OMA ọ merheren mẹ taghene ọsẹ mẹ ọrhẹ izu mẹ rẹ odẹ aye o rhiẹ Fred ọrhẹ Edna Molohan, Emọ Uyono i Baibol jerẹ oborẹ e se Iseri Jehova ọke ọrana. Ọke aye e vwiẹ mẹ uvuẹn ẹgbukpe 1934, aye i ha ukoko na tẹ ẹgbukpe 20 ne, aye ni jeghwai yoni mẹ i Baibol na. Ekrun mẹ i rhirhiẹ i Parsons ro rhiẹ ibiẹ amwa owu obẹ Kansas. Avwaye yẹ ame e riẹ uyono, joma ọsoso imizu ri ha ukoko ame ya djẹha ni leli Jesu sun. Ekrun mẹ a mẹrẹn omamerhomẹ nẹ uyono ọrhẹ aghwoghwo ẹnya. Erhẹrhuvo i Satọde yẹ ame a ha ruẹ aghwoghwo idumu, aghwoghwo afiede ye se yi ọke ọrana. Ọkezẹko, ọ lẹrhẹ oma ghwọghọ ame, ọrẹn ọsẹ mẹ ọ rhuọnrhuọn ame oma ọke ephian nyoma ọ dẹ ice cream rẹn ame, ame i rhe ghwoghwo hin.

Ame e ghwoghwo okegbe ro vwo emwa ekokamo ọrhẹ ikebi sansan. Ọke buebun, ame i rhe ye ghwoghwo rẹn ihworho re ruẹ ikebi, ame na ha ẹbe ukoko na wene ẹbe ra ha sere emaren, iyẹn erilele (era ghwai rhọghọ obọ), tobọ te erilele. Ra mẹriẹn taghene ọsẹ mẹ ọ kwosa rhẹ ẹbe ukoko na vwẹre ame e ki fi aye rhẹ ada na, nọ ha userhumu rẹn ame vwo emaren.

Eri vwiẹre mẹ i dẹ igramafonu rẹ aye a ha ruiruo uvuẹn owian aghwoghwo na. Mi vwa sabu haye ruiruo-o, fọkime mi kamu phan, ọrẹn oma ọ merhen mẹ mi na ha userhumu rẹn eri vwiẹre mẹ kporo ikpekporo rẹ Omizu Rutherford ọ tare maido ọke ẹrharhumu bru ọrhẹ Baibol eyono.

Ọsẹ mẹ no fi ispika ọduado rhẹ oberun imoto yi neneyo ame i sabu haye ghwoghwo. Ame i dabu ha imoto ọnana kerabọ iyẹnrẹn esiri na. Ame e kiki kporo ijoro neneyo ihworho i kerhọ  ye, orho ru, ame ne kporo ẹmro otu. Ikpekporo na orho fuen, ame na ha ẹbe ukoko na rẹn ihworho ri vwo omamerhomẹ.

Uvuẹn amwa re se Cherryvale, Kansas, elọkpa ni ta rẹn ọsẹ mẹ taghene o vwo gbo imoto rẹ ame a ha ghwoghwo na rhẹ ekete owu rẹ ihworho e ronmoma i Sọnde-e, ọrẹn aye i kweri nẹ ame i gbo imoto na rhẹ otafe. Omarana, ọsẹ mẹ nọ ghwa imoto na riẹ obọreva udumu na rọ dẹrughwaroghwẹ ekete re ronmoma na, neneyo ihworho ri ha avwaye i sabu rhon iyẹnrẹn esiri na. Uvuẹn erhirhẹ erana, oma ọ merhen mẹ mie lele ọsẹ mẹ ọrhẹ omizu mẹ ọkpako re se i Jerry wian.

Ẹgbukpe 1940 o ki te, ame ni ruẹ aghwoghwo oghẹnrensan, neneyo ame i sabu ghwoghwo ọsoso okegbe rẹ ihworho a kparahasuẹ ame. Ame a rhọmọ igidi urhiọke (jerẹ oborẹ ame i ruru uvuẹn i Joplin, Missouri), ame ne fiẹ itrati yanghene ẹbe ekokamo rhẹ anurẹsẹ ihworho. Orho ru, ame na vwoma nẹ ame i kele ihworho, sẹ elọkpa i mwu ohworho owuorowu.

Uvwre ẹgbukpe erana, emru omamerhomẹ ọrọrọ rẹ ame e ji ruẹ, yẹ ọrẹ ihworho ephian e kwomakugbe riẹ aghwoghwo ukwọgbọ. Nẹ ame i sabu ghwoghwo Uvie na, ame ne kuẹ ephanphan ekokamo rhọ jeghwai nya ruẹ amwa na ukwọgbọ. Mi karorhọ ọke igbehian mẹ ezẹko e ku ophanphan rhọ nya ruẹ amwa ame, a ya rhẹ uvuẹn ophanphan na, “Religion Is a Snare and a Racket.” Aye i nya emrẹ iroko owu (1.6 km) ruẹ amwa na, ọke oru aye ni ghwẹrioma rhiẹ oghwa ame. Ọrẹ omamerhomẹ, a kparehasuẹ aye-e, ukpomaran, ihworho buebun ni me nughe aye.

Ọgbọ buebun, ekrun mẹ e nẹ Kansas riẹ Texas fọkiẹ emẹvwa. Fọkime, ọsẹ mẹ ọ wian rẹn ikọmpini itreni rọ zẹ izede i Missouri riẹ Kansas riẹ Texas, ame na ruẹ itreni ọphẹ, ọnana nọ lẹrhẹ ame sabu vwo uphẹn rhiẹ ọpha ruẹ imizu ame jeghwai riẹ emẹvwa kugbe. Omizu izu mẹ ọkpako re se i Fred Wismar, ọrhẹ aniẹ re se Eulalie e rhirhiẹ Temple, Texas. Fred ọ mẹrẹn urhomẹmro na vwrurhe jeghwai bromarhame ọke ẹgbukpe 1900 ọ vrẹn hin, omarana no ghwoghwo rẹn izu mẹ ọrhẹ imizie ri hẹrhẹre. Imizu ri ha erhẹrhẹ i Texas i dabu rhe yi, fọkime ọ gare ẹrhẹ i zone servant (re se oniruo okinhariẹ vwana). Fred ohworho dẹndẹn, rẹ oma ọ merhan, ọnana nọ lẹrhẹ ame sabu kwomakugbe yi. O vwo oruru kpahen urhomẹmro na, ọnana nọ ji hobọte mẹ ọke mia ha uphuphẹn.

Uvuẹn ẹgbukpe 1941, ekrun mẹ ni nyoma itreni riẹ omẹvwa ọduado obẹ St. Louis, Missouri. Na ta rẹn iphuphẹn ephian nẹ aye i siyẹ kẹrẹ ibiukpe na neneyo aye i sabu rhon ẹmro Omizu Rutherford ro vwo urhomu-ẹmro “Emọ Orodje na.” Ọke Omizu Rutherford o fuen ẹmro na, ọye ọrhẹ imizu erọrọ ni yẹ iphuphẹn owuowu ọbe ọkpokpọ ro vwo urhomu-ẹmro na Children. Iphuphẹn ri vrẹn 15,000 yi kerhọ ẹmro ọnana.

 Uvuẹn April 1943, ame ni riẹ omẹvwa ọkokamo owu ro vwo urhomu-ẹmro na “Call to Action” obẹ Coffeyville, Kansas. Avwaye ya ha Isukuru Uvie re ruẹ uvuẹn uyono ukoko mwu, ne ji tiobọnu ọbe isukuru na ro vwo iyono ri te 52. Uvuẹn ẹgbukpe ọrana, yi mie ji tu ha ẹmro phia uvuẹn isukuru na. Omẹvwa ọrana ọ ji ghanren mẹ omamọ fọkime uvuẹn omẹvwa na yẹ omẹmẹ ọrhẹ imizu ehworhare awanva erọrọ e bromarhame uvuẹn ẹsẹ owu rọ fọre omamọ.

Mi ruotọre nẹ isukuru uvuẹn ẹgbukpe 1951, ni mi jeghwai brorhiẹn oborẹ mi na ha akpenyerẹn mẹ ru. Mi vwo omwemẹ mi na ya ga uvuẹn Oghọn Ukoko, ro rhiẹ ekete i Jerry ọ ga bi, omarana ni mi ya ileta vwe Oghọn Ukoko i Brooklyn. Orhienbro ọnana ọ ha userhumu mẹ sabu gbanhon uvuẹn ogame i Jehova. O jiri-i, ne kwenu mẹ ne mi riẹ Oghọn Ukoko, ni mi riẹ avwaye uvuẹn March 10, 1952.

Mi fiẹrorhọ taghene mi na wian uvuẹn ekete re fomu ẹbe, neneyo mi sabu vwobọrhọ imagazini ọrhẹ ẹbe erọrọ re fomẹ phia. Ọrẹn, ne djeri mẹ ya wian uvuẹn ukoni, ni mi rha sa emaren rẹn ihworho, owian ọnana o ji je mẹ. Omarana, mia rha sabu wian uvuẹn ekete re fomu ẹbe-e. Ọrẹn, owian mẹ uvuẹn ukoni na ọ lẹrhere mẹ vwo ọke ri mia sabu ruẹ uyono omobọ mẹ uvuẹn ilaibrari rọ ha Oghọn Ukoko na. Ọnana nọ lẹrhẹ esegburhomẹmro mẹ ọrhẹ onyerẹnkugbe mẹ rhẹ i Jehova gbanhonrhọ. Ọ ji lẹrhẹ mẹ vwo omwemẹ mi na ga uvuẹn Oghọn Ukoko ọke jijiri. Jerry o nẹ Oghọn Ukoko na uvuẹn ẹgbukpe 1949 jeghwai rọnmọ i Patricia, ọrẹn, aye e ji rhirhiẹ Brooklyn. Aye i ghini ha urhebro mẹ uvwre ọke mie tu riẹ Oghọn Ukoko.

Ọke mie te Oghọn Ukoko, o jiri-i, ne ruẹ ọdamuni rẹn imizu ehworhare sansan neneyo e ni aye so sẹ aye i mwuovwan aye ina ha ẹmro phia. Uvuẹn ẹgbukpe ọrana, ne dje imizu ra sanọren na riẹ ikoko sansan ri ha ẹmre iroko 200 (322-km) uvuẹn i Brooklyn, ya ha ẹmro otu phia uvuẹn ikoko na jeghwai lele aye riẹ aghwoghwo. Mi vwo uphẹn ra ji sanọ mẹ ba. Ofẹn o mwurun mẹ ọke mia tu ha ẹmro otu mẹ ọrukaro phia rọ ha unọke owu ọke ọrana. Itreni yi mia mai rua riẹ ikoko erana. Mi karorhọ erhẹrhuvo i Sọnde owu rẹ imito e se uvuẹn ẹgbukpe 1954. Mi ruẹ itreni ro riẹ New York rọ nọ sabu lẹrhe mẹ te Oghọn Ukoko owuọwọn. Ọrẹn, ogiribo ọduado no zuru habaye imito eduado ni ji se. Ẹjini itreni na orho kwe wia-an. Ọrẹn, itreni na nọ wianren ọke oru, ame ni te New York ẹmre ughwọdjọ isionrin urhiọke i Monday. Ni mi ruẹ imoto ro riẹ Brooklyn, ogege mie te oghwa ni mi zẹ riẹ ukoni, oma ọ rhọre mẹ, mi ji kpọke ibiesuọn fọkiẹ itreni ro vwo kwe wian na. Ọrẹn, omamerhomẹ mia mẹrẹn mi rhe kwomakugbe imizu ukoko na ọrhẹ igbehian ekpokpọ erọrọ uvuẹn ehion ọkprughwre na, ọ vwọ rhọ lẹrhe mẹ roro kpahen oborẹ oma ọ ghwọghere mẹ te-e.

Uvwre ọke mie tu riẹ Oghọn Ukoko na, na ta mẹ ni mi kwomakugbe ẹmro ra haphia nyoma ekpetagboro uvuẹn radio station re se WBBR. Ọnana ọ ha uvuẹn egedege ọreva uvuẹn 124 Columbia Heights. A yerẹ mẹ owian mi ne rhiẹ owuọwan usuẹn ihworho re yono i Baibol na re ruẹ kọkprughwre kọkprughwre. Omizu A. H. Macmillan rọ gare uvuẹn Oghọn Ukoko uvwre ẹgbukpe buebun, ọ ji ha usuẹn ihworho re ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre na. Ọrẹ izede ẹguọlọ ame e se yi Omizu Mac, ọye omamọ udje rẹn ame ri rhiẹ iphuphẹn uvuẹn Oghọn Ukoko na fọkiẹ edirin ro vwori uvuẹn ogame i Jehova.

Uvuẹn ẹgbukpe 1958, na ha use mẹ ne mi rha userhumu phia sekpahen Isukuru i Gilead. Owian mẹ ọrẹ mi na ha userhumu rẹn emọ isukuru i Gilead na, nẹ aye i sabu vwo ivisa rọ nọ sabu lẹrhẹ aye ruẹ amwa re djerẹ aye nya. Ọke ọrana, igho ra ruẹ ẹropleni o bunrun omamọ, omarana, nẹ imizu ezẹko ọvo ya sabu ruẹ ẹropleni. Imizu erọrọ ri riẹ Africa ọrhẹ Asia na ruẹ okuna. Ọrẹn, ọke igho na o mo riotọre, ne dje imishọnari riẹ ewian aye nyoma ẹropleni.

Uvuẹn ẹgbukpe 1960, na yẹre mẹ owian mi na kwosa rhẹ ẹropleni eduado neneyo aye i kpare ihworho nẹ United States riẹ emẹvwa re ruru obẹ Europe uvuẹn ẹgbukpe 1961. Ni mi ruẹ ẹropleni nẹ New York riẹ Hamburg, Germany, fọkiẹ omẹvwa na. Ọke omẹvwa na o hin, imizu awansa erọrọ kugbe omẹmẹ ni kwosa rhẹ imoto owu, ame ni ghwa imoto na nẹ Germany riẹ Italy, ame ni ji riẹ Oghọn Ukoko rọ ha i Rome. Ame ni nẹ avwaye riẹ France jeghwai ghwa vrẹn igbenu i Pyrenees ruẹ i Spain ra dobọ owian Iseri Jehova ji. Ame ni kpare ẹbe ezẹko vwe imizu ri ha Barcelona, nyoma ame a fara ẹbe na jerẹ ẹghẹlẹ. Oma ọ merhenrẹn ame rẹ ame a mẹrẹn aye! Ame ni ghwa imoto riẹ Amsterdam, ame i ki ruẹ ẹropleni riẹ New York.

Emrẹ ẹgbukpe owu ọ vrẹn, na yẹre mẹ owian ọrọrọ mi ne ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre neneyo imizu ezẹko i sabu riẹ emẹvwa akpọ ephian. Ọnana yẹ omẹvwa re se “Everlasting Good News” re ruru uvuẹn ẹgbukpe 1963. Ne ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre neneyo imizu ri te 583 i sabu riẹ emẹvwa na uvuẹn Europe, Asia, South Pacific, jeghwai riẹ Honolulu, Hawaii, ọrhẹ Pasadena, California. Ame i vwo rhẹ ẹhẹn taghene ame ina domaji ibiesuọn uvuẹn Lebanon ọrhẹ i Jordan neneyo ame i sabu rhe kpahen emwa ezẹko ra hunute uvuẹn i Baibol na. Haba owian re ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre ẹropleni ọrhẹ ekete imizu na ine rhirhiẹ, owian ame o ji sekpahen ọrẹ a ha ivisa rẹn ihworho ri guọlọ domaji uvuẹn ẹkwotọre erọrọ.

Emru kirighwo ọrọrọ ọ lẹrhẹ ẹgbukpe 1963 rhiẹ omamọ ẹgbukpe mẹ. Fọkime uvuẹn i June 29 ẹgbukpe ọrana yi mia rọnmọ Lila Rogers ro nẹ Missouri rhe, rọ rhiẹ Oghọn Ukoko uvuẹn ẹgbukpe 1960. Ọke ame a rọnmọ te ọkprughwre owu, ame ni kwomakugbe imizu kin Greece, Egypt, ọrhẹ Lebanon. Ame ni ruẹ ẹropleni nẹ Beirut riẹ i Jordan. Nime a dobọ owian Iseri Jehova ji uvuẹn ẹkwotọre na, e vwe kwe yẹ Iseri Jehova ivisa-a, ame ne roro oborẹ ọnọ phia ame i rhe te avwaye. Ọrẹn, oma nọ merhenrẹn ame omamọ ọke ame a mẹrẹn imizu buebun ri mọrẹn ophanphan, rọ tare: “Are Nobiruo Ẹrhiọ Iseri Jehova”! Itiọrurhomẹmro, ọ ghini merhoma rẹ ame a ha ikẹro mẹrẹn ẹkwotọre sansan ri Baibol na ọ hunute! Ame ni ji riẹ ekete rẹ Abraham, Isaac ọrhẹ i Jacob i rhirhiẹre, ekete i Jesu ọrhẹ inyikọ ye e ghwoghwo, ọrhẹ ekete owian Ilele Kristi ọ tonrhọ.—Acts 13:47.

Lila ọ hobọtua mẹ uvuẹn ewian mẹ uvwre ẹgbukpe 55 ne. Ame i sabu riẹ Spain ọrhẹ i Portugal ọke a dobọ owian Iseri Jehova ji avwaye. Ame i ha urhebro rẹn imizu na jeghwai ha ẹbe ukoko na ọrhẹ ekwakwa rẹ aye i guọlọre vwe aye. Ame i sabu ji kọn bru imizu ezẹko re fi rhẹ ekanron uvuẹn Cádiz, Spain. Oma ọ merhenrẹn mẹ omamọ ọke mia ha i Baibol na bọn aye gbanhon.

Avwẹ ẹgbukpe 1963 rhe, o rhiẹ uphẹn ọduado mẹ mia sabu ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre emẹvwa akpọ  ephian uvuẹn Africa, Australia, Central ọrhẹ South America, Europe, Asia, Hawaii, New Zealand, ọrhẹ Puerto Rico. Mẹmẹ ọrhẹ Lila i riamerhen emẹvwa buebun kugbe ne, jerẹ ọrẹ ame i nyaren obẹ Warsaw, Poland, uvuẹn ẹgbukpe 1989. Ọrana yẹ ọke ukaro rẹ imizu buebun ri nẹ Russia rhe e riẹ aruẹ omẹvwa ọrana. Imizu buebun rẹ ame i mẹrẹnren i daji ekanron ẹgbukpe buebun ne uvuẹn i Soviet Union fọkiẹ esegburhomẹmro aye.

O ji rhiẹ uphẹn ọduado ri mia kọn bru imizu ra ga uvuẹn Oghọn Ukoko kugbe imishọnari jeghwai ha urhebro rẹn aye. Oghọn Ukoko ame i nya kerhumu yẹ ọrẹ South Korea, ame i sabu kọn bru imizu awan 50 ri ha uvuẹn ekanron uvuẹn Suwon. Imizu na ephian i dje omamọ uruemru phia jeghwai fiẹrorhọ ọke aye ina rharhumu tuẹn owian aghwoghwo na rhọ. Ame yi mai mẹrẹn urhebro mie imizu enana rẹ ame i ya mẹrẹn na!—Rom. 1:11, 12.

Mi mẹrẹn oborẹ i Jehova ọ lẹrhẹ ihworho yi buẹnrhọ uvwre ẹgbukpe buebun rhe ne, ọke mie bromarhame uvuẹn ẹgbukpe 1943, emrẹ ighwoghwẹmro 100,000 yi havwiẹ, ọrẹn aye i bun te 8,000,000 uvuẹn ẹkwotọre 240 ne. A sabu mẹrẹn ebrurhọ enana maido fọkiẹ imizu ri riẹ isukuru i Gilead. O rhiẹ emru omamerhomẹ ri mie lele imishọnari enana wian kugbe jeghwai ha userhumu rẹn aye sabu riẹ emwa re djerẹ aye nya!

Oma ọ merhenren mẹ taghene ọke uphuphẹn, yi mie brorhiẹn taghene mi ne kerabọ owian aghwoghwo na nyoma ogame obẹ Oghọn Ukoko. Jehova o ghini ha ebrurhọ mẹ ọrẹ kizede kizede ne. Haba ọnana, mẹmẹ ọrhẹ i Lila i riamerhen obọdẹn okugbe imizu ukoko na uvuẹn Brooklyn.

Mia sabu wian uvuẹn Oghọn Ukoko na kẹdẹkẹdẹ nyoma userhumu i Lila. Dedevwo mi vrẹn ẹgbukpe 84 ne, mia ji sabu riamerhen owian mẹ uvuẹn Oghọn Ukoko.

O ghini rhiẹ emru omamerhomẹ mia ha uvuẹn ukoko i Jehova jeghwai mẹrẹn ovẹnẹ rọ ha uvwre ihworho ra ga i Jehova ọrhẹ ere vwa ga ye. Ame i dabu vwẹruọ ẹmro rọ ha uvuẹn Malachi 3:18 ne, rọ tare: “Are ni na mẹrẹn ovẹnẹ rọ havwiẹ uvwre ọvwata ọrhẹ ọvwọkon, uvwre ohworho rọ ga Osolobrugwẹ ọrhẹ ohworho rọ vwọ ga ye.” Kẹdẹkẹdẹ, ame a mẹrẹn akpọ Echu rọ ghwọghọ, rọ ji vuọn rhẹ ihworho ri vwe vwo aruefirhọ ọrhẹ aghọghọ uvuẹn akpenyerẹn aye. Ọrẹn, oma ọ merhen ihworho ri vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova, ra ji ga ye udabọ akpọ ọgbogbanhon ọnana, aye ina ji mẹrẹn ebrurhọ obaro na. Ghini uphẹn ọduado re ghwoghwo iyẹnrẹn esiri ọnana! (Matt. 24:14) Ame e fiẹrorhọ ẹdẹ rẹ Uvie Osolobrugwẹ ọnọ ha obọdẹn akpọ wene akpọ ọnana jeghwai ha ebrurhọ buebun rhe, ji lẹrhẹ ọwan vwo omọkpokpọ ọrhẹ arhọ i bẹmẹdẹ. Ọke ọrana, idibo Osolobrugwẹ ri fuevwan kpahiẹn, ni na sabu riamerhen akpenyerẹn bẹmẹdẹ uvuẹn otọrakpọ na.