó nga chixainjin, kʼoa je Lila nʼio títsjoánganʼiona. Nkjín kʼa tsangínjin ya España kao Portugal. Nga kʼia tsín tjoʼndele je ndsʼee kʼianga tsoyason. Tonga nga kichuijin tsakʼainganʼiolaijin, kichʼalaijin je xo̱n xi Énle Niná faʼaitʼa kʼoa tsakinyakaoníjin jmesani xi koanchjénle. Saʼnda tsangín nixatʼaníjin je ndsʼee xi ndoyá tjíoʼya ya naxinandá Cádiz (España). Nʼio tsjoa koanna nga koan kitsjoa jngoa kjoanokjoaya xi kitsjoanganʼiole.

Nga timangínjin kjoajtíntse xi “Paz en la Tierra” tsakʼin nga nó 1969 kao Patricia kʼoa kao Jerry Molohan

Nʼio tsjoa tjín tokoan nga saʼnda tjen nó 1963 titsjoanganʼioa nga sʼendajin josʼin fi je ndsʼee ya kjoajtíntse jñani nkjín naxinandá fichó, jolani ya África, América Central kao América del Sur, Australia, Europa, Hawái, Lejano Oriente, Nueva Zelanda kʼoa kao Puerto Rico. Jenʼio nkjín kjoajtíntse mangínjin xi tsínkʼia chajinnajin, jolani xi kisʼejna ya Varsovila (Polonia) kʼianga nó 1989. Nkjín ndsʼee xi Rusia tsʼe xi tokʼia kicho títjon kjoajtíntse jebi. Tjínkʼa xi nkjín nó tsakatioʼya ndoyá ya jñani kjinentsja je Unión Soviética xi totʼatsʼe kjoamakjainle.

Jmesani xi kʼoati tsjoachaijin nga nʼiaijin kuinga mangínnixatʼaijin je ndsʼee xi tjío ya Betel kao misionero xi tjío jngo tjíjtsa Sonʼnde. Jñani tojetʼani nga tsangínjin yaa Corea del Sur kʼoa 50 ndsʼee tsaʼyaxkuinjin xi ndoyá tjíoʼya ya naxinandá Suwon. Tsjoa tjío kon ngatsʼi kʼoa kui xi mele nga koationdái nga sixále je Jeobá. Nʼio kitsjoanganʼionajin nga tsaʼyaxkuinjin ndsʼee jebi (Rom. 1:11, 12).

TSJOA MANA NGA KJIMANKJÍN JE XI TJÍOSÍXÁLE NINÁ

Jokji tífaʼato nó, tiʼbeña nga kjimankjínya je xi tjíosíxále Jeobá. Kʼianga kisʼe̱nngindá nga nó 1943 to 100,000 mani je xi tsoyason. Kʼoa ndʼai jetsʼato 8,000,000 mañá xi nixálee Jeobá xi jetsʼato 240 naxinandá tiyoaa. Kʼoati bʼailee kjoanda je ndsʼee xi misionero ma kʼianga kʼoasʼin tjíotsjoánganʼio. Nʼio tsjoa tjínna kʼianga jenkjín nó nga titsjoanganʼiole je ndsʼee jebi kʼoa nga basenkoa nga fi ya naxinandá jñani nikasén.

Nʼio tsjoa tjín tokoan nga Jeobá tisixále josaʼnda nga sʼa xtia kʼoa nga kisikasén je solicitud nga ya Betel tsjoanganʼioa. Nda nga kʼia, je Jeobá nʼio tísíchikontʼainna. Nʼio tsjoa tjínnajin nga Betel tiyuijin, tonga kʼoati tsjoa manajin nga nkjín jtín jñani tibʼainganʼiuijin ya Brooklyn kʼoa nga nkjín miyo tjínnajin.

Tojo Betel tinixálaijin je Jeobá kʼoa nʼio tsjoánganʼiona je Lila. Jetsʼato 84 nóna, tonga nda tisixá. Yaa tsjoanganʼioa jñani fichó je xo̱n xi síkasén je ndsʼee.

Kao je Lila ndʼaibi

Nʼio tsjoa sʼená nga ya tiyojiaan je naxinandále Jeobá kʼoa nga tíbitjoson jmeni xi tso Malaquías 3:18: “Kʼoa jon jchaa ijngokʼangáño, nga tsín mangóson je chjota xi kixi kao chjotatsʼen, kao xi síxále Niná kʼoa kao xi tsín síxále”. Jokji tífaʼa je nichxin, tiʼyañá nga sa chʼao sa chʼao kjimachon je sonʼnde xi je Na̱i kjinentsja kʼoa je chjota tsínle kjoachoya kʼoa likui tsjoa tjíole. Tonga ñá xi tsjoachaa je Jeobá kʼoa xi nixálee, tsjoa tjío tokoán ninga ñʼai chon nichxin xi tiyoaa ndʼai, nga̱ tjínná kjoachoya nga nda kuiyoaa nichxin xi nroaján. Nʼio tse kjoanda tjínná nga ʼmiyalee je chjota tʼatsʼe je Chjotaxále Niná (Mat. 24:14). Jeme nga je Chjotaxále Niná kjoaʼaxin jmeni xi chon je sonʼnde kʼoa nga ʼndenaxó si̱kao. Tichoyalee nichxin jebi, nga kʼia xi choʼndale Jeobá maa likui tichʼin sʼe̱niná kʼoa kuiyoñá ngantsjai nichxin.